Rici iz Ženeglove (Žene Glave) abak - bužji kokot A ȁbak, tablica množenja; stalak sa deset pomičnih kuglici na žicima s kojima se u pusku skulu ucilo racunat; u prenesenom smislu poznavanje matematike; računalo. Kako more vodit butigu, a ne zno ni abak? U skulu je iz matemarike nojpri tukalo naucit abak napamet (lat abacus). abaîn, ponistrica na kuverti ol kuće i na kabini na brodu; prozorčić na krovu kuće ili na brodu. U Ženuglovu malo je abaini na kuverte ol kuć, misto njih Ženoglovci su grodili luminorije, visoko na gurnji pud, pol somu kuvertu (tal abbain). ãbil, covik ca imo snoge i more cagol ucinit, makor somo hodit, kapoc; sposoban. Otac mi odovna ni abil, ne more lavorat lozje! (tal abile). ãber, glos, pozornost, vijest. Ol kal je porti u Amerike ol njega ni ni abera. Pozdravili smo ih, lipo i kako tuko, a oni ni abera. abȉndat, butat abinde, obisit; grubo kazniti. Cu son kako se razboli kunj nonota Jakova, zvo se Luka, i da ga je jedon covik iz Pohumjo(Pohumjor barba Vinko Marinković) izlici tako da ga je stavi abinde: zavezo ga je, s jelne bonde sirokin konopen kolo tarbuha, s druge bonde vezo je isti konop za plafun, obo gredu. Tako vezonega konja su dvigli su s tleha, i kunj se izlici. Ric i njezinu tumačenje more se noć u libru M. Krleža (1893-1981), Hrvatski bog Mars, 2008, Zagreb, Europapres Holding, u noveli Tri domobrana. Jelnemu domobranu konopen su vezali ruke na guzicu, pozatin i za gronu ol stabla, i dvigli ga tako da parstima ol nug more somo bokun doticot zemju. ȁboj, jao; uzvik kal se dogodi nisto ca se ni ocekivalo. Aboj meni, dobota je plakola mati, prolilo mi se svu mliko, cili pot, ca ću jutrus dat dici za ist? ãcid, jaka kiselina. Nemuj toti stovjat tu kiselinu, priveć je joka, izgrist će ti gomu, to je provi acid. Ova kvasina joka je kako acid! acôl, nojtvardju gvozje; čelik. Vo darvo tvordo je kako acol, ne more ga se prisegat ni s nojbojin segacen (vent azzol). adetôn(o,a), napravjeno tako da se lako koristi; alot ca se dobro stoji u ruku; dobro prilagođeno. Ovu darzalo ni adetono, ne stoji dobro u ruku, tuko ga još bokun izraspat. Ne vajo nista va kosiraca, slomi ti ruku dokle posices gronu zeromada. adȉo, zbogom, pozdrav na odlasku. Adio von, zbogon, gren nose u Auckland, vodi me ne pjazo (tal adio). adȉo barâka, adȉo mare. Rici (uzvik) ca se recu kal se nisto nepovratno izgubilo ili nestalo; o nečemu što je nepovratno izgubljeno. Ucinila je lebićoda, tumbalo mi je guc na kroj. Adio mare, porti je muj guc. adoćât (odoćat), opazit, vidit; ugledati. Adoćo son ga na Podić kako na tuju smokvu bere smokve: ni zno da je adoćon, ni moga znat da smo ga adoćali kanoćolen. adrȉo, imat na pameti, ne zaboravit; pomnjivo paziti. Nison isla adrio, razgovorala son s tetun Katinun, zobila son da mi se u tezi sufigoju pomedore za solsu. Sve mi je izgorilo, i tećica, tukat će mi je hitit! aerkonjak, erkonjak;vrst alkoholnoga pića: liker ucinjen ol joj i konjaka; liker od konjaka i jaja. Niku je vrime to piće bilo popularno meju Ženoglovcima. Dusa bi Ženoglavac u bufet u Zadrugu, nasloni se lokton na banak ol bufeta, i pito: Slavice, je si toti? Doj mi jedon erkonjak! Danas nikur ne išće aerkonjak, ni svita, teta Slavica je umorla, osto je somo bufet (njem eir, jaje). afitȁt, unojmit misto di će se stot, stan ili kuću; unajmiti. Afito je kamaru u Split, na Radunicu, za sina. Pocetkon devetega miseca gre mu sin u gimnaziju, u nu na Pazor (tal affito). afônt, nesvijest. Pala je u afont kal smo hodili u procesiju na Velu Guspu, u Velu selo, bilo je vrućo za ofanat, kako i uvik u agustu (tal affano). afundȁt, potopit u more; potopiti na dno. Afundo je brud