Rici iz Ženeglove (Žene Glave) (ca, co - fuston) c câ, cô, upitno zmjenica; šta, što. Ca ćeš skuhot za obid? No ca si doni? A co? Ili ni nicega doma? Ni, a je si ti co doni? cãdit, skupjat carnilo i garež; čađiti. Svića puno cadi, nisi dobro namistila paver, tuko ga malo polsić. A i tub će tukat ocistit s bokun korte, svi se zacadi. caklȉt, svitlit kako sunce u caklu; sjajiti. Grozdi ol kuca bili su veliki: svaku se zarno na njima caklilo koda je zarcalo. caklȍ, tvordi i lako lomljiv a prozirni materijol ca se stovjo na telere ili se koristi za druge potribe; staklo. Niki moli balunen mi je razbi caklo na teleru! Ca ću sal? Na našemu otoku ni butige za kupit, a ni nonke mestra za izrizot caklo. Ca koga briga za caklo? camudrôgo, ca bilo, ca se nojde pri ruci; što mu drago. Dušlo je pulne, ne znon ca ću skuhot za obid. Skuhot ću ca mu drogo! cȃpa, dulnji dil noge ol zeca, i drugih slicnih bestiji; šapa. Ca to cinis, pito son oca, kal je capu ol zeca obisi u konobu obo vrota nakun ca ga je odero. Tako brojin koko son ih ubi, a donit će non i sriću, reka mi je otac (tal zappa). carcêj, Lyristes plebeius, carcik, zrikavac; cvrčak. Rod Cicadidae. Carceji pocnu carcit u ranu jutro, kal se malo digne sunce i kal postane vrućo onda ne mogu odolit: pocnu carcit da sve oldoje, koda cine niki ludi zbor. Hrone se sokon iz stabla, a znanstvenici tvarde kako somo muski carce i da svaka vorst, a imo ih veće, carci na svuj nocin. carcȉt, kantonje carceja; cvrčati. I carci, carci carcej na gropu corne smarske. Kal bi se pisme mogle privodit onda bi tako priveli Nazorovo, i cvrči, cvrči cvrčak na čvornu crne smrće. Ma to je isti jazik, ne more se privodit s hrvaskega na viški, komiško-pojorski, kal je to isto. Isto, i pinku drukcije. cãrnica, corno zemja; crnica. Tako se zove corno, dobro zemja, nojbojo. Ako i postoji na našemu otoku, ona siguro ni dopala Ženoglovce. carnjenȃk, vorst grozjo i vina ol takega grozjo; crljenak. Nison sigur, bit će to carnjenkasto vorst grozjo (zinfandel). Vino je ol njega je crnjenkasto kako ružica. cãrnjenica, vorst carnjene zemje; crvenica. Zemja carnjenega kulura, slabo zemja, nojveće je take zemje na našemu otoku. Doje nojboju bugavu i plovac, za druge vojke i verduru ni puno dobra. carnjêno, ca je carnjenega kulura; crveno. Tako i carnjeno bandira, popri su je i te kako nosili, onda zaboravili, kako i svaku stvor. Isto se i danas digol zakanto, avanti popolo, alla riscosa, bandiera rossa la trionfera. carnjûl, Chromis chromis; crnelj. Molo riba doboti corne boje s nikoliko usporednih cornih prugi ca se protezu ol glove prema repu. Ne nareste veće ol desetak centimetri. Pun je kosti. Isto je za Ženoglovce brujet ol carnjuli s dvo lista sosenice provo delikatesa. Za nike i boji nego brujet ol nojboje ribe. Ala, da mi je somo rukovica carnjuli za iskuhot bokun brujeta! (tal castagnola). carvjîvo, ca je puno corvi; crvljivo. Pri bi se kupilo veće muke, znalo se kupit i stu kili, neka stoji, jerbo se cinilo kruh za puno svita. Muka se znala ucarvit, oljedonput sve puno corvi, adio kruh. Pune corvi mogu bit pecurve, jedine ca se idu u Ženuglovu, zato se zovu pecurve, nimo za njih posebne rici. U librima to su rujnice. cavȃte, vorst papuc; papuče, natikače. Imaju dobota somo poplat, gori kus kože, ili cega drugega. Ni se potriba prignit da se na noge nataknu cavate. U butigima ol kruha danas se prodoje bina kruha, slici na cavatu, tako je i zovu – čabata. Govori se da se more reć i fratun misto cavata (tal ciabatta). cavarjât, puno provjat; čavrljati. Ona more cavarjt kako makina, nikal ne fermo govorit. Ćapo te za ruku i ne pusćo dokle ti sve ne rece, ol Adama i Eve, pok daje. cedȉt, ustupit, popustit (na primjer vitar); ustupiti. Kal ste ostali brez nicega ca ste mislili kupit (u vrime nestašici), jer niste dusli na red, oni ca je pri vos more von cedit jedon dil onega ca je vej kupi. Sal znote kaki je un: ol kila kafe ca je na zolnju ostalo u butigu, kupi je cilu kilo! Niti mi cedit nonke kvarat. Bura je nakun tri dona bokun cedila (tal cedere). cekȉn, zlotni pinezi; vrsta novca, zlatnik. Bugava Ivice Svilicića s imenon „Bugava Sviličić“, dobila je parvu nagradu na sabatinu u Podšpilje. Žutila se kako cekin, kako storu zloto (tal zecchino). celȁ, Apis mellifica, coviku nojkorisniji i nojvridniji kukac; pčela. Leti od cvita do cvita, skupjo pelud i cini med. Provi ćelar u cilu Poje bi je, kako se meni cini, somo Visko Ciprotov iz Pohumjo. Na Idinj, malo daje Ženeglove (Žene Glave), nonke pul kilometra, imo danas cel koko ih ni nikal bilo, a pari mi se da