Rici iz Ženeglove (Riječi iz Žene Glave) gaće - južin G gãćê,vorst robe ca se nosi povar mudonti; hlače, hlačice. Radi te rici more nastat kontrestovonje u butigu. Covik dujde i pito, molin jelne gaće, srilnje velike. Ona von donese mudonte. Covik more reć, to nisu gaće nego mudonte. A ku će se kontrestovat obo temu, jesu gaće ili mudonte? To suri. Uzmete gaće i hodićote. Tako ste misto hlači kupili gaće, a hlače su dio odjeće koji se navlači preko nogu i zakopčava u struku, kako to definira Anić. Ca to nisu i gaće? A znote ca je to hlačnica? To je nogavica! Onda bi u Ženuglovu (Ženu Glavu) nogavica tukala bit gaćnica! gajȅta, darveni riborski brud s pokrivenun provun; ribarski brod. Komiško gajeta je brud ol osan do devet metri, oštre karme, falkuša. Na većuj gajeti bilo je šest ribori koji su veslali s nug. Ol Komiže do Palagruze ribori su na falkušima letili po moru da cin pri dujdu i akvistodu ca boju postu. Nojboje, nojlovkije misto za lovit sardele.. Falkuša je bokun drukcijo ol drugih gajeti, razlikuje se po folkima, daskima ca se stovjodu olzbonde kal je potriba da se u gajetu more ukarcat veće posoljenih sardel u barile, i ako je bilo sriće, ako je Bog pomoga, lipi friški sardel da ih bude za svakoga (tal gaetta). galêtina, tvordi slolki koloci; tvrdi slatki kolači, keksi. Mocit galetine u mliko (tako se cini jelna vorst supe), za stariji je svit nojlasnje za ist. To je tvordi koloc ca se lako se lomi. U storu se vrime kolendolo: „otvorite skafetine, izvadite galetine!“ (tal galettina). Galijûla, nojjužnije dil Republike Hrvatske; najjužniji dio kopna koji pripada Republici Hrvatskoj. To je jelna hrid, tri mije jugoistočno ol Vele Palagruze, pripado upravnemu području groda Komiže. gamêla, limena ili emajliranaposuda za jelo; porcija. Na ovi ili oni nocin oduvik su je koristili vojnici – to je posuda adetona za vojnika, u kojemu un dobije svoje iće. Nosila se u gamelima i hrona za težoke i radnike: u tri gamele složene u gvozdeni okvir, jelna povar druge, žene su nosile obid svojima ca su lavorali na na lozje, zurnotu (tal gamella). gangȁt, cinit gangu; sudjelovati u gangi, u grupi koja se ne ponaša u skladu s uobičajenim ponašanjem. Mlodi judi veće vole gangat nego stariji. Popri su nojveće gangali kal su hodili pol levu, pri nego si isli u vojsku. Danas se u Ženuglovu (Ženu Glavu) ne gango. Ni mlodega svita, osin nih ca dujdu malo vrimena priko lita – gangaju u Komižu i na Luku, ma ne u Ženuglovu (Ženu Glavu). gãnac, ribarskakuka. Kal se ujme većo riba, na primjer gof, tuko von ganac da je zakucote i dignete u brud (tal gancio). gandôj, kantun u busku; dio šume, kut u šumi (bušku). Di je ni zec, vidi son kako ga kucini lote, viko je Visko Juretu. Visko mu je, docin ga je cu, odgovori, "umaka je u ni gandoj, u kantun ol buska, prema Tamburlinu". gangât, cinit gangu. Mlodi judi veće vole gangat nego stariji. Popri su nojveće gangali kal su hodili pol levu, pri nego si išli u vojsku. Danas se u Ženuglovu (Ženu Glavu) ne gango. Ni mlodega svita, osin nih ca dujdu malo vrimena priko lita – gangaju u Komizu i na Luku. garbîn, garbinoda, vorst grubega vitra, puše s jugozapada; jaki jugozapadni vjetar, SW. Književnica s našega otoka Anela Borčić napisala je libar „Garbin – zao vjetar“. Isto ca i lebić, lebićoda, joki jugozapadni vitar (venet garbin, garbinada). garbûn, ugljen. Ku se popri vozi vaporon na garbun, zatu se i zove vapor (kuri na paru), neće zaboravit kako vonje garbun. Jedva se more zamislit kako je bilo makinistima ca su doli, u makinu, lopatima mećoli garbun neka gori i tako osigurali ogonj i paru da vapor more kurit (tal carbone). garbura, karbura, vorst sviće na karbit; karbitna lampa. Ne znon koko se u Ženuglovu koristila ta vorst sviće, a spominjen se da se spominjola. gȃrc, Monodonta turbinata; mali morski puž. Morski spuž uvućen u kućicu sjajne sivozelene boje. Koriste se za jesku na molu ribu, a more se ol njih iskuhot rizot. Puno ćete vrimena izgubit da ih izvucete iz kućice, nojboje je da ih ne krećete, neka stoje toti di su. gardelin, Carduelis carduelis; češljugar. Nojlipjo tvica meju molima tvicima pjevicama. Nojlipje kanto. Voli ćubat sime osćiboda. Ako je ulovite, pustite je. Ta tvica je pomogla Gospodinu na križu: kjunon je izvukla jelnu dracu iz njegova cela ca mu se zabola iz tornove krune s kojun su ga okrunili da ga muce i da mu se rugaju. Tako je ta molo tvica pomogla Isusu i dobila carnjenu glovu (venet gardelin). gardobîna, Lophius piscatorius, Lophius budegassa; hudobina. Riba s velikun glovun i repen (glova njuj je 3/4 tila), doboti je bez tila. Imo joke zube, na glovu dvo tonko troka. Zakopona u sarbun s jelnin momi druge ribe da ih more poždrit. Barenko jelna ol dvi vorsti more pizat i veće kili. Puno grubo riba, ma puno lipa za ist, napuse na brujet. Za nikoga ku je grub i ni puno lip, rece se, slici na gardobinu, ili, provo je gardobina. gargarizȁt, grgljati. Ni teško zapametit: ako vos boli garlo ili imote niku infekciju u usta nojboji je čaj ol kaduje. S njin tuko gargarizat garlo i usta, ispjunut ga, ne ga popit (tal gargarizzare). gargasȁt, susurat; praviti buku i nered, grebenati. Nison sigur, je to gargaso covik, ili to jež gre kroz suhu lišće od perunike? gargase, ostro četka za rascesjovat vunu; četke za raščešljvanje vune. Popri su Ženoglovke rascesjovale vunu, prele i plele, danas to nikur to ne cini a ni nonke ni njanjici s kojih bi se mogla ostrić vunu. garifȕl, karanfil, bot. Dianthus. Mirisni cvit u raznima bojima. U Ženuglovu se i danas darže garifuli i manji garifulȉći po vartulima - more se iz dajine cut kako pahaju. Na Parvi maja muški su u marijuli nosili carnjeni karanfil (Dianthus caryophyllus). Bilo je i garifuli koji su pri dosta godišć nestali, vej ih ni, kako moli gariful s otoka Jabuke (Dyanthus multinervis?). garkjôn, dil tila kroz koji pasoje hrona iz just, jedon dil garkjana cini garlo; grkljan. Muški imaju drukciji garkjon od ženskih, oni imaju Adamovu jabučicu, ženske ne. Ne zno se je to Adamu u garlo zagropo dil jabuke ca mu je dola Eva? Ili je iz raja olni plod darva života iz kojega je onad izreslo stablo ol kojega su ucinili križ provega života na kojemu su raspeli Gospodina? gārlica, Streptopelia turtur, vorst tvice nalik na goluba i velicine je goluba; grlica. U Ženuglovu po murvima lete garlice, uvik po dvi, i pari se da su zaljubljene. garzûn, manavol, pomoćnik u zidarskemu lavuru; šegrt; pomoćnik u graditeljstvu. Pari mi se da bi se moglo vako reć: Pavulo lavoro kako garzun kod mestra Sibeta, pomoze mu da Andricinima naprave kuću a tako i uci da jelnega dana son sebi ucini kuću (tal garzone). gãsa/gaša, zamka, omča. Napravi je gasu za zeca, pok se som u nju ujo. Ca se tice mora: na kraju konopa za vezat vapor je cima, na kraju cime more bit gasa s kojun se konop ćapo za kolunu. gavãna,sve vorsti umjetnega gnjoja; salitra, umjetno gnojivo. Popri su u Zadrugu u Podšpije svi težoci iz Poja narucivali gavanu; danas naruciji razne vorsti umjetnega gnojiva. gavûn, Atherina hepsestus: zapisono je da imo dobota sedandeset vorsti gavuni i da svi pripadodu istuj ribjuj famiji. Pouka je da nisu ni svi gavuni isti.To je nojmanjo riba ol mase. Mriže za lovit gavune zovu se gavunôre, mriže s nojmanjin okon. Evo dobrega obida: rukovicu frigonih gavuni, bokun kruha i zmul cornega vina (tal gavone). gingȍt,ljuljati se. Kal smo bili dica igrali smo se na gingalo, volili smo se gingot. gȉre, Maena sp., tri su vorsti giri: oblica, oštrulja, i modrak (trogal). Sve tri vorsti na sebi, ozbonde, imodu manju pravilnu kavadrotnu maću. Imo misti u kojima gire (oblice) zovu manule. To su mole ribe, ukusno su izbina napuse za siromaški svit. Znon da je nojlipjo pecena pol lambik, u lug s bokun žerave. Brujet ol gir, ca se tice ukusa, more se mirit sa svakin drugin brujeton, u zimu kal je stajun ol gir. Molo gira zove se girȉca. U Ženuglovu (Ženu Glavu) nikur ne bi trogla ili modraka ubroji meju gire, trogal je trogal a gire su gire (lat gerrula). gîza, vorst tvordega materijola; lijevano željezo, gus. Ne znon je se danas digol koristi giza kako materijol da se nisto napravi. Popri se koristi za stuve, za peći, i puno tega drugega moglo je bit ol gize. To je metal koji se livo u kalupe da se ohlodi i stvardne. Tako se dobije tvordo slitina. Zove se i gus (njem guss). glavanjuša, vorst pitome loze ca rodi lipima i velikima cornima zarnima; vrsta vinove loze crnoga grožđa. Grozje glavanjuse puno je lipo za zobat. Puno lipjo je glavanjsa s komiskih nego iz viskih poji! glavȉca, molo glovo, neveliko zaobljenu bardo; manje brdo pravilnog, oblog oblika. Borovik na bondu ol juga zatvoro Glavica ca se dize povar poja (Nadpoja) nedaleko Ženeglove (Žene Glave). glavȉć,puni zaokruženi dil samora; prednji dio samara. Ni zno ca na samoru gre sprida a co oznose. Pobrora, reka je nono, kal je glavić ol samora stavi konju na guzicu, ili misliš da će kunj guzicun hodit naprid, a glovun nose? glavnjȉca, mola glovnja, kus darva za se grijot; manji užareni komad drva. Ugosit će se ogonj u spaher, dodoj jelnu glavnjicu. glavôč, glamac, mole ribe ca žive blizu obale; male uzobalne ribe, porodica Gobiidae. Imo raznih vorsti glavoči (glamci), no kaki bili da bili pari mi se kako se na našmeu otoku ne razlikuju, a ni nikoga puno brige ako se ujmu na udicu ni na tunjicu, ne vride puno. glogôj, glogojȉt, voda ili drugo tekućina ca se kuho nakun nikega vrimena - kal pocne glogojit, po skorupu nastanu glogoji; mjehurići koji se