u more, na plilko, racuno kako će mu tako zastanjat rasusene komesure. U Boju pol Vison 1866. g. austrijski ratni brud Ferdinand Max naleti je kjunon na talijonski admiralski brud, razbi ga i afundo na dno (tal affondare). agȕst, osmi misec; kolovoz. Nojžešći litnji misec. Rece se, ako pade dož u agustu pri Vele Guspe, bit će dobro; ako pade posli, slabo (tal augusto). ȁjme, jadikovonje; uzvik za bol, žalost i tugu. Ajme meni, mojko moja; ajme meni brate muj! (tal ahime). ajustât, uredit da niko stvor bude pravilna i u redu, da onemu cemu je naminjena bude lipo prilagodjena; urediti i prilagoditi, pravilno i ravno postaviti. Tavaju na stolu tuko ajustat, a ne je stavit da na jelnu bondu visi, a na drugu da je krolka (lat ad justum). ȁkacija, Robinia pseudoacacia, listopadnu stablo - imo puno varijanti ma sve imaju bilu cviće kako grozde i sjemenke u mošnjima; akacija, bagrem. U dvuru Zadružnega doma u Podšpilje reste nikoliko akaciji ili bagremi. Zacas bi se raspucili da ih ne sicu. akônto, na račun. Jesu se Amerkonci kalali na Misec, ili nisu, ne znon, akonto tega ne moren ništa reć, nison bi s njima. Danas svi somo varodu i to na tuji konat (tal a conto). akostât, pristat uz obalu; bestiju se more akostat uza stinu ili zidić za se lašnje uzjahot ili cagol napartit; pristati uz obalu; tovarna životinja koja se dovodi do povišenoga mjesta, zidića ili čvrstog kamena, da se lakše natovari ili uzjaše. Kunj Luka slušo je nonu Bonicu kako i covik, pametno se zno akostat uza stinu da se ona more uzjahot na jelnu nogu. Kapiton tuko znat dobro akostat brud da ne udre u mul ili rivu (tal accostare). akûz/akuž, prijava nojjacijih korti u igri na korte, u treseti (tri ili cetiri jasa, duje, trojine; napolitona dinori, bastoni, kupi, spodi); na početku trešete prijava najjačih karata koje donese punte. Jedva smo mu povirovoli, imo je devet punti za akuzat, dvi napolitone i tri jasa. Pari mi se kako se u trijunfu akuzoju kunj i kroj (konj i kralj) iz istega zuga (u istoj boji, vrsti karata). akuzat/akužat, prijovit, otkrit se, jovit se; u treseti prijovit akuz na pocetku igre. Na vridi ti sal akuz, tukalo ti je akuzat na pocetku igre, u pravuj bazi, kal si duša na red za igrat (tal accusare). akvistât, postignut boji polozaj ili misto; steći, zausesti. Govori se da je dobro akvisto, u deset godišć posto je nojbogatiji u misto, kupi je nojboje komade zemje, a ol oca ni nista naslidi! (tal acquistare). ȁla, rece se kal se foli ili cudi kako je nisto lipo ili grubo; riječ za nešto lijepo ili ružno. Ala, ca su lipi spuzi, iskuhola si ih za parste lizat; ala, ca je gorka va kafa, kako cemer. ȁla, slicno nicemu, kako nikur ili nisto drugu; poput nečega ili nekoga. Ucinila je frizuru ala jedne glumice, ma ne moren se sitit kako se ta glumica zove. ȁla, ȁla, ajde, homo, uzvik za poticonje i tironje; hajdemo. Ala, ala dico holte ća, bižte. Ala, ala, ne morete mi pol ponistru cili don cinit sturum. A more i vako, ala, homo, moća kopat, dosti smo sidili. alâ,jao; uzvik za bol. Alâ, ca me je zabolilo u križa, neću moć hodit! ȁla da, mirno se sloziti, bez otpora, gdjekad i rezignirono. Ala da, homo ća, kal je tako! alabanbîna, majica na spaline, većinun je nose dica i mlaji muski; majica bez rukava. Ostari je ma još uvik nosi majicu alabanbina, modru, ne bilu. alabânda, alabonda, ostavit nisto, niku stvor, a da se na nju ne obado, rece se i za covik s kojin ni sve u redu; čovjek koji je zastranio. Kupi je dvo kila sardel za ispeć i ostavi ih je nako, alabonda, na korniz ol gustirne, neka mu ih muhe poseru i maske pozeru. alamãka, ala mãka, dobit nisto lako, brez truda, bez žuja; bez puno