Ženoglovci ni na Idinju, ni indi, nimaju nelnu kosnicu. Govore da je Einstein reka, kal ne bude cel, neće bit ni svita. celêsto, boja slicna vedru nebu; nebeski modro. Celestu je nebo liti u ranu jutro kal je bonaca, ili zimi u vrime bure kal na nebu ni nelenega obloka. cenat, deset milimetri, centimetar. Jedon metar imo stu cenot ili centimetri. ceporkât, prećot; čeprkati. Kvoška ceparko po smeću i na drugo mista di ni puno tvordo zemja, iscerpako carviće ili gujicu, onda zove mole zute piliće, pi, pi, pi, oni dotarce i, gle cuda, izidu carviće. cerôda, tvordoroba inpregrirona voskon, ili s cin drugin ca ne propusćo vodu; kabanica, nepromočivo platno. Sluzi da se cagol pokrije i sacuvo ol vode more bit i ceroda za covika. Svaki mornor na brodu tuko imat dobru cerodu, da bude sigur po neveri, kal brud zapjusnu bote (tal cerata). cerôj, svjećnjak, kandelabar. U crikvi Mole Guspe u Podšpilje, pri prikozonjo, iz sakristije muski donesu cetiri ceroja, dvo metra visoka debelo stupa, slice na velike sterike ol pituronega darva. Na vorhu je svića u kruni ca se pari da je ol zlota. cerôt, flaster za ranu. Posika si se na nuz, ne puno, ca ćes ucinit? Priko rane stavit ćes cerot. Ako imote reumu drugo vorst cerota morete prilipit na skina ili na rame, pomoć će tvon, ako vos puno ne boli. Tako vorst cerota zove se inpastar (grč keros). certȍ, siguro, ma baz i ne stu po stu; izvjesno, sigurno. Certo si opeta ostavi konobu otvorenu, s katoncen na vrotima (tal certo). cesmȉna, Quercus ilex,crnika. Nojboje darvo za cinit daržala za bilo koju oruje. Gronu za daržalo tuko ubrat u stajun. Stablo ol cesmine ne gubi lišće, a rodi zajudima. Okjucina je navodno osnovo general Visković radi velikih stabol ol cesmine ca su namo resle. A govori se da je u storu vrime svit bi toko glodan da su ili žajude - to baz nisu bili Ženoglovci. cetirimijoracetorstacetardesetcetiri, na primjer, tako se rece četiri tisuće četri stotine četrdeset i četiri. A kako bi se reklo da je niki u puno dugu filu i ceko red, koji bi po redu? Cetiri mijora cetorsta cetardeset i cetvorti. cetvortȃk, cetvroti don u setomoni: parvi don, turik, srida, cetvortak; četvrtak. Veliki cetvrtotak, cetvorti don Velike setemone. Isus je sa svojin apostolima imo zolnju veceru, opro in je noge. U crikvi je to zolnji don korizme, vezije se zvono da ne zvoni radi muke Gospodinove, tuce se barabon, skripju skripovnice: svit se idi – osudili su nevinega, a pustili krivega. cêzar, veliki i moćni covik; car. Muj nono, Sibe Sibić, uzo je sebe zvat Cezar, ma somo kal je igro na balote. Zno je svaku pogodit i banarestat, a pri nego bi potega malo je u misto potarkivo nogami i ispol glosa kanto: evo Teget, evo lipa dara, desna ruka bećkega cezara (op. autora, Teget je Wilhelm Tegettoff, austrijski admiral, pobjednik u Viškom boju, 1866). cezôj, dil smokve s kojin se smokva darzi za grancicu ol stabla; peteljka. Smokvu tuko ubrat s cezojen, ne smi se je noglo ubrat da se ne rani: cezoj će ostat na stablu, a smokva von se meju parstima more i smecit. Ranjene smokve, bez cezoja, nisu dobre za susit. Ako se ol suhi smokov cine hjibi, pri nego ih se sameje, tuko in je otkinut tvorde cezoje kako bi hjibi bili jednoko meki. cȉbib,vorst bilega grozjo dugega zarna, lipega za ist; vrst stolnog grožđa. Cibib se ni sodi radi vina nego kako osobitu grozje, ne zo se nego za druge, da se počasti koji gost, dica, ili likor. Lipega žutega zarna savršenega okusa i mirisa, digol i muskatonega. cicêj, Tribulus terestris, vrsta korova; babin zub, čičak. Reste uza somu zemju, široko pružo grone, procvate molima žutin cvitima, a rodi cicejima, molima kuglicima ca na sebe imodu joke drace. Pet je taki draci, zatu se i kuglica kal sazrije raspade na pet dili. Sila je grubo hodit bus i ubost se na dracu ciceja. cicî, cici mici na palici; lizalica. Spominjen se kal se u Podšpilje, u zadružnu butigu moga kupit cici, zvoli su ga cici mici na palici. cicilijâna, vorst starinskega tonca; starinski dalmatinski ples. Ne znon kako je izgledo ti tanac, ma pari mi se da se spominjen kako je na otvorenju dogrodjenega Zadružnega doma (1950.) tonco i stariji svit, muški i ženske - ol velikih vrot sole do moderne pozornice neumorno su toncoli cicilijanu. cifȕt, žudij, pripadnik judaizma kako vire; Židov. Ženoglovcima se cini da su cifuti ili zudiji izdoli Isusa. Kal ih je Pilat pito koga će oslobodit, Isusa ili zlikovca Barabu, svi su vikali Barabu, Barabu. Reka je Pilat, jo peren ruke, ne nalazin na Isusu krivde, i oslobodi je Barabu. Isusa je prido zudijskima poglavarima da cine