pojavljuju na tekućini kad dostigne temperatu vrenja. Ako hoćete da von se joje lipo sarbulo, ne prisarbulo i stvardne, izvadite ga olma cin von voda pusti parvi glogoj. glogojȉt, cinit glogoje; ključati. U vrime jacijega juga uspni se na bardo ol Ženeglove i slušoj - cut ćes kako more glogoji sa svih bondi nasega otoka, kako bote udriju u stine, i pomislit ćes, Bože, kako smo somi usrid mora. glôs, klas ol šenice, ol žita i koje druge žiarice, pok i trove, a ne somo ol covika ili tvice; klas. U Ženuglovu (Ženu Glavu), u vrime kal se sijola senica, nisu se mogli napunit njezini glosi, vazda je liti bila veliko suša. glosȉnac, vrsta visoke trove. Imo puno po starnima, doli u poje, nizje Ženeglove (Žene Glave), nareste visoko i imo klas koda je niko žitarica, žito ili šenica. glõvnjȃ, bokun debjo užareno bija;baklja; deblji užareni komad drva. Na kominu more gorit i koja glovnja, jacije ol drugega darva. Malo dužjo bija, morete s njun, ako ni puno veliko, uzeć spanjulet ako fumote, ma boje je ne fumat. gnjȉda, joje ol usenki; jajašce uši. Posli partizanskega rata jelna od glovnih stvori bilo je tribit gnjide iz vlos, i usenke, da se ne dobije tifo. Danas se za covika na kojega se ne morete oslonit, nego jos i grubo govori obo vami iza skini, rece: Un? Un je provo gnjida! gnjȉla, glina. Popri su svi pjati, ćikare, terine i druge stvori bili od pecene gnjile. Danas se od nje ne cine ni piteri za usodit cviće. Cine se od plastike. Malo, i rilko, ol gnjile. gnjīzdȍ,lezo ca ga tvice, nojveće ol slame i suhih grancici, grode da u njega moru polozit joja i odgojit mlode; gnijezdo. I u Ženuglovu (Ženu Glavu) nike tvice ca su pri selile danas cine gnjizda po stablima i po busku. gnjûj,gnjojȉt, popri se u Ženuglovu većinun dupero za gnojit lozje i vartule većinun zrili stajski gnjuj; gnoj. Nojboji je i danas gnjuj iz kućice ol domoći bestiji, i svaku malo se lozje gnojilo s tin gnjojen, dokle ni dusla gavana i sve vorsti umjetnega gnjoja – popri je sve grozje bilo bio-grozje! gôbo, covik koji imo gobu; čovjek s gobom. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je bilo puno prignutega svita, konkulonega, ol lavura, ni bilo svita s gobun (tal gobbo). godimenât, ugoda, uživonje, zadovoljstvo. U današnje vrime i u manjima mistima imo svacega, sve se more kupit, svaku igru igrat, ni godimenta ca von ga neće prodat, prefin će von i stvorit nove kojima nećete lako odolit (sve za pineze). godȉsće, lito; godina. Sega godisćo neće bit dobra jematva, ni bilo dazja pri Vele Guspe. Na pocetku novega godisćo popri se u selu čestitalo: na dobro von Mlodu lito. gȍf, Seriola dumerili, niki ga zovu i orhan, a imo i druga imenima; morska riba. Boje je sivo modre, po sebi imo mole lustre. More narest do metra a more bit težak i cetardeset, pedeset kili. U moru kolo našega otoka moru se ujot nojveći primjerci te ribe. Nojboji dil gofa, kako i u svake veće ribe, je iza vrota, pri tarbuha. Komižanin Gruje parvi je lovi gofe s mrizun koda da su sardele (grč gomphos). gȍlub,Miliobatis aquila, golub kosir, spado u red ribi golubanki (Myliobatidae), slici na razinu, živi blizje obali na muljevitom dnu; morska riba. Imo ozbondi peraje kako krela zatu ga digol zovu i sokol. S perajima je dobata dvo puta širji ol svoje duzine. More bit opasan jerbo u dnu repa, pod repnunperajun imo otrovnu bodlju. Govore da mu meso ni priveć ukusno, iako son šti šti da je dobar frigon i da mu je meso ukusno. gombôt, gurat se, poskakivat se s nikin, cinit gimnastiku; nagurivati, svađati . Gomboju se po cili don, sal vamo sal namo. Nojpri se kontreštoju ricima, a pari da bi se mogli i potuć. gomȉla, uredno skupjeno savura i stine na jelnu misto i dobro polgrojeno; uredno skupljena kamenje i šljaka često podgrađena suhozidom. Po bardu ol Ženeglove (Žene Glave) na svaku nikoliko metri je veliko gomila uredna i polzidona. gominjãca, pariefaria ramiflora ili iudaica, trova gustoga i lipjivega lista; vrsta trave. Voli zapušteno mista, pari mi se i store fuge pok u Ženuglovu reste uza kuće i po kućima, u storima fugima, uza pute na bonde ol osoja di imo bokun vlage. Pušćo žile toko duboko da se rilko more izgulit sa žilima. Popri se koristila skupa s lukon i maslinovin uljen kako likarija za niku bolest ca je ćapovala kokoše, a i s bokun sarbuna za oprat pjate, teće i butlije. U standardnemu hrvatskemu jaziku poznata je kako crkvina ili štirenica i imo je sedan vorst. gonȃc, covik ca goni mast ili vino s lozjo u podrum; čovjek koji prati tovarnu životinju koja prenosi mošt. Ni bilo lako goncima. Nikima je tukalo iz Vinega poja dognat mast na konju ili mulu do u Ženuglovu (Ženu Glavu) ili priko bardi pok sve do na Kut. gonȉt,tovarnu živu tirot isprid sebe, pazit da njun se cagol ne dogodi i da teret uredno nosi; pratiti tovarnu životinju kao gonič. Popri ni bilo drugega nego gonit na živu, digol hodit za bestijun, digol je vodit malo po malo, u vrime jematve od jiutra po dokle sunce ne zapade. gorȁ, barda u dajini i planine priko mora; prekomorska brda i planine. Digol se i iz Ženeglove (Žene Glave) more vidit priko mora kako su pali obloci na goru, na Biokovo, ucinit će bura. gorcȉk, Cichorium intybus, vorst jestive divje trove; cikorija. Svit ga je isko po pojima i lozju u vrime kal je lozje bilo cisto, kal se polivalo somo vidrijulun i jopnon, i s vrimena na vrime sumporalo da ne pade lug. Danas se uzgojo pitomi grocik, cini mi se da ga zovu portugalsko cikorija (prema Aniću isto ca i žutenica, ma to ni istina, cikorija imo modri cvit (grč kikorion). gorkû zelje, mišoncija raznega divjega zeljo, jestivih divjih trov; mješavina jestivih samoniklih trava. Taku se zelje u Ženuglovu (Ženu Glavu) napuse kuho za veceru na Veli petak. U tuj mišonciji more bit svakega lipega zeljo: kostrica, gorcika, zutinice, koromaca, matuderice. govnovôj, Scarabeus sacer;skarabej. Vorst mole bestije ca ca živi u gnjoju i guro kuglice gnjoja isprid sebe. Pri veće mijori godišć u storemu Egiptu cinilo se da je to cudo ol bestije pok su je prikazivali na timbrima i nakitu sa suncen ispril nje. Ucinilo in se da ona simboliziro njihovega glovnega boga Ra: jelnu njegovu formu ca se zove Khepri, kal bog u ranu jutro pocne dizot sunce iz dubine noći. gracijũz, elegantan; graciozan. Bit će da se tako rece elegantan, kal je niku lipo obucen i dobro mu stoji roba (tal grazioso). grādȉce, mole smarznute kuglice grada; tuča, krupa. Grôd uzo past kal se približije primaliće, kal postaje toplije. Gradice mogu sve satart ca je zenulo, kako lišće tako i frute. gradîkule, gradele; mali roštilj. Niki Ženoglovci nisu volili da se sardele pecu na gradikule, ne vajaju take sardele. Boje su one ca se ispecu na ruzonj. Moru bit velike, srilnje i manje gradikule. Na velike more se stivat i dvo, tri kila sardel i oljedonput ih ispeć, a to na ruzonj ni moguće (venet gradelle). grãdȉt, izmirit gradaciju vinu, rakiji, more bit i kojemu drugemu piću ca u sebi imo cukara i alkohola; izmjeriti gradaciju, jakost alkohola. Ako će von u zadrugu priznat bugavu kako bugavu mast von tuko imat veće od dvodeset grodi. grandêca, umišljena veličina. Pricinjo se koda ni većega ol njega, koda ga je ćapala niko bolest koja se zove grandeca (tal grandezza). grancîgula, dezuja, Maia squinada, rakovica. Nison sigur da u Ženuglovu zovu tako tega raka grubega izgleda, s deset nug. Slici na velikega pauka, malo je ku pripremo za ist, a u Ženuglovu ne morete ni kupit tega raka, ma isto ne bi nikur reka, a ku će ga ist? Noć će se već nikur ku će izist i grancigulu jer je iz mora (venet granceola). grasȉca, sporkica na tilu covika; prljavština na čovjeku. Coviku ca kopo konole skupi se toko grasice na tilu, uza vrot, da je digol ne more ni oprat nego somo ostargat. gratȃt,izgratat ; strugati, češati. Na Puntu ol nuža bilo je toko komori da son jedva osto ziv. Graton son se do karvi cilu nuć- ujutro mi je tukalo puć u likora. gratakêž, ragatêz; pomagala u kuhinji za struganje voća, povrća itd.; strugalica. Pri nisi u kuzinu moga bez ragateza. Zene su ga iskale (ni in bi uvik pri ruci), di son stavila ni ragatez? Kako ću molemu izgratat malo karote, malo banane, bokun jabuke, dodat i koju jagodu da lasnje izi karote. Za sve to danas se koristi mikser ili električno sjeckalica (tal grittacaccia). grêb, grob. Pri ili posli svakoga će zakopat u greb! Svak zno kako je greb corno zemja, bez svitlosti, bez neba, bez sunca, miseca i zvizdi. grebenȉca, grona starije loze ca se zakopo u zemju da bi se nadoknadila poginulo loza u istemu redu ili u nemu spores njega; grana starije loze koja se protegne do mjesta gdje je uginula loza kako bi na njenom mjestu iznikla nova loza. Tuko s pumnjun grebenat da se ne slomi struk ca se prinosi s jelne loze na drugu. gregôj, grego (NE) na našemu otoku pušu svi vitri koda je to otok Eola, storega boga i gospodora svakega vitra. Grego, gregoj, je grubi vitar, slici na buru, puše malo pomaknuto prema istoku. Grubi vitar, gori ol zimske bure (tal greco, gregal). gregolevônt, vorst sjeveroistočnega vitra. Malo pomaknut prema levontu u odnosu na gregoj. Zimi bi moga bit nojgrubji vitar u Ženuglovu (Ženu Glavu). Grubi, studeni vitar (ENE), more i dazjit, ledeno i dugo, kako kad ucini levantora, cilu setemonu more bit zima, more padot doz, mor i snizit, da se ne more izoć iz kuće a ni u kuću ugrijot. gregula, Puffinus yelkauan, morsko tvica. Gnjizdi se na nedostupnima i visokima stinima uz obale nasega otoka, kako na juznu tako i na sjevernu bondu. Rilko se more