truda. Sve dobije alamaka, bez lavura, koda somo polmeće pjat a u njega mu uskocu pecene sardele. albjânko, na bilo skuhot bakalor ili rizi; na bijelo. Bakalor je nojboje kuhot albjanko, tako je nojlipji za ist. Niki ga ne bi izili da in ga dos mujta, za njih vridi somo bakolor na brujet. Niki misle da je i riži nojboje skuhot albjanko, bez icega: tuko dobro oservat da se ne zalipe i pritvore u grumen (tal al bianco). a(l)dênte, ne prikuhono, tako iskuhono da se malo cuje pol zube; jelo tako pripremljeno, skuhano, da ga se može zagristi. Priveć se kuhola suho manistra. Prikuhola se, boje je kal se skuho aldente. Isto vridi i za rizi. Ako nisu skuhone aldente nista ne vajaju. Rizi se ne smidu prikuhot, tuko ih skuhot tako da se bokun cuju pol zube ili aldente (tal a dente) almêno, barenko; barem. Bila son toko žedna, mislila son da ću umrit, da mi je almeno dola zmul vode, a na ništa, nonke kapje (tal almeno). alȍćo, ol oka, bez mirit; otprilike. Sardele ni miri ni broji, dovo je aloćo, reka je, toti je kilo. Ako mu reces, ni vodi kilo, un dodo jos rukovicu, i rece, oto, sal ti je veće od kila (tal a occhio). alôj, Agava americana, vrsta domaćeg kaktusa. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo dosti aloji, velikih aloji, govore da procvatu jedonput u pedest godišć. Cvit je na visokemu trinkunu, diže se iz aloja nikoliko metri. Cvate lipin i velikin ljubičastin cviton na tokuj visini da ga nikur ne more doarvat osin celi i tvici. Procvatu i poginu (grč aloe). alôj(a),uz, tik. Potendala se magla aloja mora, slabo se vidi, ne more se puj na more. alôra, onda, tad, dunkve; i onda? Ne znon je se u Ženuglovu govori alora. More bit, more ne bit, ma alora, gremo naprid, s alora i bez alora (tal allora). alôt, oruje, urdenje,sredstva za lavur kako ca je oruje, pribor i druge stvori ca se koriste u nikemu zanotu ili poslu; alat. Imo un svaki alot, ma ca će mu, kal ne umi s njin lavorat. Imo alot, nimo zanot. alpato, lavoratna zurnotu; raditi na nadnicu. Dvi motike na Pece pogodili su se alapato, na zurnote, dokle ne fini, pok koko ispade. amênovot, potvordit da je tako; odobriti dogovor. Nisu se mogli sporazumit kako je bilo, kako su se bili dogovorili. Dogovorili su isponova i tako su amenovoli svuj sporazum. amȅrike, Sjeverno i Južno Amerika; svaku misto izemja di se lipo i dobro živi, boje nego doma, napuse je to Nord Amerika, a Amerike su i na Novi Zeland i Australiji. Imali smo dobri obid, puno svacega za ist, kako u amerike. ȁmu, protivno temu, ni tako nego nikako drukcije, more bit i posvema drukcije; ali, naprotiv. Govri se da su pokroli sve ca je bilo u storu konobu, amu u nju odovna ni bilo nicega ca bi se isplotilo ukrast. Amu, nisu poceli krast somo da krodu, pok bilo to i ca bilo. anêl, gvozdeni parsten (za koji se vezije brud); gvozdeni prsten, prsten. U vrime velike lebićode Komižoni (i niki iz Ženeglove) bili su u strohu kako in stoje aneli, je stoje siguro, da in ni olnilo anele, i sidra, i borke (tal anello). angûja, Anguilla anguilla, vorst ribe ca živi i u more i u slolkuj vodi, u nos nojveće u riki Neretvi; vrsta ribe. Nojveće anguje ne pizaju veće ol manjega ugora: narestu do metra, a nojveće moru pizat jedva veće ol kila. Dobra je na brujet, još i bojo je peceno na ružonj. Kal in je vrime iz rike odlaze u more i plivodu sve do dalekega Sargaškega mora di nakun mriještenja uginu. U Ženuglovu poznaju anguje, niki su ih prefin daržali u gustirnu da in ciste dno ol sporkice (tal anguilla). ankôra, sidro. Nison sigur koko se u Ženuglovu (Ženu Glavu) ta ric koristi za provu sidro. Za moli privjesak na kordunu u formi ankore, rece se, stavila je ankoru n