ol njega ca ih je voja (tur çift). cigarjêra, molo, u pravilu, darvenu cijev adetona za usta i napravjena tako da se u nju more stavit španjulet; cigaršpic. Nojboje cigarjere u Ženuglovu (Ženu Glavu) cini je Veljko Dušanov, ol rogoca (un je umi ucinit sve ca se more zamislit). cihûv, čiji. Cihuv je vo kucin? Nicihuv, pari se da stoji toti, pri Dom u Podpšilje, i svakomu ku dujde auton zapiso mu autu, ako ne cilu auto onda barenko jelnu gomu. cijadȉn, isto ca i covik, muski, ne i žensko; čeljade, čovjek. Ako niste siguri ku je paso priko dvura, reć ćete, niki cijadin, ne poznajen ga. cȉklo, vino koje se pocelo spuntinat, doboti se cuje na kvasinu; vino koje se počelo kiseliti. Postat će kvasina, ako se cagol ne ucini. Ivo Andrić u Tavničkuj hronici navodi riječ ciklo, a i lik za ciklo vino spomenut u Likarusi velikega, visokega i tonkega fra Luke Dafinića. Ma ni spomeni koji je to lik za ciklu ili spuntinonu vino. cikorija, vidi – gorcik. cîlo, vino bez vode. Svi Ženoglovci, osin rilkih, piju bevondu, a ne cilu vino. Herodot je napiso da se po temu razlikuju stori Grci od barbara: Grci su pili vino s vodun, barbari cilu vino. Za žmul bevonde u kojemu je priveć vina, a malo ili somo bokun vode, rece se, vo je cilo (tuko dodat vode). A žuml di je malo vina, rece se, vo je vodnô. cȉma, kroj konopa za vezat brud; vrh brodskog konopa. Ako ni provega covika na rivu, vikat će s broda, ćapa cimu! To hoće reć vorh konopa za vezat brud za kroj, za kolunu (tal cima). cimȃk, Cimex pipiens, stjenica, čimavica; stjenica. Nikal nison vidi cimka, ne spominjen se kako grize. To je puno grubu molu stvorenje, zadovalo je velike muke svitu u vrime kal još ni bilo sredstvi za cisćenje, nonci diditija, nisu imali dobre stramace ni posteje: cimci grizu po cilu nuć kako jovli (tal cimice). cimprȉs, Cupressus sempervirens; čempres. Na našemu otoku nojveće je cimprisi na koposontima, na Prirovo, pol Muster i u Velu Selo. Svit viruje da su to stabla tuge. cinȉje, jeftinije. Ne znon zoc te mudonte nisi kupi u Gundule, u njega su cinije nego na Pazor u Split. cinkvîna, drugi po redu dobitak na tonbuli. Parvi je terno, drugi cinkvina, treći tonbula. Ako si parvi ispuni parvi pet broji u jelnemu redu na svojuj karteli, dobi si cinkvinu. cȉpal, koštunjača iz riblje famije Mugilidae. U nasemu moru imo sest vorsti cipli. Niki govoridu da se more razlikovot cipla ol purta, cipla bataša, i druge vorsti cipli, da sve dobre ma tuko dobro pogledot cipla ol purta, jer ni sugur jer u purtu svašta zere. Skina su in tamnosiva, ozdoli su srebarne boje. Moru narest do tridest, cetardeset centimetri i pizat do kila i veće. Vole boćatu vodu i mista di rike uviru u more, a more ih se noć visoko u riki, kako u Neretvi, i pedestak kilometri daje ol ušća di ne obadodu puno za more. Cipla zovedu i skočac jerbo uzo skocat iz mora i vode i iz riborske mriže. U Ženuglovu (Ženu Glavu) poznaju cipla, vole ga pecenega, a lip je i leso. Isto će kogod reć: ku zno di ga je ujo, bit će na Luku, pol rivu! cipȉn, oštri vrh. Za vorh nicega rece se da je cipin, na primjer, maškin imo jelnu plesku stronu, drugo mu je na cipin. cirispânja, pečatni vosak, (obično carnjene boje). Popri se ni moga impostat paket bez cirispanje. Tukalo ga je nojpri zamotat u pakpapir, onda ga dobro spogen zavezat, i dvo kraja konopa na kraju spojit istopjenu cirispanjun. cirȉt (se), smijati se i rugati; cerit se. Somo se vi cirite, jo ću cinit po svumu i naucit toncot pri vos. cirizubȉce, Merops apiaster, vorst tvice; medarica, pčelarica. Covore da su to lipe tvice koje liti, nojveće u osmi misec, lete priko Ženeglove (Žene Glave), zovu ciri-ciri-ciri, rilko slete na stabla. Kal one pasoju siguro će, za don ili dvo, past dož. Joško Popetov mi je reka kako je jedonput veliku jato ciriziubici sletilo na murvu u dvur i da nikal na jelnemu mistu ni vidi toko puno lipih tvic. Velike su kako i kosići. Nimaju veze za dazjen, nego s celima jer se s njima hrone. Cisto srîda, Pepelnica. Somo na Pepelnicu i na Veliki petak je post i nemrs, posti se i ne smi se ist meso, ol ciste sride pocinje korizma, cetardeset don do Uskarsa. cȉto, stoj cito,muci; ušuti. Stoj cito, ne govur. Ca ne mores mucat, stot cito, dokle stariji govore? (tal zito) cjûn, cipin, oštar vrh nečega. Udri son se na cjun ol stine, razbi son parst. cmîj, Helichrysum arenarium; smilje. Uza Ženuglovu (Ženu Glavu) imo ga puno po starnima, cvate liti, nojveće se koristi za naložit ogonj, jerbo se lako osuši. Danas se govori kako tuko sodit cmij jerbo je eteričnu ulje od cmija nojskupje. cmijȃt, slicit; nalikovati; Ne