vidit, a puno se cuje po noći, pari se da nindir, visoko na stini, dica placu a to somo gregule kricu. Govori se da je ta tvica moli zovoj i da su one daleku potomstvo Diomedovih žalobnih tvic. grêmo, (gren, gres, gre; gremo, grete, gedu) - idemo. More bit setomo, more bit da smo se uputili cagol ucinit, komu cagol pomoć, baz smo se i pobunili kako u poznotuj Ujevićevoj pismi: „korugva non ćuhta (zastava nam vije), gremo mi puntari“ (idemo mi buntvonici)! grêzo, grubo. Covik more bit grez kal se grubo skerco, ili bestimo, ne zno kako tuko sa sviton; materijol more bit grezo napravjen pok ga tuko uglancat, poravnat, grezo more bit roba, kalcete ako su upletene ol grube vune pok bodu (tal grezzo). grȉcule, osjet ca ga na koži stvoro studen. U Ženuglovu (Ženu Glavu) uzo svakega godisćo ucinit zima i studen, prefin digol pade i snig: ako se u to vrime vonka cagol cini ćapat će vos gricule, tuko tarkat u kuću, ugrijot se kol spahera. grihotȁ, sćeta, ucinit nisto ca je bilo grih ucinit. Ric spominje H. Lucić, forski pjesnik iz 16. stoljeća, u znamenituj pismi Jur nijednana svit vila: ...ova lipost uzorita/grihota bi da se stara. Kako je lipa, grihota je ca će ostarit. grintôt, prigovorat. Na svaku iće koje mu stavis na stul un grinto. Stavis mu u suho manistru ol makaruni un hoće pene, ako su pene un hoće makarune. Kal su tikvice leso un zeli da su sufigone, kal su sufigone un zeli leso! Ni nikal kuntenat, vazda je grîntov. grispȃ, roba ca je zguzvona imo grispe, nagrispona je; nabor, bora. Va je košuja puno nagrispona, izgarcena, neću je obuć ako mi je ne suprasos (tal crespa). grȉza, oštro stina; oštra stijena, proljev, dizenterija. Zoc svaki cas tarcis gori u zahod? Ili te je ćapala griza? Grize su i ostre stine, ne morete po njima hodit bosi a da ne ubijete noge. Zatu se i Grizova glavica, bardo blizu Ženeglove, olma iza Bardaol cela, zove po grizima. grizica, Demestes lardarius, gagrica. Moli kukac ca more ucinit veliku sćetu. Duslo mi je grubo u stumak kal son vidila koko mi je grizici navolilo na vrićicu suhega fazula. grizôtine, ostaci friskega prućo nakun ca ga tovor ili kenja izgrizu u kućici; ostaci odrezanih suhih grana vinove loze koji se iz kućice izbacuju nakon što su ih životinje izgrizle; ogrisci. Nakun ca se ocisti bunjac onda se te grizotine ol prućo stivaju. Kal se osuse mogu posluzit za ispeć sardele. grôd, mira za slador u mastu; grad, mjera za slador u moštu. Tuko iz masta uzest dozu cistega masta i izmirit provinon da se vidi koko imo grodi, koko u je gradacija. grôd, vorst oborine; tuča, krupa. I u Ženuglovu (Žena Glava) digol more past grod i pokrit dvure da se cini koda je po snig. grôp, uzao. Svaki konop more se vezat u grop. Na nautiku se uci koje sve vorsti uzli postoje i kako se veziju. Jedon grop ni moga niku odrišit. To je poznoti grop iz mista Gordija, po temu se i zvo gordijski. Aleksandar Veliki prisika ga je mačen, eto reka je, sal je razvezon. Nison sigur hobi se tako metoda mogla priporucit da se odrisiju riborski gropi, ili da se na taki nocin risiju i svi drugi problemi? (tal groppo) grôstva, zametak grožđa na vinovoj lozi. Na lozi ne nastane olma grozje. Loza nojpri procvate, onda ako je sve pasalo dobro, nastane grostva iz koje se razviju zarna, s njima i grozdi. grotȃc, sud u koji su popri zenske prole robu; sud koji se koristio u domaćinstvu za pranje robe. Okruglega oblika sa dvo uha na livu i desnu bondu tako da se na njih more naslonit daska za prat robu. Danas je dobota svaki grotac, ako i imo starinsku formu, ucinjen ol plastike. grȍzje, zajedniski ime za sve vorsti grozjo, svaku vorst ploda ca ga doje loza; plod vinove loze. Grozje more bit cornu i bilu, stolnu i onu ol kojega se pretezito cinit vino; grozje se more razlikovot po vorstima, more bit muskatonu i ono ca ne paho, more se razlikovot prema vorstima kojih imo puno, i tako daje. grubo, ca ni lipo ni dobro ni zdravo, ca ni u redu, ni po uzonci;grezo, neuljudno. Grubo bestija, grubi covik, grubo žensko, grubo roba, ma nojveće je grubo grubu vrime i more more bit sila grubo. Malo pri je bila bonaca, oljedonput se naoblocilo, zapuhalo: ucinilo je grubu vrime. gruhôt, tresti, drmati. Na brodu vos more dobro izgruhot ako je furtuna, ili jos gore furtunol. Auto gruho ako nimo dobre amortizere ili je slabo cesta. Nojveće more potres gruhot kućun i dobro je izgruhot, ma ni bilo tako velikega potresa u Ženuglovu (Ženu Glavu) da je ucini sćetu na kućima, somo ih je koji put bokun zgruho. gȕba, nametnik na smokvi. More bit i nametnik na verduru. Nisto ca ni dobro zove se guba. I covik ako ni dobar more bit guba. Provo guba se jovjo po smokvima. Jedini nocin da se istribi sukneno je kalceta: stavi se na ruku i onda se cisti, malo po malo, gronu po gronu smokve. gubavȉca, Hemydactylus turcicus, kućni macaklin. Molo, bilo, doboti prozirno gusćerica. Bude u bucolima gustirni ca se malo koriste i po umidnim mistima i konobima. Svit je ne voli, gruba je koda imo gubu. Ne smi se je ubit, zakonon je zastićena. gûc, vorst broda s ostrun karmun; brodić. Ne znon kako bi reka ca je to guc, ne znon je se tako forma broda jos di grodi. Kako bilo da bilo, to je moli brud od nikoliko metri, jednoke prove i karme, obe su spicaste (tal gozzo). gûća, potkosulja. Ispod košuje obuci debelu guću dugih rukovi, sposit će te od zime (tal aguicchiare). gûde, guda, prosac, a guda je prasica; svinja. Covik more bit debel kako gude. gudêj, Cetonia aurata, vrsta kukca. Zeleno zlotni leteći insekt. Nojveće voli bit u stajskemu gnjoju, nondi darzi joja. Kal nareste lako ćete ga liti pronoć na zrilima smokvima. gûlte, golte; desni, zubno meso. Ne vajo mi dentijera, sve mi je gulte izranila. gulûz,covik ca puno voli ist, napuse slalku. Ako mu se stavi pjat cviti prid njega na stul, izist će sve. Ni ga briga je ku drugi toti, toko je guluz (tal goloso). gundula, nojmanjo brodica, posvema molo borka rovnega dna s jelnin dvostranin veslen; brodić. Nojpoznatije su luksuzne mletačke gundule, ma na nasemu otoku su mole, skromne borke (tal gondola) gungûla, nered. Nastala je veliko gungula, svi su se u dvuru posvadili, ne mogu se dogovorit di ku imo pravo stavit auto (tur gulgule). gunjelȃt, neumjereno, bez razlogaprigovorati. Ni lipo ric, ma rece se za nikoga ku ni nikal kuntetat. Ucinis vako un gunjelo, ucinis nako opeta isto: otvoris skure ni zadovojan, zatvoris ih, ni zadovojan. Neka se nojde ku će s njin izoć na kroj! Guspȁ Kandelôra, na drugi vele (drugega miseca) je njezin spomendon, don pri svetega Bjoža; Svijećnica (2.veljače). Guspa bi tukala zapritit zimi. Govori se: Kandelora, zima fora, ma imo i Kandelora - svi kosići priko mora. Kako gul bilo, za njun je sveti Bjož kal zima opeta pokoze zube. U Ženuglovu (Žena Glava) Guspu Kandeloru dobro poznaju. Znodu i to da do kraja zime imo još puno, pok i recu - po svi moz (maj) ne skidoj sa sebe zimsku robu! Guspȁ ol Kormêna, na nasemu se otoku do nje nojveće darzi na Luku, a darze do nje i u Ženuglovu; Gospa karmelska. Bude misa na sesnaste sedmega miseca, pari mi se u crikvu na Prirovo, di je samostan svetega Jeronima. Koko son moga vidit to je Guspa ol Karmela, svetih bardi u Palestinu. Prorok Ilija je uspostovjo nondi parve oltore, darzo propovidi o Jahvi, jelnemu jedinemu Bogu (zno je da ne moru bit dvo). Guspa, Molo u Pospilje, vidi Molo Guspa. Guspȁ ol ruzorîja, njezin je spomendon na sedan desetega miseca; Gospa od ružarija. U misecu kal se u Ženuglovu vej ne broje miseci, makor niki za deseti misec recu otubar (nison za to cu u Ženuglovu). Cili je oti misec posvećen krunici, more se reć i Guspi ol ruzorija, ili ol krunice. U Ženuglovu (Ženu Glavu) vole tu Guspu. Sve starije ženske imaju krunicu i mole Zdravo Marijo, i druge molitve ca cine ruzorij. Pop darzi misu u nasu crikvu Mole Guspe u Pospije, u parvu nediju desetega miseca. Guspȁ ol utisenjo, na parvega je devetega miseca (niki recu setembra); Gospa od utjehe, Gospa od milosti?. Do te Guspe darzi se u Ženuglovu. Ku more duć, dujde na misu u Vis, na Kut, u crikvu svetega Ciprijana. Svakega covika napuse Guspa zagovoro kol svojega sina Isusa da more boje razumit muke ca ih je paso svaki pojedini covik. Lipo je cut Guspa od utisenjo (utjehe), lipo je na španjolski - Nuestra senora dela consolacion, ingleski Our Lady of Consolatione, talijonski Nostra Madonna de la consolazione. Lipo je naravski i na svima drugima jazicima. Velo Guspa ol Velega Sela, vidi Velo Guspa. guspȉne suzê, Brix maxima, vrsta trave. Imo je po stranima u Ženuglovu (Ženu Glavu). Nison sigur koko Ženoglovci razlikuju tu trovu ol druge, ma ona, nakun ca procvate, imo sime u formi sarca. guspȉna skrinjȉca, Coccunella septempunctata,bubamara, božjo ovčica. Puno lipi moli leteći insket. Viruje se da donosi sriću, a lipo ga je i vidit. Nojlipjo je carnjeno sa sedan cornih točki po krelima. I stariji svit u Ženuglovu (Ženu Glavu) kal je ćapaju stave je na ruku i cude se kako je lipa, pok je puste neka poleti. guspȉna trôva, Hypericum perforatum; trava svetog Ivana, kantarion. Imo je dosti u Ženuglovu i na nasemu otoku. Odovna se zno da je ljekovita, a i slici na trovu ca more pomoć svitu. Imo lipu žutu cviće - cvate ol maža do devetega miseca. Skupjo se, susi, ol nje se cine masti i ulja za ozdravit kožu i druge stvori ca u covika nisu dobre. Pocne cvast na pocetku lita, kolo svetegea Ivana (na 24. žunja - lipnja), zatu je niki i zovu trova svetega Ivana. gustât/guštat,zadovoljit niki gûst; uzivati. Nojlipji je gȕst, i niki