zno se na koga moli cmijo, ne slici ni na oca ni na mater, pari se da slici na nonota. cobôn, cobanȉn, covik ca cuvo brove na pasi, pastir. Ni meju Ženoglovcima cobani. Kako će ih i bit kal danas u cilu Ženuglovu ni vrozi jelnega brova, baz imo dikoja koza, a njanjice nelne (tur çobon) cokvȉca, dil grozda; cjeloviti dio grozda. Gruzd grozjo more imat veće ili manje cokvici, kal se zobje more se ol većega grozda otkidat cokvicu po cokvicu i tako zobat, dokle se ne pozobje cili gruzd. congûl, nisto ca priveć smardi; smrad. Tuko dobro prigledot cili dvur, pol murvu smardi kako congul. Bit će krepala koja pantagana. cornȍ, nuć je corna, žene nose corno kal in je umar niku bliznji, muž, sin ili ćer, one se tako nose jerbo su u zalosti, rece se da su u koroti; crno. Niki govore da ni slipi judi ne vide sve koda je corno. côrv, crv. Slušo son u kućicu u koje su pri stole bestije kako corvi dubu gredu. Corvi mogu bit i u zemju, i na svakemu mistu, pok i u coviku. Za sportske ribolovce nojvažniji je corv iz mora. Pari mi se da je to corv čekinjaš, jer imo mole dlake ozbondi ca ponoći svitle, a more narest i veće od dvo metra. cȍto, cotot, more bit i cepot; šepavac; šepati. Gre ukrivo, tako se rodi, coto ol rojenjo. cripot, corst vodu ili cagol drugu iz većega suda, kako vodu iz gustirne; crpsti (vodu iz gustirne). Tukat će non pouno vrimena cripot dokle ne iscopimo gustirnu da je moremo oprat. cufôt, racesjivat nisto, niki materijol, napuse vunu; čupati; raščešljavati. Ako se ostrize janjicu onda se cufo vuna, ili kad se priprovjo stramac i izvadi iz njega vuna tuko je iscufot. Komad robe more se iscufot na krajevima. cukãdelȉca, trišćica ili grancica za potpolit ogonj; treščica, trijeska. U špaheru i na komin na darva ogonj se more podusit, doboti i ugosit. Bokun se prigne, dvo tri puta zapuhne u ogonj da se otkrije zerava i onda dodat dvi, tri cikadelice neka se razgori. cukâr, šećer. Cukar more posluzit i za komparit koko je nisto slolko: med je slaji ol cukara (grč sakharon). cukarjêra, to i somi znote – cukarjera je posudica u koju se darži cukar, kako recmo soljera, za sul, za vazest zarno soli da se zasoli iće; posudica za šečer. Ni toko poznati cukarjeri kako somo jelna soljera - tu je soljeru napravi Benvenutto Cellini, bila je na carskemu dvuru u Beču, danas je u muzeju. cȕkun, covik ca ni puno pametan; glupan. Dikojemu djaku u skulu popri je mestar uzo reć, pravi si cukun, misli je, nisi puno pametan. Danas se rilko nojde takega mestra ca će reć djaku da je cukun makor cila skula bila puna cukuni (tal zuccone). cȕnka, gubica, njuška. Makni svoju cunku isprid mene da te ne vidin, tako se rece za obroz covika s kin se ne zeli bit prijatej, ma to je grubo. Gore ol tega je ako ste s kin u zavadi pok mu recete, dobit ćes dvi po cunki, a baz se to somo tako rece? cupȉca, stražnji dio glave; zatiljak. Vorh glove zove se cupica. Kogol zno pritit: mici se, udrit ću te po cupici. cûrma, posada, družina (na brodu). Da je sa sobon imo boju curmu, boje i pametnije ribore, bi bi ujo veće sardel (tal ciurma). cvarȉt,pusćat mast po gradikulima i zeravi; crvljiti. Nojlipje cvare dobre sardele na gradikule, cvari i svaku drugo riba, a bome lipo cvari i meso ol kozlića i jancića. cvĩće, domoću cviće ca reste u dvuru; cvijeće. Popri se ni moglo kupit cviće u cvjećarnicu, jerbo je ni bilo na našemu otoku, pok su ženske i Ženeglove (Žene Glave) uzgojale cviće u dvuru, ma ne u zemju nego u vože i potiće, u svaki sud ca ni vajo u kuhinju u dvuru se sodilo cviće: ni bilo vode a za cviće u vozima ni je puno potriba. cvîl, dite ili covik ca ga pjažo malo koju iće, ne izgledo nojboje, pribire po hroni, nimo nojboji apetid; izbirljiv u hrani. Moli mi ni mo aptetida, puno je cvil, neće ni banane da izi, nista ga ne pjazo. cvîre, darveni nosila; drveni nosači, traglje. Na dvi malo debje daske, gredice, inbrokodu se širje daske, širine pul metra i veće, tako da s jelnega i drugega kraja ostanu neveliko daržala za nosit stine ili koji drugi teret. Srećko Lorger u parvemu njegovemu libru obo dalmatinskima ricima navodi kako su Žudiji na pozloćenim cvirima ol bagremova darva nosili kovčeg saveza (Lorger I, 299). cvît, polutrajni slalki koloc, vrsta polutrajnog kolača Ucini se tonku tisto, koristi se i amonijak. Tisto se izriže s jelnin nazubjenin kolon, tako da tisto dobije formu cvita. Cvit imo svuj izgled, ne morete ga zaminit s kojin drugin kolocen. To je že noglovski i viški specijalitet, makor znaju za njega i na drugima otocima. Cvitom se (kal se popri kupovolo veće muke za doma) zvola i nojifnijo bilo muka. cvît na vinȕ, bolest na vinu u formi molih bilih maće, koda bile saje; bolest vina. Ta se bolest vina zove cvit. Cvȉtno nedȉja, Cvitnica, zolnjo nedija korizme, uvod u veliku setemonu; Cvjetnica. Poznoto je kako je na oti don Isus na molemu tovarciću dusa u Jeuzalem. Svit je prid njin posipo cviće, moho i stovjo polmine grone. Katolici na Cvitnicu nose u crikvu na blagosluv grone masline, manje grone ol palme, sirnice, obojena joja, mlodi luk, i drugu zelenilo. To slože u manju koficu i donese u crikvu na blagosluv. Na latinski Cvitnica se zove Dominica in palmis, Nedija ol polmi. cvît svetêga Antûnija, Lilium candidum, žilj, bijeli ljiljan. Reste na puno misti u Ženuglovu (Ženu Glavu), koda je njezin zaštitnik. Crikva svetega Antunija bokun je nižje ol sela, na imanju ca se zove Solvetovo (po dovnin gospodorima). Na oltoru je imala darveni kip tega sveca: u jelnu je ruku daržo molega Isusa, u drugu bili ljiljan, to je cvit svetega Antunija. Guspin ljiljan (Giglio della Madonna) je ondjel Gabrijel daržo u jelnu ruku kal je Mariji navisti da će rodit Isusa.
Ć ćȃ, ćãća, otac. Ća, ca ti se cini, kako si (ste) danas, je si co boje? Slabo, sinko, slabo, pari mi se da se ne ću dizot iz posteje! ćâ, u izrazu, homo ća, moća ća; idemo!. Homo ća, okasnit ćemo na vapor! Jesu hodićali? Jesu, odovna su išli ća. Holća, dodijo si mi! ćãkula, čakulonje; ogovoronje. Po vas don mogu pit kafe, i o svakomu one znaju ćakulat. ćakulȁt, razgovorat bez veze, digol i koga ogovorat, brbljati. One mogu ćakulat, ćakulu za ćakulun po cili don obo svemu i svacemu, a da ne obadaju za druge stvori (mlet chiacolare). ćapȁt, ulovit, ujot; uhvatiti. Ćapo je ugora od petnaste kili, izošla mu je slika u Slobodnu. Ćapa ga, ćapa, iz sve je snoge viko na svuga kucina, ca ne vidiš kako će ti uteć isprid (misli ja na zeca)! ćapatȅća, karpa ol malo tvorde robe, napravjena da bude ne somo karpa, nego i ukras ako se darzi na zid; krpa za hvatanje vrućeg posuđa. Sluzila je ženskima da in je lašnje dvignut teću ili brunzin s ugnja. ćapȉn, hvatač; štipalica. Posebno molo naprava od darva ili plastike s cin se ćapoje roba na steralu. Nisnon mogla prostrit svu opronu robu na steralo, nison imala dosti ćapini (tal chiappino) ćȅser,vorst alota, s jelne bonde tesla, s druge sikirica; vrsta sjekirice. U ratu je jedon ingleski avion po na Rodovinke, a barba Bjože Puje je iti s ćešerom izrizot komad gome s njegovega kola za ucinit papuce. Ma kal je avionska goma pukla dobota ga je olnila, a za ćešer se govori da baz i danas leti. ćikâra, većo ili manjo šalica za pit kafu ili čaj, ili cagol drugu; šalica. Somo son jo iz te lipe modre ćikare (ostala je jedino iz cilega serviza) pi kafu. U pasonu sridu pala mi je iz ruke - pukla u stu komadi, nison sigur da son ih sve pome, a sigur son da son osto bez svoje lipe modre čikare (tal chicchera). ćikulôta, vorst posebne slastice nojveće pleske forme, ucinjeno ol kakaa, cukara, i drugih stvori ca se mogu dodat u taku smjesu; čokolada. U Ženuglovu (Ženu Glavu) danas svak more kupit komad ćikulute ca se tice pinez, ma ni butige, pok i za bokun ćikulote tuko puć na Luku (šp chocolate). ćȉmulica, ćimula, mlodi izdanak na kupusu. Pojove se u primaliće i skuhodu se kako puno ukusno varivo. ćȉverica, glova. Otac sinu: ako ne fermos hitivat stine, toti kolo svita, dobit ćes dvi po ćiverici. ćônca, prilika. Imo si lipu ćoncu da dobro prodos vino, nisi ga prodo, sal će ga prodat svetemu Petru i Povlu, barz će in tukat za misu. ćôro, bez magle i obloki; vedro, jasno. Ćoro je arija, vidi se priko Palagruze, Monte Gargano i kosta ol Itolije, nindir na moru ni obloka ni magle. Vino more bit bistro ili ćoro, a more bit i mutno. More bit i vako, ni mi ćoro, nikako ne moren razumit zoc stina ca je hitin visoko u nebo pado nose, na zemju? (tal chiaro). ćȍro,covik ca ne vidi dobro, more bit i slipi covik, a more bit i niko vorst grube rici, za covika koji ne vidi nisto ca mu je prid noson (a ne vidi slabo); slabovidan ili slijepi čovjek. Ma kako si tako ćorov, oćole su ti na ocima a ti ih isćeš! ćȍrov, covik ca slabo vidi; slabovidan čovjek. Olavija je ćorov, prid vecer ne vidi ni parsta prid noson. Govore da imo kokošje slipilo. ćubȁt, nocin na koji tvice, a i judi, mogu nisto ist, na primjer, grozje; jesti poput ptice, kljucati. Sve ronu grozje, svaki kardinal, ni još ni sazri, isćubale su fazane, ostale somo hostovine. Tvicima se u kojbu obisi kust od sipe neka ga ćubaju. ćućȉn, dudica. Sisa varalica, doje se didetu, posve molemu, da se zabovjo kako bi mu se parilo da siso materinu sisu (tal ciuccino). ćûh, malo vitra, lahor. Setemonu don nimo ni ćuha iz Huma, lišće se ne mice, vrućo je do Boga, izgorit će i stine. ćûk, Athena noctua, sivi ćuk, sova. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo ćuki na svaku murvu, a murvi imo u svaki dvur. Sa svakega stabla zovu ću, ću, a vi ne znote ca ćete, a ne morete spat. ćuknȕt, udren u glovu; ne osobito pametan. Ne zno ti un nista, jedva zno duć do doma, do svoje kuće, ćuknut je u glovu veće ol mire. ćunćȉt, bumbit; piti preko mjere. Dobro se naćunći doli u bufet u zadrugu, tukalo je da ga doma dovedu auton, ma jedva su ga i u njega uvukli. ćurlȉn, tvica ca se more vidit veće po zenoglovskim pojima nego u Ženuglovu (Ženu Glavu). Sestra Marica mi je provjala kako ona dobro poznaje molega ćurlina. Dobota cilu godisće stoji kolo kuće a zimi se grije u konobu, u gnjizdu lastavice. ćȕrlȉca, molo lokorda, more bit i malahno skuša; lokardica. Ma rece se i za zensku ca nimo snoge, slaba je, ni je voja, ne more lavorat, dusla je kako ćurlica. ćurlȕk, tako bi se moga zvat ćuk, jer uvik isto zove, ću, ću, ću, i tako po cilu nuć ne do spat. Jedon na Sibićovu murvu, drugi na Popetovu, provi je ćurluk, ne more ni pismu sastavit. Kako ćuk meju tvicima, tako i dikoji covik meju judima – ne razumi nista, fale mu dvi daske u glovu, digol i dvi grede. Prema Aniću ćurluk je čuruk, u prenesenemu smislu smušen i priglup covik (tur çūrūk). ćutȉt, osjećati, osjetiti Nikako se danas ne ćutin dobro, certo će jugo! čuvȁrkuća, Sempervirum tectorum, vorst zeljaste biljke s debelin lisćen iz botaničke porodice tustica; u Ženuglavu (Ženu Glavu) se uzgaja kao ukrasni cvijet. Ženoglovci poznaju ćuvarkuću: nimo nikakvih zahtjevi a uspije i širi se godisćima. Ne obadaju za nju i, koko mi je poznoto, ne koriste je kako ljekovitu biljku nego za ukras.
D dafôra,ca ni puno tesko, ca je lako za ucinit; što je lako za učiniti. Dafora mu je iskopat vartul, pri nego izmoli dvo Ocenaša vartul će bit gotuv. darzâlo/daržalo, komad izdilonega darva ca sluzi za darzat razne alote; držalo, drška. U svoje vrime u Ženuglovu (Ženu Glavu) za sve težoke nojvažnije je bilo dobro adetonu daržalo za motiku. Ni lako bilo ucinit lipu iskrivjenu daržalo ucinjeno prema tilu i rukima da se more koristit i na molima pristavima di je veće stinjok nego zemje. Taku daržalo je moga ucinit somo dobri meštar. Popri se duperalo držalo ili držalica s peron s kojin se pisalo nakun ca bi se umocilo u crnilo. darvȍ, drîvo, drvo, materijol ol darva, drvo kao materijal. Darva u Ženuglovu (Ženu Glavu) moru bit ona ca se beru za zimu, darvo more bit i stablo u busku, sve ca je darveno sastavjeno je ol darva. dazjȉt/dažjit, kišiti. U avrilu zno digol tako dažjit, pade puno vode iz neba, toko dažji, pari se koda je gori niku izvarni puste kotliće vode, i ta voda pado na zemju. Kal dazji rece se, pado doz, ako je jedva dazji onda se rece - rosi, ili porosjo. A da bi ženoglovsko zemja pristala zejat tuko dobro dazjit, a ne somo porosit. U vezi s Božićen i dazjen na niku son misto prosti i izrekuȉ: do Božića i jugo i doz, ol Božića zima i mroz. dangubȉt, uludo tratit vrime; uludo trošiti vrijeme. Toko son izdangubila, vamo, namo cilu jutro, a nison jos ni obid oparćala! dȅ, ric s kojin se tovoru potice da gre, de, tovare!, riječ kojim se potiče tovarna životinja. A i drugemu živemu kako konju, kobili, mazgi, mulu, a i kenji. Kunj će vos olma poslušot ako ga niste udrili i barali, a tovor, to je pitanje. debûl, slab, more bit i glodan; koji osjeća debulicu, slabost. Malo son debul, ni mi dobro, pari mi se, ako cin pri cagol ne izin, ofanat će me (tal debole). debulȉca, slabust; slabost. U partizanskemu ratu bilo je vrime kal ni bilo nicega za ist i posli njega, nego somo legumine i divju zelje, puno ukusno, kal se imo cega drugega, ma kal izite zelje sa zeljen, neće bit dobro. I još ako nimote ulja, ćapat će vos debulica (venet debolezza). dedekȍt, tartajat; mucati Un malo dedeko, ne zno reć tartajun, nego rece tal… tar….njur. dedrênto, bit u more, s nutarnje bonde vale, mula ili cega drugega; ploviti s unutarnje strane uvale, pristaništa. Veslali su dedrento vale, i za kvarat ol ure vezali se uza mul. defãte, u stvori; de facto. Ne znon kako će pasat ni hoće ga osudit, ma un je defate dobar covik, pomogo je svakomu komu je bilo tesko. A ku će sal njemu pomoć? (lat de facto, facere). defôra, u more prema vonka, daje ol kraja; ploviti s vanjske strane obale. Pari mi se da su oti surferi bili defora Ravnika kal ih je polbi kurenat i majstroltarmunutona i olnila ih