judi nojveće gustaju, u zmulu hlodne vode, u vrime lita kal je puno vrućo. Pari mi se, sve je manje takega svita. gustȉrna, cisterna za vodu. Pri nego je uveden vodovod u Ženuglovu (Ženu Glavu), sedandesetih godišć, i na Lovinu napravjen bazen za vodu, bilo je puno gustirni, a malo vode. Svako je kuća imala svoju gustirnu. Na svaku je zemju bila gustirna, pila i kućica za se sakrit ol vitra i dazja. Bilo je puno svita. Dujde suša, zacas nestane vode. Zatu se voda gonila iz svih gustirni di gul su bile. Posli je nojveće pomogla velika gustirna. Narod ju je napravi u Podšpilje, pok se doli islo po vodu. guvernȃt, povlađivati, ugodjati. Naravski da guverno oni ca imo vlast, ma guvernat hoće reć da se nikomu ditetu, ili komu drugemu, doje sve ca hoće. Podilazi mu se u svemu, za njega se rece da ga se guverno (tal governare). gûvno, ocišćeni komad zemje u busku da se na njemu more trest zeromod; očišćeni komad zemlju u bušku (šumi) radi otresivanje ruzmarina. Okolo guvna stoli se poredoni brimencići zeromada, cekolo se da se osuše i da se na guvnu istresu i stave u vriće. Kako guvno mogla je služit i pjaceta na gustirnu u vrime kad se sijola, žanjola i cistila šenica. gvâca, proširenje želuca u kokosi i tvici; volja, guša. Ono ca pozere kokus, senica ili frementun i cagol drugu, nojpri njun stoji u gvaci, ne u stumku. Kako kokuš tako i sve tvice imaju gvacu. Ako se nikur priji, puno je svacega stavi u stumak, rece se, nagvaco se (tal guatso). gvānćêra, stvor na koju se nisto more stavit, obično širojo, plićo i dužjo ol pjata; poslužavnik. Od darva, od late, od srebra i cega drugega ucinjena tako da se na nju more posluzivat iće (tal guantiera). gvôlo, gvôl;podjednoko, izravnano. Jesu jednoke ve dvi harpe sarbuna? Jesu, doboti su gvole (tal uguale). gvozjê, željezo. Stompa na suloru tuko bit od gvozjo, gvozdeno. gvozjîca, gvozdeno gaša za veće bestije, za zece, more bit i za miše, ma za njih je boji trapul; gvozdena zamka za divlje životinje. Teško je bilo koga u Ženuglovu (Ženu Glavu) ćapat u gvozjica, osin sebe somega kal ih se napinje.
H hajôt, obadat; mariti. Ne haje un zo me, ne obado. Ni jo za njega: kal mi je reka adio, jo son njemu rekla, zbogon lipoto, zbogon za sva vrimena. hanjûle, pokrivalo za noge za vrime dokle se kopo i raskopoje; u vrijeme kopanja pokrivalo za noge - zaštićuju obuću i hlaće od ulaska zemlje i , napose, vlažne i mokre zemlje. Za kopat i raskopovat tukalo je imat dobre hanjule – pokrivale su papuce, jelnu i drugu nogavicu do kolin ispol kojih su se podvezivale. Kopalo se motikun, hanjule su pomogale da von zemja, suho ili mokro, ne intro u papuce, da ih ne isporko, ni njih ni gaće. Hanjule se vezivalo ispol kolin. hanzȉja, bič. Nikoliko duljih troki ol kože vezonih zajedno; nekoliko dužih i jednakih kožnih traka vezanih zajeno na jednom njihovom kraju. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je kogol imo hanziju, a nison sigur koko se koristila za poticot bestiju da azveltije gre. Misto nje koristi se prut. harnjotȁk, ostatak zuba u golti (zubnom mesu). Tuko mi puć u zubara, imon veće harnjotki u glovu nego cilih zubi. heler, filir, stori austrijski pinezi; stari austrijski novac. Ni pinez, nimon ni helera! hitȉt, baciti, olnit u smeće; baciti. Stori su malo co hitivali: niku ne zno kal će stvor ca nista ne vajo u niku drugu vrime okurivat za nisto ucinit. hjîb, okruglo pogaca ol samejenih suhih smokov; pogača od mljevenih suhih smokava. Niki ga zovu smokvenjak, ma u Ženuglovu (Ženu Glavu) to ne more bit, jerbo se nami cini da smo mi izmislili hjib. Dug je put od friskih smokov do hjiba. Nojpri tuko ubrat smokve, sumporat ih, osušit, odvojit ne ca se ostave za ist, ol onih od kojih će se ucinit u hijib. Hjibe se ucini od bokun slabijih smokov, sameju se makinun, napravi se tisto ol samejenih smokov, ulije se pinkicu rakije, more se dodat i malo simena od koromaca, napravi se mole pogace, onda ih se na lisću ol smokve stavi susit. Dokle se dobro ne osuše svaki ih se don dvo puta privarće s jelne bonde na drugu. Kal se cine hjibi svak imo svuj recet i niku tajnu kako će ih ucinit. hlahlisćât, puno se smijati. Cilu se vrime one hlahlisću, nisto in se smisno dogodilo. hlamôt, njihat se vamo, namo, ne bit cvorst ni stabil; biti nestabilan. Ditetu se hlamo mliječni zub, ma se straši da mu ga se izvadi. Hlamo se i stup ako ni dobro postavjen pok ga tuko dodatno poduprit ili osigurat zicun. hlãp, Homarus gammarus, morski rak. Oklop mu more bit doboti corne boje, a more bit i modar ili carnjen. Ni nako neobičan ni elegantan kako jastog. Prilnji por nug su mu veliko kišća, livo i desno. Desno su mu jacijo i s njima drobi skoljke i sve drugu ca more ćapat. Ako covika ogvanto za parst neće mu dobro pasat parst. Postoji i amerkonski hlap, veći je ol vega iz nasega mora, ma nas je lipje boje, skure i skuro modre, digol bokun carnjene, ma cilu mu tilo (more bit i duzje ol cetardeset centimetri) pari koda je lakirono. Hlap je provo i skupo poslastica kako i jastog. hlôd, hladić, u vrime lita misto di ne dopire sunce, vrime prid vecer kal doje bokun bove ili majstrola; hlad, zaklon od sunca Liti se u Ženuglovu (Ženu Glavu) u vrime velike žege isće hlod, nojveće se auta zele stavit pol koju stablo da ne pate na suncu. Prid vecer se stariji svit ca ne gre na kuponje skupjo na hladić, na misto di se cuje bokun bove. hmujci, pokvarena jaja. Ako se kvoska ni naucila lezat na jojima (da se nauci lezat na jojima nojpri se stavi ležat na pisak, zolo, ca izgledo kako joje), iz njih se neće izleć pilići nego će se ucinit hmujci. hmutôt, mućkati. Ne smi se hmutot vino u bacvi ni u domijoni, prefin ni u butliji da se ne zamuti. hnjât, zahnjat; drijemati. Un svaku malo bokun zahnjo, pade mu glova na parsi, a i berita iz glove. hodićât, holćat, otić ća; otići. Hodićali (holćali) su pri malo vrimena, ako ćete kurit ažveltije arvat će te ih kod loze od Borovika. hȍmo, hajdemo, moća; idemo. Homo ća, unutra je toko dima da ga se more nužen rizot. Homo cin pri, da se ne udušimo! hostovȉne, ostaci pozobjonega i ishustonega grozjo; ostaci grožđa nakon što je pojedeno ili uništeno. Nakun ca se pozobje gruzd i svaku zarno na njemu, na kraju ostanu somo hostovine, dobre somo za tovare. hõz, dulnji dil skini; donji dio leđa. Boli me priko hoza, malo ispol posa, to su križa: ne ćutin se dobro, tukat će mi puć u likora, a znon kako mi neće pomoć, bit će mi to reuma ili mi je isijas. hrêb, dil stabla ispol zemje; dio stabla pod zemljom - korijen većih stabala koji se vadi iz zemlje, osuši koristi za ogrijev. Ni lako ubrat darva za zimu, još je težje iskopat hrebe ispol zemje,hrebe ol planike, cesmine, zeromada - bez dobrega maškina i pomoći ne more se duć do provih hrebi. hrestȃt, tući, udarati. More se i po hrebima hrestat sa sikirun, a more se i tovara hrestat sa sibun, ma to ni lipo ni gledot, atroke cinit. hricej, izvarjoni luk, češnjak bez češnjeva i piceji; nevaljani češnjak. More se koristiti ma ni nonke slican provemu luku ca svaki dil (češanj) imo uvijeno u carnjenu koru a izvonka je bil. hronȉt, spremit, stavit na niku misto; spremiti na neko mjesto. Hroni son ninder kjuce ol auta i da me ubiješ sal ih nindri ne moren noć. hropôt, hropot u vrime dokle se spi; hroptati; imati poteškoća u disanju za vrijeme spavanja. Puno je hropo. Kal bi u pulne prilega olma je zahropo da se ol Sibićova culo do pri Pidinovo. hrûstule, vorst polutrajneg domoćega koloca; polutrajni, vrlo krhki, domaći kolač. Ne more pasat pir bez hrustuli, niki recu i krostule, lipo se lome pol zubima, tope u ustima (lat crustulum). hûd, grub kako vrog, namusen; strog, strogog lica. Ca si uvik hud? Nasmij se malo! hudôba, hudić, vrog, javal, niku stvorenje grubo kako javal. Puno grubo, iz cega nista dobro ne more izoć, baz je to i vrog, i javal. hudobȉna, vidi gardobina. Koja žena ni lipa, nego gruba provo je hudobina, more bit i gardobina (nison sigur je taki covik prema ribi ili je riba dobila ime prema grubemu coviku?). hukȃt, puhati, napose u ozeble parste. Težocima i riborima zimi se u lavuru smarznu parsti, led in ćapo pol nokte i onda tuko dobro hukat da se parsti odmarznu (naparste ol nug se ol ozeblini moru dobit bugonce). hustôt, žvakati duže vremena. Ca to hustoš? Moli Sulićov do mi je jelnu, kako je reka kao gomu, žvakaću, i sal je primećen po ustima, ne mogu je se rišit. hvastôt, svašta govoriti. Obo svacemu govorit, u ništa se ne kapit: somo hvasto i govori a da ništa ne rece, nojveće obo sebi.