na otvorenu more. degenȅk, ca niku dobije kal ga istucu; batine. Dobi je toko degeneki kal je bi moli, ni ih moga oprostit ocu ni kal je ostari, a otac mu je odovna bi umar (tur degenek). dekadȉt, ne izgledat dobro, postat nemoćan; onemoćati. Nimo puno godisć, ma olavija je dekadi, ne more hodit, ne zno ni kako mu je ime (tal decadere, dacaduto) dekapôto, posvema, potpuno. Za tun ženskun posenpijo je dekapoto, popila mu je mozjone, izgubi je glovu, i jos je reka kako bi do i glovu za nju. A jedon mu je reka: priplivo bis i La Manche somo da ti je s njun razgovorat. dȅki, mira za pravo na hronu u ratnu i poratnu vrime, ta se hrona dobivala na točkice; dekagrami. Posli partizonskega rata hrona se dilila na deke. Bile su toćkice: svak je moga dobit hrone onoko koko je bilo propisono, ni bilo dosta za živit ni za umrit. dekȍt, medicina ca lici ol svih bolesti, placebo. Ma da je to jelna likarija, jelna medicina, ca von more pomoć da olma ozdravite ol svake bolesti? deliberȁt, risit se, osloboditi se. Deliberoj me se, cili don simetos kolo mene, znos da ni pinez, nista ne ćes dobit, nimon ni za bunbone (tal deliberare). delikôno, osjetljivo, nježno. Bugava je delikonu vino, puno je vicijuza, tuko kolo nje oservat veće nego kolo diteta (tal delicato). demêzo, zafrikovat nikoga, uzest ga u kolo; uzeti nekoga u đir, u kolo. Pari mi se da u Ženuglovu (Ženu Glavu) vej niku ne govori demezo, malo je svita da vazme nikoga demezo, da ga zafrikoju i senpijoju, kako onega cestara ca je dohodi pri Pipitovo di je bi lambik za kuhot levondu. Ni fermovo pokazivat svoje lipe vlose. Rekli su mu, bili bi ti lipji da ih bokun namazes kolamaston. I eto ti ga vroze, sutradon je duša s vlosima namazonin kolomaston. Pouka je: ne smi se svakega vazest demezo, nego somo nega ca to more polnit, i na to juski odgovorit. dênti,navoji na lozi ol tiska (brez njih ne bi bilo moguće da se glova spušćo i tako turno); čelični zubi (navoji) na lozi tijeska. Bez denti na lozi, kako gul bila, darveno ili gvozdeno, ne bi se moglo oturnat ni zarno grozjo (tal denti). denjȁt se, (dinjat se) bit dobar i uljudan prema svakomu; biti ljubazan prema drugima. Danas je puno svita ca ne obadaju ni za koga, ne razumidu ca hoće reć denjat se. Posto je veliki gospodin, diga je nus, obuka duge gaće, ne dinjo se nikoga koda se ni rodi u Ženuglovu (Ženu Glavu) (tal degnare). denjȗz,ca se denjo drugega svita, drgojuban i ljubezan, ne pravi se; pristupačan i ljubazan. Puno je denjuz oti moli. drukciji je ol drugih mlodih, svakoga se dinjo i lipo pozdrovjo (tal degno). depjȕ, dosta, puno. Do mi je depju ulja za ono malo maslini ca son mu dola da mi sameje (tal di più). derevêrso, napoko; naopako. Nison ucinila kako tuko, ucinila son buzete dereverso, misto na jelnu bondu, probuzala son ih na drugu. dernekȕša, vorst loze i grozjo. Misalo se to grozje s drugin bilin grozjen, tako se dobivalo boju bilu vino, ma ne znon je se dernekusa danas more digol noć? desinjȁt, nacrtati. Pri nego bi ucini skuru, ili koju drugu stvor, kako marangun, un bi to desinjo tako fino da ste somo gledoli u to, parilo von se da ćete mu reć, doj mi to ca si desinjo, ni mi potriba skura (tal disegnare). deskûl, covik ca ne zivi kako je regula nego kako un hoće, more bit i covik ca je isa na skule toko godisć, ni nista zavrsi, pok se vroti doma;desperatn čovjek. Ne more se na njega racunat, provi je deskul, ne do mu se nista lavorat, sve mu je tesko, šeto bi okolo kako gospodin somo da mu ku do pinez. deskȕrs,rasprava, razgovur. Oba svacemu oni vode deskurs, na primjer, obo temu zoc na zemju padodu stine kal ih zahitis navar glove? Govore da je to radi gravitacije, a da je otu otkri Newton kal je spo pol jabukun pol mu je jelna sa stabla pala na glovu, a barz mu razbila i oćole. deskvartât, razbit; rastaviti na komade. Deskavarto je ormarun, razbi ga je za cas, koda mu je ormarun nisto krivo ucini, ma materi mu to ni bilo drogo. desperât (se),ostat bez voje, bit žalostan, očajavati. Zaludu mi želiš pomoć, ol kal mu je ta žensko rekla adio muj sokole, un nista ne i niti pije, olavija se despero (tal desperare). despȅt/dešpet, prkos. Ne slušo nego cini dešpete, ako mu ne dos koju kunicu, un rece, za despet te neću poslušot, neću duć s tobon u crikvu (tal dispetto). despetûz, koji se inati a ne zno zoc; prkosan. Moli mu je puno despetuz, ako mu ne do ca je zamisli neće ga ništa poslušot. despikȁt,izvadit iz inkasa; rastaviti; Va posteja toko je dobro inkasona da se ne more despikat, tukat će je deskvartat. destakȁt, izvadit nisto iz nicega ca je inbrokono ili