I inamorât, zajubitse, zagledot; zaljubiti se. Kal te Amor, sin Afrodite, pogodi svojun strilicun, istega se casa inamoros i zajubis, izgubis glovu, bilo da si bog, ili somo covik, nista ti neće pomoć. Ne znon koko morete zamislit ca se dogodilo Danteu Alighieriju. Amorovastrila pogodila ga je kal je imo somo devet godisć. Ol tal ni pristo mislit na svoju Beatrice, a ona ni imala veće ol osan godisć (tal inamorarsi). inbalȃt, ucinit bale ol suhe trove; učiniti bale od sijena. Pokošenu i osušenu trovu tuko imbalat i posli je stivat na misto da bestije imaju zimi co zerat. inbarkât, ukarcati se. Bilo je priveć auti, ne zno se je su se i oni uspili inbarkat. inbatȉt, iznenoda nikoga srest, trefit; naići na nekoga. Na Trgu Republike (danas Trgu bana Jelačića) u Zagreb, pri puno godišć, inbati son Zvonkota Zmazeka i ucinilo mi se da ga poznajen, somo sa televizije. A poznavo son ga dobro, mati mu je bila komiška. inbazdȃt, ugrubo prosit, ćapat na siroko joglun pri nego se roba stavi u makinu; ručno prošiti prije šivanja. Ne vridi inbozd, tuko ponovno inbazdat, da bi se roba mogla butat pol joglu ol makine. inbrivat, ćapat brivu, ubrzati. Kal smo se inbrivali niza Lukino, ni nos vej nikur moga fermat. inbrojȃt, zaplesti se (u grmlje, u konope). Za kozu se rece da se inbrojola, uvi njun se konop kolo noge, olma njun tuko pomoć da je ne slomi. Za covika ca imo nepriliki, na primjer, puno je dužan, uze je kredit, ne more ga vroćat, rece se da se inbrojo. U Ženuglovu svit je sparenjuz i i ne pozojmije tuje pineze da se ne inbrojo. inbrokȁt, zabiti brokve (čavle). Komad daske more se inbrokat priko vrot ili ponistre, da von niku ne intro unutra, dokle kuća ni jos gotova. inbȗj,komad ciste karpe uc se more nisto zamotat; čisto platno na koju su se slagale tek umiješane štruce (bine). Pari mi se da se inbujen pokrivala daska na koju su bile poredone tek umisone bine da boje dignu ili iskusnu, a polsi bi se ispekle u krušnu peć. inbujȃt, stavit priveć stvori u jelnu prostoriju; previše predmeta staviti u jednu prostoriju. U kuću non je sve inbujono, svi ormaruni, skrinje i kasuncini, da ni di stavit ni komad robe. Inbûj je i cisto karpa (od lana) kojun se pokrije daska, na nju stivodu sirove bine kruha pri nego se slože u peć. incerôda, vidi ceroda incetȃt, zaplest se u mrižu; zaplestiti se u mrežu. Skarpunić mi se inceto u mrižu, toko je sve zamorsi, ne mogu ga dezdit, a da je ne iskidon. incukĩdo, covik ca se u nisto incuki; čovjek koji je nešto umislio (neku zamisao) i ne odstupa od toga. Provi je incukido, incukijen u kacu, puć će u kacu kaku gul bilo vrime, je orilo, je garmilo, je matuni padodu iz neba, ne obado. Svi kacaduri u Ženuglovu (Ženu Glavu) kako i un, incukijeni su u kacu, provi su incokidoti. incukȉt, utuvit nisto u glovu, mislit da je nisto tako i nikako drukcije; utuviti nešto u glavu. Incuki je, duslo mu je u glovu, da će kupit tu veliku, skupu televiziju, koko dohodi da dohodi. inćêr, inćero, cilo, od glove do repa; čitavo, cijelo. Ni ga bilo brige za kosti, izi bi inćeru pecenu sardelu a da je nonke pinke ni ocisti, ni nojveću kust (tal sincero) inćurlât, s nikin se skercovat i takoga ga privarit, nisto izmislit da se nikoga zafrikovanjem privari; izmišljati nešto što netko drugi prihvati kao istinu. Barba Mike Borcićov je to provjo. Iz pajiza son dusa do na Mekisnu bardo, a teta Kate je porhola. Inćurlo son je da će zenske s velikima ustima moć imat dvo muza. Ona je olma rasirila usta ol jelne do druge bonde da se vidi kako i ona imo na to pravo. indijansko smokva,Ficus indica, kaktus. Nison sigur da barž ne zove inijsko? U Ženuglovu (Žena Glava) je donesen ovi kaktus ca se nekontrolirano raspucije ako ga veliko zima ne satare. Imo lipe kratkotrajne cvite i velike zute i narančaste plodove ca se mogu ist ako in se ociste drace. ȉndric, adresa. Znon da Joško Popetov živi u Avoci, u Australiju, ma ne zon koji mu je indric, koja je njegova pošta, koji njun je broj, koja ulica i kućni broj, sve to je njeguv indric (tal indirizzo). induvinât, pogodit ca niku misli, otkrit, izmisjat i gotat; pogoditi, otkriti. Ca bi un induvino, zamisli, cemu bi se un domisli obo temu ca drugi misli, ca bi ti un sve izmisli i otkri iz ono malo fundaća ol kafe kal se izvornu ćikare, to ni moga niku kako un (tal indovinare). infetȁt, zaraziti. Ku zno di se un infeto, di je sve hodi, ol jelnega mora do drugega, priko oceana, u Montevideo i Punta Arenas, u Anchorage i Vladivostok, usuda se moga zarazit, a bit će i kol ženski hodi? (lat inficere) infisat, uvartit sebi u glovu, son sebe incukit, umislit; umisliti. Infoso je kako će mu sedan maruni, ako ih nosi u zep ol goć ili jakete, pomoć da izlici reumu, pok ih je nosi u zepu i zimi i liti (tal infissi). infotȁt naidit se, uvridit (se), oneraspolozit; biti neraspoložen, srditi se. Olavija me je infotala. Rekla mi je prid sviton kako son njun ostala duzna pinez ca mi ih je pozojmila u butigu za kupit frementuna. A jo son njun oti dug olma vrotila, teta Ivanina mi je svidok. ingõrdo, nadmeno, neskromno. Reka mi je meštar Mime, o mortvima sve nojboje, de mortuis nihil nisi bene (voli je latinske sentence), ma ti je pokujnik bi ingord, sve sebi, sve somo sebi, prefin mu je i otac tuko duć na zurnotu da mu tako lavuron vroti za tobak, muku i vino (tal ingordo). ingropȁt, zauzlati; zapeti. Ne more se virovat koko je un u malo vrimena tega kupi, zemji i kuć, jelneg dana sve će mu to ingropat, zapet će mu u garlo. Govori se i obo Adamu da mu je ona jabuka ca mu je dola Eva ingropala u garlo. Zatu se muski ni danas ne mogu rišit ote jabuke, stoji u garlu - i gre goli, doli. inkalumȃt, nisto ninder zabit, postaviti; zabiti. Zoc si mi na to misto inkalumo oti stup, svaki put ću udrit u njega. inkãnat, stečaj, bankrot. Koko un trati na tobak, svaki don po tri skatule, cilo famija će mu puć na inkanat, a u bilježnicu u butigu imo i drugega duga (tal incanto) inkantȁt, bez potribe stot na jelnemu mistu a da se ne mice; ukipiti se. Ca si se toti inkanto, ukipi si se, i ne mices se, koda si vidi vroga kako mose repen i tuce papkima obo tleh? (lat incatatus) inkapelât, butat nisto na glovu, stavit jelno peta drugega; postaviti nešto na nešto drugo. Ne znon ca ću mu ucinit kal ga vidin, inkapelo je brud priko muga, vezo ga za moju bovu, tukalo bi mu petat dvi, tri po cunki (tal incapellare). inkartât, ožbukati. Ne mores ostavit zide tako da ostanu somo gole, grube stine, sve će to tukat inkartat, a to se neće moć brez provega mestra. Ma da se zid inkarto tuko nojpri napravit inkarat (tal incartare). inkâs,utor ucinjen tako da se darveno stvor more sastavit bez brokvi; utor. Cini je nojboje inkase, ni potriba ni kole da sastvi daske ol vrtot, ni kola. inkasȁt, stavit u inkas; postaviti u utor. Marangun von je ucini vrota, dobro pogledojte je sastavi bonde brokvima, ili vidima, tukalo je da ih stavi na inkas, dobro ih je tuko inaksat, da dugo traju, a ne da se olma raspadu. inkolȁt, zalipit kolun. Odlipila von se sjola od postola, ca ćete ucinit? Ako nimote drugih postoli tukalo bi von u Ženuglovu hodit bus jer ni nelnega postolora na nasemu otoku! Nojboje von je noć dobru kolu, inkolat sjolu s ostatkon postola (venet incolar). inkontrȁt, susrest. Inkontrali smo se na Stradun u Dubrovnik. Hodila je prema vrotima ol Pila, jo prema Portu i Porporeli: kako smo se sastali, nismo se rastali, kako i u pismi, na Porporeli smo se inkontrali, na Porporeli kraj crvenog ferala (tal incontrare). inkrozȁt, povezati u križ, u busku da se ne more pasat; zaplesti se. Kako si somo sve to tako inkrozo, jelnu zicu, onda drugu, onda treću bodjikovu, ne bi to nikur moga rastavit, koda si cini ježe i osiguranje proti njemačkega desanta. inkugulȁt, uredit put tehnikun inkugulovonjo; poploćati put tehnikom inkugulavanja. Jelna po jelna stina (kugula) se utuce veće ili manje u zemju tako da konstrukcija bude cvorsta da se stine ne micu i tako dobije put ca ga neće voda olnit. inparȁt, lijepo se obući (i pretjerano lijepo) i urediti. Lipo se uredit, obuć se u lipu robu koda se gre na misu, rece se, ala, ca smo se imparali, ol grete u svaću? inpastâr, flaster za bol i reumu. Na manju se ranu more stavit inpastar, ma danas se govori plaster ili flaster. Provi inpastar je za reumu - kal vos bole skina, stavite inpastar, ni siguro da će pomoć, ma ako ga ne stavite siguro je da neće (tal impiastro). inpakât, zapakirati. Danas je lašnje inpakt, zapakirat niku stvor jerbo se na posti mogu dobit gotovi paki za svaku stvor. A porpi je to bi posol: nojpri noć skatulu ol kartuna, pakpapir, spog, i cirispanju. inpȉjo, uspravno, okomito. Ne stoji ti ti pol inpijo. Uzmi livel pok ćes vidit da stoji ukrivo. Barba Tone se ne gre inpijo, prignu se prema zemji. inpjantȁt, postavit da stojirovno; uspraviti. Inpjanto se na tu misto, sto je rovno i kako sveti Frane iz Asizija ceko tvice da mu slete na ramena i ruke da bi s njima razgovoro. U Komižu puno je kuć inpjantono, uske su na tri cetiri poda, na svaki pud jedva stanu skale i jelna kamara. inpostȁt, poslat pismo, paket ili cagol drugu priko poste; poslati poštom. Govori se da neće pasat puno vrimena i da u Podšpilje na našu poštu (21483) nećemo ni pismo moć inpostat. ȉnpunto, suprotno od treso; stajati okomito u odnosu na nešto drugo. Nisto more bit postavjeno inpunto, okomito, rovno na nisto drugo, na primjer, jelna particela zemje, ili auto, more bit parkirono inpunto prema nemu ca stoji treso. inputȁt, o nikomu krivo nisto govorit; podmetati. Mogu ti svasta inputat, danas kako i pri, recu nisto grubo obo tebi, to ponove, a ti se onda peri. Kad se nisto ponovi dosti puti, to se ucini koda je istina. Govori se da je tu grubu istinu koristi Joseph Goebbels, ministar propagande u nacističku Njemačku (lat imputare). inpuntȁt, dobiti prehladu, puntu ili upalu. Ako niku stoji na propuh ili na vitar, rece se, makni se, inpuntat će te, nahlodit ćes se, dobit ćes upalu. insõma, ukrolko, u dvi rici; ukratko, u dvije riječi. Ne znon je jos ku u Ženuglovu (Ženu Glavu) uzo reć insoma, ma ni potriba o temu puno govorit, eko la, vako kal puno govoris i govoris, onda na kraju reces insoma, da ti sve to recen u jelnu ric, insoma, ukrolko (tal insomma). intajât, nadopunit jelno vino drugin, mlodu vino storin; nepunu bačvu sa starim vinom nadopuniti mladim. Joško Popetov mi je provjo kako su oni jelnu godišće bacvu ol osmnaste mir (nisu je prodoli, jer je bilo slabo cina) dolivali na novu mast, prefin i da je vino ca su ga tako dobili bilo boje nego storu. intãnto, u istu vrime, mejutin; međutim. Popri se veće uzalo reć tu ric nego danas, ma intanto, nison ni u to sigur, ku će sve cut ca ku govori (tal intanto). intavulȁt, upisat u katastar; upisati u vlasničke knjige;dobiti vlastovnicu. Tu zemju ca si je kupi na Pustice, tuko intavulat, stavit u korte, ako se to ne ucini bit će koda je nisi kupi. interesûz,covik ca priveć gledo somo svuj interes, pok i na racun drugih; čovjek koji poštuje samo vlastiti interes. Puno je un interesuz ni ga nonke pinkicu briga za druge, somo son sebe gledo ne obado ni za svojtu. intestȁt, utuvit nikomu niku ideju u glovu; utuviti nekomu nešto u glavu. Intestali su ga kako su pol Velu gomilu tri masura zlota. Tako inteston svaku malo je iša gledot iz koje su bonde zakopoli masure zlota. Zgurnje, dulnje, ol bonde ol sunca ili od osoja. Baz su zakoponi po sri sride, ku će onda do njih duć? intȉmela, platnena navlaka za blazinju. Popri je svit cini lipe intimele, okolo mirlići, po srdi mirlići i lipo slova, inicijali, parvo slova imena i prezimena: u intimelu se uvuce blazinju. intrȁt, susrest se, ulazit u kuću, u neki prostor; ulaziti. "Kad su se dvo Brocanina intrala na Fjumeri, a ca, a ca, ca vele momka dva." U Ženuglovu (Žena Glava) se more isto nikoga intrat, ma ne na Fjumeri (to bi mogla bit riva na Riku), ma teško bi to mogla bit dvo Brocanina. Intrat more bit i ovako: ca ti je, ca stojis na vrota, vidiš da je propuh, hol unutra, introj u kuću. I mladić more intrat u kuću roditeji mlode koju kortejo. Ako je intro u kuću popri se racunala da je sve dogovoreno i da će se oni oženit. intrigȃt, intrig, ogovorat, ogovoronje, spletkarenje; spletkariti. Poznoto je da un somo intrigoje, ni o svakomu lipo, ma svakomu iza skini, barba Ivanu govori da je barba Marijon proti njega, onda barbu Marijanu da je barba Ivon reka kako je uze njegove stine kal je grodi kućicu za mula. Provi je intrig, intrigalo. Ma intrigat se nikoga more i tako da ga se navuce na posol ca ga un ne more ucinit (tal intrigare, intrigo) intrôda, zarada, sve ca von intro u kuću kako prihod, ca ste dobili u tu godinu, ili ćete siguro dobit, jer ste lavorali, to je introda; godišnji prihod težačkog gospodarstva. Sega godisćo bit će slabo introda, osusile su i loze, ne somo grozje ol velike suse, ni dazjilo, ma niti porosilo, nikoliko miseci iza reda, a masline nisu nista urodile, niki vrog ih je sve olni. invêce, usuprotno, naprotiv. Cini drugemu ca zelis da un tebi ucini, invece more ti se dogodi da ti niku neće priskoci upomuć kal ti je nojvećo potriba (tal invece). inzêrgo, neozbiljno, razgovorat kako ne vajo; naopako. Ne more se s njin razgovorat, govori uvik inzergo koda je senpijon. isȁt, dvignut; podignuti, uspeti. Ni lako išat storega covika kad zalegne i kad je još težak, tukalo bi da to cine dvojica. Ni se lako išat na gurnji pud uza skale, te se skale uvik spese, jedva se uspne i mlodi a kamoli stariji covik. isekȃt, isput, ishitit vodu; iscrpsti vodu i sl. Da bi se posvema ocistilo gustirnu tuko je i na dnu isekat, prefin i bucol na dnu tuko isekat i ocistit kako bi da se dno cin pri osusilo (tal seccare). isenpijȃt/išenpijat, izludit nikoga drugega ili somega sebe; izluditi. Svit more nikoga ćapat u krug i insepijat mu glovu, more to bit i dite kad ga stariju senpijoju i isempijaju. Nojveće covik more isenpijat somega sebe: ne more se sitit di je stavit kjuce od auto i malo mu fali da se skroz ne isenpijo. isfogȃt, istrest se, prinoglit se, iživiti se, otresti se na nekoga bez razloga; istresti se na nekoga, penagliti se. Imala son teški don, svašta mi se dogodilo, Moli Jure mi je parvi naintro, na njega son se isfogala, rekla mu ca zasluzije i nezasluzije, a ni bi ni kriv ni dužan. isfrizȃt, dobit ogrebotine, ozlidit se po koži tonkima frizima, ili ucinit frize po nikuj površini; ogrebsti se. Tukalo mu je pasat priko žice ca su je još u ratu nondi stavili, pok se svi isfrizo. Pri nego se stavi zolnjo ruka tuko inkarat malo isfrizat podlogu na koju ga se stovjo. iskarcȃt, istovarit, izoć iz broda ili iz kojega drugega prijevoznega sredstva; iskrcati, istovariti, iskrcati se s broda autobusa i sl . Nisi moga ocima virovot, iskarco je puni kamion taveli za manje ol ure. A more i vako: iskarco son se na staciju u Podšpilje, da me barenko odve do loze ol Borovika, ma ni, tukalo mi je hodit sve do Ženeglove (Žene Glave). Ni nojvažnije da se svi auti iskarcaju iz trajekta, jerbo di će nego se iskarcat, nojvažnije je da se ukarcaju, da niku ne ostane na rivu. isȃt, dvignut, podignut, uspet; podignuti, uspeti se. Ni lako išat storega covika kad zalegne i kad je još težak, tukalo bi da to cine dvojica. Ni se lako išat na gurnji pud uza skale, te se skale uvik spese, jedva se uspne i mlodi a kamoli stariji covik. isenpijȃt/išenpijat, izludit nikoga drugega ili somega sebe. Svit more nikoga ćapat u jir i insepijat mu glovu, more to bit i dite kad ga stariju senpijoju i isenpijaju. Nojveće covik more isenpijat somega sebe: ne more se sitit di je stavit kjuce od auto i malo mu fali da se skroz ne isenpijo. ishodȉt, izlazit, izoć; izlaziti (sunce, mjesec, zvijezde). U Ženuglovu sunce ishodi povar Luških bardi, a zahodi iza Hum. na bondu ol pulenta, di je Komiža. iskapulȃt, izvuć iz vode, iz mora, sposit se od nike opasnosti; izvući iz vode, spasiti. Vidila je svuj mobitel na dnu gustirne, ni znala ca će, i onda se domislila. iskartȃt, iskjucit, butat na bondu ono ca nevajo; izbaciti kartu ili više njih u nekim kartaškim igrama, isključiti. U nikima igrima na korte tuko iskartat korte za koje ti se cini da ne vajaju i da će se dobit boje ako se iskarto one za koje se misli da ne vride. ismantȃt, išenpijat; izluditi; Svega me je ismanto, ucini sal vo, sal no, puj vamo puj namo, ku će mu sve to ucinit, neko nojde drugega, a jo gren na oporavak. iskodȉt, dignut pineze s racuna; podignuti novac s računa. U nasu postu 21483 Podšpilje, more se uplotit pineze na niki racun, ma ne more ih se iskodit sa svuga racuna. More se iskodit i penziju somo ako von je racun kol Hrvatske poštanske banke. iskordȁt, ukrutiti (se), ispružiti se. Kal umre covik se iskordo, ukruti, ne more ga se oživit ni istoplit, kako i bilo co drugu ca je bilo živo, a onda je izgubilo život. Iskordaju se i parsti ol reume, i parsti ol nug se iskordaju ol zime. ukrutit (se), ispružit se. Kal umre covik se iskordo, ukruti, ne more ga se oživit ni istoplit, kako i bilo co drugu ca je bilo živo, a onda je izgubilo život. Iskordaju se i parsti ol reume, i parsti ol nug se iskordaju od zime. iskrizȁt,narezati, isjeći. Iskrizoj milun na fete, ovo ti pjat, nemuj svi zasporkat. ismantȁt, izluditi, isenpijati. Svega me je ismanto, ucini sal vo, sal no, puj vamo puj namo, ku će mu sve to ucinit, neko nojde drugega, a jo gren na oporavak. ispacȃt, iznit stvori iz nikega prostora; iznijeti stvari iz nekog prostora. Dogovori se sa mestron da će ispacat kamaru, isproznit je ol svega, maknit ormore i drugu mobiliju. Meštar je duša, ma ni imo posla, ni bilo nista ispacono, gospodor je zaboravi ispacat kamaru. ispancȁt, krećat i misat u tuje posle i stvori; upletati se u tuđe poslove. Zatu se uzo reć i opomenit mlajega ol sebe, ne ispancoj se, ne kreći se, to je njihovi posli! ispestȃt, pestat,izmecit; tještiti, izmečiti. Kal se od muke cinilo tisto za ispeć kruh tukalo je imat snoge za ga dobro ispestat, puno ga privarćot i ponovno ispeštovat. Popri se nogima i mast peštala u pritorima da se lašnje napuni u mihe ili vriće. isporkãt, isprljat, onečistit; isprljati. Igro je na balote i svi se isproko, koda je kopo. Sporkica ol kucini danas se more noć i u Ženuglovu (Žena Glava) po putu, ne od lovačkih, nego onih ca ih gosti šetaju po selu. ispotȉt, bit potan; oznojiti se. Ispotit se a ne se prisvuć more bit opasno, more te inpuntat, mores se razbolit, a un se ispoti, svi je u vodi neka somo bokun lavoro. ispihnȉt, izroniti iz mora, iz vode. Ispihni je iz mora po sril vale, parilo mi se da je dupin jerbo je imo cornu robu ol podvodnega ronioca. ispravȉt, polvest kozu jaruhu da je oplodi; podvesti kozu jarcu radi oplodnje. Ne more se znat je jaruh ispravi kozu, dokle ne dobije tarbuh i ne izleže kozlića. isprucȉt, uludo istratit: uludo potrošiti. Je morete to zamislit, provjala je teta Jelica teti Keki, dola son mumu Jurici pinez da kupi kosuju i guću u Pajiz, un ni kupi nista, sve je pineze ispruci u pasticeriji, govori se i da je poce igrat na korte u Slogu. ispurgât, ishitit sporkicu; izbaciti prljavštinu. Danas se uzimju posebne medicine, purgativi, da se i covik ispurgo. ispût, ispacat vodu iz nicega; izbaciti vodu iz nečega. U gustirnu je malo vode, pri dnu, svaki put se zamuti kal se zacorpne, tuko je svu isput, onda dobro oprat da bude cista. ȉst, izist, blagovot; jesti,. Je imo ca za ist u vuj kući? Pogledoj u fizider, barz ćes cagol noć! istârt, obrisati, ukloniti prljavštinu. Istari se, sva ti je solsa ostala po ustima. istendȉt, postavit da nisto bude rovno; postaviti da nešto (tenda, žica) što stoji u zraku stoji ravno. Istendi je mrizu kolo lozjo, na svaku bondu, da mu ne introju fazane i ne pozobju svu introdu. istratȉt, potrositi. Ca son imo pinez u takujinu sve son istrati na Pazor u Split i doni doma kako provistu, i mesa ol tolića i vedure. istrudȉt, priveć se namucit, puno, priko mire, lavurat; izmoriti se radom. Cili je život lavoro, od jutra do sutra, puno se istrudi, ni cudo da se priga do zemje. istufȃt, dosurit, zasitit se; dosaditi. Toko je istufala, cili don je somo provjala, provjala, sve o sebi koda je usuda bila a ni se makla iz Ženeglove (Žene Glave). Istufo son se trogli, Svaki don ist pecene trogle koga ne bi istufali, a ne vride ni za brujet ni leso, ni ako priveć stoje u frizider isto ne vajaju. Isȕkarst, Isus, sin Božji, makor je un son sebe uzo nazivat i Sinon Čovječjim (usp Sin Čovječji, Lk 21,27), Rojen u Nazaretu, a zemljski su mu roditeji Marija i Josip. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ni rilko cut Pasti 'Susa, pasti 'Sukarsta!, ne toko koko bestimu koko kal se nicemu cude ili kal se cagol grubo dogodilo. izagnjȉt, sagnjit; istruliti. Greda ca darzi cilu kuvertu je izagnjila, tukat će prominit i grede i kuvertu! izãsebȉce, svaku malo, uzastopno, bez pristat; svako malo. Svaku nuć, nijelnu ne priskoci, nego svaku izasebice, eto ćuka na murvu i pocne sa svojin ću, ću, ću. izbaratȃt, isporkat se; isprljati se. Svaku malo tuko mi prisvuć dicu. Ni dvi ure stoje vonka a cili se izbaratodu koda su kopoli i gnjojili lozje. izbȉna, iće; jelo. Ženoglovci i danas vole ist siromašku izbinu somo kal mogu. U ženoglovskuj siromaškuj izbini nojvažnije su bile sardele, sve ca se more noć u more i u poje, a more se izist, to je nojboje i nojukusnije, i domoći kruh. Vecero se slone sardele, s uljen i kvasinun, malo kapule i pomedori budulki ca moru trajot do u zimu. Toti su i joja ol domoći kokuš, jelno ili dvo joja na oko, domoćega kruha i salote, makor bila i somo zutinica, eto von obida ol kojega ni bojega. Lako je govorit o ukusima siromaške izbine, ako imote i co drugu za izist, ne znon kako bi izgledalo da iz dona u don imote somo pulentu, frementunjace i manistru s kumpirima s kapjun ulja. izbrufȁt, izoć ili izbit po cilemu tilu ili jelnemu dilu; izbiti po tijelu. Moluj mi je izbrufalo nisto po glovi, koda niki bruni. Tukat će mi je odvest u likora. izdȉt, dat ditetu ime nikega njegovega pretka; dati djetetu ime njegva pretka. U koga je moli izdijen, u koga ste ga izdili? U nikoga, itili smo bit siguri da se niku neće naidit da moli ni u njega izdijen. izdricat, nadretit dasku ca se iskrivila, i darvo, a i dite i covika; izravnati. Dobro ti se iskrivila ta daska, darzo si je priveć impijo, sal će ti je cin goder tukat nakargat i dobro izdricat izdûst, izdubsti, iskopati. Za usodit lozje popri je tukalo za jedon red izdust fose coviku do posa. izênpal, covik ca sve cini napoko; čovjek koji u koga se ne može ugledati. Rece se, provi je izenpal, neće ti nista pomoć, ni nista ucinit ca mu reces, sve hoće kako un hoće, od njega ni koristi nego somo sćete. iz(s)fongȃt se, isporkat se fongun, blaton, po postolima po gaćima i slicno. U dvuru tuko stavit ploce u dvuru da se ne izfongomo i tako fongu unesemo u kuću (tal fango). izgarât, priveć se zalogat, bit priveć poletan; raditi do krajnjih snaga, suviše se truditi. Na poslu un izgaro, lavoro priko svake mire, ma drugi ne obadaju, ne more un sve som. izgarcȉt, zguzvat, iskrivit, zgarcit; zgrčiti, zgužvati, iskriviti. Lako je ako je roba izgarcena, na primjer, lancuni. More se lipo izgibat i suprasat. Ni lako za covika ako se izgraci i priga, ni lako coviku ako mu se ruke i pasrti izgarce i ne more ih ispravit. izgibât, prisavit i složit lancun i drugu bjankariju a da se ne supraso; uredno presaviti posteljinu, rublje itd. Nakun ca se izgibaju more se priko lancuni pasat malo suprašon. Veći lancun za posteju od persone i pul, gurnji i dulnji, moru izgibat somo dvi ženske. Jelna ćapo lanucun za jedon kroj, drugo za drugi, onda zatežu koko mogu. Nakun tega ucine korak ili dvo jelna prema druguj, ćapaju dvo vorha u jedon i tako ga prisaviju dokle ga posvema ne izgibaju. Lancuni i drugo bjankarija bilili su se Ženoglovkima koda sunce. izgrancât, izgrebati. Nindir nison vidi toko komori koko na Puntu od nuza, svega su me izboli. Toko su me je sarbilo da son se izgranco do karvi. Ma osin da somi sebe izgrancote, more vos i maska izgrancat. izicȉr, vojna obuka. Mime Lukin je zapiso kako su se niki mladići iz Ženeglove (Žena Glave) bili prijovili u vojnu skulu, ma to je bilo odovna, u vrime Kraljevine Jugoslavije. Barba Sibe Matićov in je reka, ca se tice izicira ni teško. A teorija, Bože sacuvoj, dvi pune bilježnice! Isprenuli su se teorije, ostali su doma, i Ženoglova (Žena Glava) je ostala bez oficiri (njem exerzier). izjustât, izjednačit, ucinit da bude rovno; izravnati. Ako tratite veće nego ca imote puć ćete na inkanat, nojmanje ca morete ucinit je da izjustote prihode i rashode (tal giusto). izjutȉt (se), vino ca se pokvarilo more bit ciklo, ne puno juto, a more se olavija ijutit i ucinit u kvasinu; vino koje se ukiselilo. Ako je dobru vino bit će dobra i kvasina. izlemȃt, priveć istuć nikoga; istući. Bilo je popri, danas sve manje, roditeji ca bi priveć izlemali dicu da boje zapamete kal su nisto krivo ucinili, makor i ono ca roditejima ni bilo po voji. Ma zno se da tako pouka ni boznose co nikoga naucila. izlimȃt, izbrusit gvozje (more bit i koji drugi tvordi metal) s limun; izbrusiti. U Ženuglovu (Ženu Glavu) tuko doma imat svih vorsti limi da se more, ako je potriba, izlimat koji kus gvozjo, jer ni u selu mestra komu će dat da von cagol izlimo. izlotȉt,istirot zeca iz leza; istjerati zeca. Ono je Vesela izlotila zeca na Lovinu, nošla ga je u kantunu gurnje ograje. izmaćȃt, isporkat se maćima; isprljati se mrljama. Ako ne bi stavi bubarin, un bi se toko izmaćo da mu je veće hrone bilo po gaćima, nego u ustima. iznebjušȉt, iznedodit, smantat; zbuniti, iznenaditi. Olavija me je iznebjušila. Pojovila se na lozu ol Borovika nako visoka, u dugemu fustonu, a jo govorin, ca je vo? Ne somo da me iznebjušila nego me je i isprenula. iznerât, izroniti. Danas i kucini znaju ronit: gospodor in hiti žolo u more, a kucin ga izroni na dvo, tri metra dubine i donese nose gospodoru. izneverât, ucinit će nevera ili je već ucinila; nevrijeme koje se upravo događa. Pulent dvize, izneverat će! izvarjât, iskriviti, razvijati ili rasti onako kako se ne očekuje. Tuko si stavit komad sćopa uza maslinu da je ne slomi vitar i da reste kako tuko, invece će se izvarjat, rest će ukrivo, posli će bit kasno da se isprovjo, neće rest dreto. izventât, izumiti, izmisliti. Svakega vroga un izvento, izmisli, ucinit će plilku kaseticu za susit smokve, stavit će njun mole noge, da ne stoji na ciment, ni na plocu, neće mu duć mrovi, a smokve će mu bit boje nego drugima. izvicijat, ucinit da se nikoga da ne bude ozbiljan, da se voli puno igrat; razmaziti. Lako je dokle su dica izvicijona, ma ca ćes onda kal dujdu stariji, tarkat će za tobon stinima! izvojit se,izdovojit se, nauživat, cinit ca se nojveće voli; nauživati se. Cilu populne je igro na balote, onda na korte, i nakun tega je iša u Komižu, izvoji se koko ga je bilo voja. izvopȉt, puć u vopu, pritvoit se u vopu; ishlapiti. Stavila son mliko u tećicu da se na spaheru polgrije za molega, pok son isla zalit cviće. Kal son se vrotila svu mi je mliko izvopilo, osto je na dno somo zagoreni skorup.
J jȃbuka, Malus domestica, vojka iz botaničke porodice ruža; vrsta voćke. U svitu imo veće ol mijor sorti jabuki, a u Ženuglovu (Ženu Glavu) i na našemu otoku imo ih nikoliko. Nojlipje su bile bile mole jabuke, ne veće ol molih dugih pomedori, ma pari se da su sve poginule. jacêra, ledenica. Ova kamara je kako jacera, stavi se dvi kultre i dvi sćavine i ol zime se ne more zaspat (tal ghiacciaia). jaglȉca, Belone belone; iglica. Dugo riba, uskega, dugega i okruglega tila s velikin kjunon u formi bodlje. More bit duga do osandeset centimetri, a more pizat doboti kilo, ma danas se rilko mogu kupit velike jaglice. Na našemu otoku vole je pecenu na gradikule (tal anguglia). jaglûn, Xiphias gladius, riba slicna jaglici somo puno većo; iglun. Zapisono je da se ta riba ubroju u sabljarke (a ne u jaglice) - gurnji njun se dil usti produzije u veliku, opasnu sabju. To je riba dubokega mora, love ga somo sportski ribolovci s posebnun opremum i u posebnima prilikima a rilko obični ribori. jagoda, plod ol kupine. Radi se o divljima jagodama. Pari mi se kako u jelnemu mitu postoji zagonetka: ca je to ca ispavice imo bilu boju, onda carnjenkastu i na kraju cornu. Odgovor je jagoda. Tako i je, makor i kupina, skupa s jagodima, u nos tretirala kako nojgrubji korov, i ni se smilo dopustit da se po lozju raspuci. Moća u jagode, lipo su sazrile, doli Napoje lipe su i velike. jamȉt, količina tekućine ca more stat u niki sud; količina tekućine koja stane u neki sud. Ovi karatil jami dvo tolitra, dvi mire, toko vina more u njega stat, ne jami veće. jancȉć, njancić, mlodu od njanjice; janje. Ni nista lipje nego gledot kako moli jancić stoji mirno uza svoju mater, njanjicu, i gre za njun. Slici na živu dobro ca gre po starni. Zatu se na nojstarijima slikima Isus prikazije s jancićen, un je dobri pastir, pok je jancića ca ni moga hodit stavi kolo vrota, tako ga nosi. I za Isusa se govori da je jancić - agnus Dei qui tollis peccata mundi, miserere nobis (janciću Božji ca oduzimos grihe svita, smiluj non se). jandôrm, policijot; žandar. U vrime talijonske okupacije jandormi bi bili zapolili Ženuglovu (Ženu Glavu) da se ni niki Ženoglavac domisli i na svaku bondu sela napiso - opasno, tifo, tifo! japjenȉca, stine ol vapanenca složene tako da se moru nalozit i ispeć za ucinit jopno; vapnenica. Pri nego će se ispeć jopno, ucini se japnjenica, stivo se stine kako u manju forticu, ostave se vrota, kroz koja se lozi, stalno se lozi, dokle se stine ne ispecu, kal se ugose ucini se jopno. Zolnjo japjenica, koko jo znon, ostala je u Duboku, dobota u somu valu. Kal dujdete do japnjenice, dusa si u valu, u garlić ol Duboke. jārȉca, kokuš ca će postat nesilica; mlada kokoš. Tako se zove mlodo kokuš koja će bit nesilica, a ne kokot. jarûh, Capra hircus, jore; jarac. Popri ni bilo tesko darzat kozu Ženuglovu (Ženu Glavu), danas bi bilo i lašnje: veze se je s bokun konopa pok neka pose kupinu, imo je usuda. Ma bilo je teško noć jaruha za ispravit kozu da dobije kozlića. jāsćerȉca, bokun ranice na jaziku; ranica na jeziku. Jasćerica ne more svak jednoko polnosit i zatu rece: jasćerica basćerica, meni prošla, tebi došla. jastôg, Palinurus elephas, morski rak dugega repa, s deset nug. Nojveći, nojelegantniji i nojukusniji morski rak ca živi u našemu moru. U vrilu vodu jastoga tuko stavit živega kako bi ga se nakun tega moglo pripremit za iće. Jastog odovna ni iće, to je riba ca se izi radi statusa, ne radi ukusa. Svakako da i toti imo iznimki. jastõzêra/jastožera, misto ili kasun uc se darze jastozi; spremište, sanduci u mori u kojima se drže živi jastozi. Za razliku od druge ribe jastog se stovjo u brunzin živ, drukcije ne bi vridi. Pari mi se da je nojpoznatijo konoba za izisat jastoge u Komižu i zove Jastožera. Ispol nug gostiju je more u kojemu plivoju jastozi ca ih ceko isto sudbina kako i one na stolu. javȃl, vrog; vrag. Ni uvik provi vrog, jerbo sve more bit grubo kako javal. Za dikojega mlodega ca se u sve kreće, skercoje se i kal je vrime i kal ni, rece se provi je javal! jāvôr, Laurus nobilis, lovorika; lovor. U storemu grčkemu mitu javor-lovor postoji zatu jer se u njega pritvorila Dafna, ni obadala za boga Apolona i njegovu jubov, želila je ostat nevina. Dvo lista javora u Ženuglovu (Ženu Glavu) stovjaju se u puno ićo. Smokve se ne mogu osusit kako tuko, ni hjibi ucinit bez dvo lista javora. I u pismi lipo paho suhu lisće javora – „sagrodit ću kuću pokraj sinjeg mora, pokrit ću je lisćen od javora, kad mi draga projde neka joj zavonja, neka joj zavonja lišćen od javora“. jazȉk, jezik. Nas govur pripado hrvatskemu jaziku, nas dijalekt je čakavski, a opeta ni ni to nego cakavski. Makor i mi volimo cut: u nasem jaziku di ća slaje zvoni/…a oti jazik je stvori Marul, (Marko Marulić) “ ki va versih libar množ harvaskih skova“, kako je napiso Ujević. jelêk, primetak; prsluk. Komad robe ca se nosi povar kosuje i ispol jakete. Zaboravi si obuć jelek, rekla je žena mužu, nakun ca je obuka vestid za puć u svaću. Ca će mi, reka je, i va salpeta mi smeto, atroke jelek. jelõzȉja, jeluz, jeluza, sumnja; ljubomora,. Ako se sumnji, bez razloga, muz ženu ili žena muža, obuzme ih jelozija, digol i toko veliko da in se pari kako će od nje umrit pri vrimena (tal gelosia). jêmatva, berba grozjo; berba grožđa. Do novijega vrimena sve na našemu se otoku okrićolo i okupjalo kolo jematve. Muški i ženske, dica, bestije, sve se ormolo za jematvu, ni se puno obadalo je se imo co za izist, vazda se nisto noslo, malo slone ribe, koja pomedora, divjo riga, bokun kruha. Grozje je bilo slolko da nikal neće bit slaje: cili je otok paho po jematvi, po grozju, po mastu, posli po mlodemu vinu. Danas je provu jematvu zaminila jematva ol turizma. jerûla, malo zemje, ogrojeno stinima, kolnjiken ili žicun; mali vrt, lijeha. U jeruli more bit cvićo, more i verdure, svako je kuća imala svoje jerule. Stori pisac hrvatski Juraj Braković napiso je „Jarulu“ i misli je kako se i pisme, spjevovi, i sve ca se napiše, more zvat jarula - jerula (kako i cviće u jeruli stoje kitice ili strofe u pismici). jêska/ješka, mamac za ribu. Ne more se puj na more, ako nimote dobre jeske, a nojbojo je jeska živi corv. Iz Ženeglove (Žene Glave) je popri puno svita hodilo na more da se ujme bokun ribe za brujet (tal esca). jestâr, oran, poletan. Jutrus ste jestri barba Tone, pomlodili ste se. jȅt, emajl. Danas se malo duperaju sudi ol jeta, svi žele imat terine, teće, brunzine i drugu sude za kuzinu ol rostfraja, materijola ca ne ruzavi. ježȉna, Echinodermata, bodljikaši, morski ježinac. Uvijena je u pokretne drace ol kojih su nike otrovne, zatu se sila grubo ubost na ježinu. Drace njuj lako puknu i zabodu se u kožu covika. Danas niki ježinu darže poslasticun (ma ne drace nego sime ca je u njih uvijeno), posluziju ih i niki restorani, ma U Ženuglovu (Ženu Glavu) ne obadaju za njih, osin ca ih tribe iz mora i marze ih jer se mogu grubo ubost. jîd (id), bis, srdžba. Nojpoznatiji id je je oni na pocetku europske književnosti, u nojvećemu njezinemu djelu, Homerovuj Ilijadi: srdžbu (id) boginjo pjevaj (kantoj) Ahileja, Peleju sina. Ahilej žestoko naidi radi nepravde ca mu je ucini Agamemnon, vojskovođa cile Grčke ekspedicije pod Trojon. Dugo vrimena niti uzest kopje u ruke nego je somo ležo u šator. jȉdro, vidi ȉdro. jîr (îr), krolko šetnja, šetat s nikin bez obaveze, jiroda; kratka šetnja. Posli vecere i serije ucinit ćemo jedon jir do loze ol Borovika, tako se dogovaraju u Ženuglovu (Ženu Glavu) u vrime lita, kal je u kuću vrućo (tal giro). jirovât, putovat, hodit vamo, namo; često putovati. Danas ni kako popri. Isa bi u Amerike i vroti bi se nose za umrit. Dnas jiroju iz Amerik vamo, onda ol vamo u Amerike, i tako svakega godisćo. jodro, zdravo i dobrega izgleda; zdravo, jedro (o grožđu i voću). Grozje ol bugave šega godišćo puno je jodro, neće bit dobro gradacija, neće ga ni priznat za bugavu. jõgla, igla. Provjali su da je teta Filica Babina mogla uvuć kunce u joglu, makor je bila slipa. Stavila bi kunce na jazik i inkontrala ga prema usici od jogle. Isus je virovo da su siromasi zatu siromasi jer su bezazleni i ne tarce za bogastvon, i zatu je izreka jelnu usporedbu ca se more zvat „jogla“: pri će deva pasat kroz usicu jogle, nego će bogataš ući u kraljevstvo nebesko (usp Lk 18,25). jȍpno,gašeno jopno. kalcijev hidroksid; vapno. Vapnenačke stine se nojpri se pecu u japjenici. Tako ispecene bile stine gose se u za to iskopnu jamu. Dobije se posebno masa ca služi nojveće za zaštitu vojki i skupa s vidrijulun, za polivat lozje. i napuse za bilit prostorije i dezinficirat bunjce i ućice za bestije. joprȉna, Ruscus aculeatus, bodljikava veprina. Imo oštru lisće, ma govori kako to ni njezinu provu lisće nego da je ispol njega molu provu lisće. Plodovi su na njuj mole carnjene bobice i grone s plodovima sluze kao ukras ma ne smi ih se brat jer je to zastićeno vorst. Carnjeni plodovi su otrovni a provu lisće i korenje je ljekovite za bolesne vene. Meni se pari da se more noć po busku kolo Ženeglove (Žene Glave), ma nison sigur. jôrbul,uski i visoki stup na brodu; jarbol. Na jedrilicima i jedrenjacima jorbuli sluze za idra, a na svima brodima i za druge stvori kako ca je utovar i istovar tereta, za signalizaciju. Na jorbulima se stovjaju zastave. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se rece: za svetega Luke (18.10.) vitar u jorbule tuce. jubȉca, Melissa officinalis, začinsko i ljekovito bilja, arbaroza; matičnjak. List jubice more se stavit u iće, a lisće se more osusit i koristit kkao čaj za koji se misli da je ljekovit. Ne znon je jos imo koja jubica u Ženuglovu (Ženu Glavu), ma pari mi se da imo jelna u vartulu Jelice Dušanove. jubȉt, pjazat, dobro odgovorat; dobro se slagati, podudarati. Ta zemja ne jubi garifaule, usodite i koji drugi cvit! More bit i poziv na iće, kal nikur paso toti blizu, di blagujete: Ako von se jubi, holte s nami! Ma to ne tuko razumit doslovno. jũgo, svi vitri ca pušu dobota ol levonta pok dobati do pulenta; jugoistočni vjetar, vjetrovi koji pušu od istoka do jugozapada. Jugo obećoje doz. Jugo će, varte mi kolina da ne moren ol muke. Bilu jugo je jugo bez obloki. junôk, covik ca je dusa iz teraferme da lavoro na naš otok za ćapat koji dinar; momak, radnik što ga je na duže vrijeme unajmio neki vlaskik radi obrade vinograda. Junok je živi isto kako i gospodor. Jelno vrime su i sromašnije famije u Ženuglovu (Ženu Glavu) imali junoka: bi je to muški, u pravilu, iz okolice Sinja i Imotskega. Pomogali su u lavuru, nojveće u koponju, dobili bi cagol za zurnote, a živili su u drugima stvorima kako i famija gospodora, ili su skupa s njima, pili i spoli, sve isto kako i oni. jusȉt (se), zeštit se, idit se; srditi se, ljutiti se. I more se more jusit i razjusit, i nebo, tako da svak ku gre na more tuko znat ca se more dogodit s takin nebon i s moren ca se jusi. Nojgore je ako se covik razjusi i svit, pok pocnu pucot jedon kontra drugega, stovjat drugi svit u žicu, itd., koda su se ne somo razjusili nego i posvema poludili. juskî, ispravno; ljudski. Nisi to juski napravi, nisi napravi zid kako tuko, ni rovan. A nisi juski postupi i ako nisi pomoga, a moga si pomoć. jûsto, kako tuko, upravo, u ovi moment; kako treba, upravo ovoga časa. Je, justo je to tako tukalo napravit, kao si ucini. More i vako, justo son zatvori vrota da hodićon, a ti si dusa (tal giusto). jûto, kiselo, izjućeno vino; kiselo. U zmulu se utoci bokun vina, zmul se pokrije rukun i onda se prohmuto. Miris vina iz zmula more otkrit je vino zdravo ili je ciklo, doje malo na juto, na kvasinu. jutȉna, kiselina u stumku; žgaravica. Muci me jutina, cili populne: napi son se slabega vina, malo je ciklo, sal se ne mogu risit jutine. juzîn/južin, slabiji južni vitar, bokun juga pomaknuto prema levontu (SE); slabi južni vjetar. Juzin more puhat prid burun. Skoji se primaknu našemu otoku i dujdu dobota do na puntu od Stoncice u vrime kal se jugo okriće prema buri.