inkasono; odvojiti nešto od čega drugog. Kako si somo inbroku vu dasku na vrota, ne mogu je despikat, ni otvorit vrota, jedino da ih razvolimo (tal distacare).. destrigȁt, u ludo potratiti pineze;uništiti stvari i imovinu, potrošiti bez ikakve koristi. Provi je dêstrig, nista ne obado nonke cuvo, ca mu se gul dos sve će destrigat, ako mu ostavi kuća, koda je ni ni bilo, prodat će je, pineze istratit. destrȕt, neuredan covjek. U tuj famiji svi su nikako destruti, i muski i ženske, ni nikur priveć uredan. destunovȁt, krivo svirati ili kantat; ne imat uho za muziku i melodiju. U zboru nikur destinoje, krivo kanto, ne vridi melodija, reka je kapelnik. desturbȁt,uznemiriti. Ne smin ga danas desturbat, ne smin ga nonke malo uznemirit, pari mi se da se diga na livu nogu (tal disturbare). desvât, pokvariti. Reka son mu da pilo s pumnjun, a ni ispilo ni jelnu dasku i već je desvo pilu. Niti dat nikomu da kreće daljinski jerbo je misli da će mu ga desvat. desvetȁt, dezinficirati. Ne more se olma stavit plaster na ranu. Tuko ranu uredit, oprat ako je bilo sporkice i desvetat, makor s bokun rakije da se ne do na zlo. dezbjêgo, ne bit sa svin u redu, bit nikako po sebi; poći krivim putem. Isa je dezbjego, ne more se znat hoće se vrotit nose, hoće moć sebe uzdrazot bez tuje pomći dezdȉt, oslobodit nisto ca se zakucalo; osloboditi što je negdje zapelo. Ako je zadila tunja u more za niku stinu, ako se ujola riba na parangol ili tunju, sve to tuko dezdit, kako i svaku drugu stvor ca je za nisto zadila. dezgrãcija, nesrića; nezgoda, nesreća; divljarija. Dogodila se dezgracija, na Molu Guspu, malo iza Cunkovice, na parvi veći revoltin, po je s auton doli u provaliju. Auto se deskvartalo, totalno sćeta, ma njemu ni bilo nista, Guspa ga je sposila (venet desgrazia). dezmȅzo, sud ca ni sasvin pun vina ili cega drugega; nepuni sud. Va bacva je nepuna, na dezmezo je, izjutit će se vino, puć će na kvasinu ako se ne sumporo. dezvertȃt, rasić, rasjeći. Ženske pripremaju zeca za iskuhot i kuhodu ga, a muški ga dezvertaju. Tuko cekot i dvo dana, da ga oderu i dezvertaju, govori se da ni dobro isti don iskuhot zeca za ist. dezvidȃt, olvidat; odvrnuti. Vida se dezvido, dezvidat se more sve ca je zavidono. dezvijôn, iskrivjen. Ne vajo ti pol, tuko ga nadretit, na nikoliko je mist dezvijon, iskrivjen (tal disvio). dicmôn, dicmonstvo, za muškega vrime od cetarnaste do senaste godišć, kal vej ni dite ma ni još ni mladić; adolescent. Svi smo mi bili dicmoni, napiso je Mime Lukin Borčić, za sebe svuga brata Luku, i prijateje, braću Bepota i Jureta Mladineo Cifutova. More bit da su imali točno toliko, ol cetarnaste do šesnaste godišć. dȉlōt, izdilot, udilot; djelati.Obradjivat darvo s nikin aloten, teslun, sikiricun, nuzen, britvulinon da se ol darva ucini nisto ca se zamislilo, na primjer, greda, darzalo za mlacić, cigarjera ili svirak. U ditinjstvu, kal smo bili dica, stariji su non uzali izdilot svirok ol oblama. dȉnore,jelna ol cetiri boje u kortima trestinima, u igrima na tresetu i briskulu; boja igračih karata u briškuli i trešeti. Buta dinore! A uc je briskula, je u dinore? dȉnja, Citrullus vulgaris,lubenica. Bilo je svita u Ženuglovu (Ženu Glavu) ca su želili uzgojit dinju, da in dinje narestu velike kako one ca se kupuju. Ni bilo uspjeha, jer ni vode ni dobre zemje. Eto, jedon furest na Blakaus vice, imam lipih dinji, crvenih i slatkih kako cukar, hoćete kupit koju? Odgovorili su mu, nisu ti to dinje, to su miluni. Ženoglovci lubenice zovu dinje. diplȉt, govoriti bez veze. Ne obadoj ga, un somo dipli, tako će i ostat, neće nista ucinit. direktûr,direktor, vorst loze ca hitije grozje s molima cornima zarnima; vrst loze. Direktur ne vajo ni za zobat, ni za ucinit vino. dȉver, brat od muža; muževljev brat. Moja žena nimo divera. Jo nimon brata, nego somo sestru Maricu. U Anića je to i covik ca nevistu pridoje mlodemu, coviku ca se s njun ženi. divertȁt, zabaviti se. Reka je spiker na radijo Adriatik (to je komiški radio), danas je u Komižu veće divertimenti u jedon don, nego pri u cilu godišće. Puno veće se covik more zabavit i na svaku misto divertat nego popri kal ni bilo drugega nego igrat na korte i na balote ili provjat facende (tal divertire). divjacȉna, divjok, divjon, covik ca ni kulturan ni uljudan, nego je divji; divljak. Provi je divjacina, kal mu nisto po voji olma se potuce. divjarîja,nisto ca je ucini jedon covik ili veće njih a puno je grubo koda su to ucinili nojgori divjacine; divlje ponašanje. To je sila grubo divjarija, ucinili su sporkicu posri puta tako da son ugazi dreto u njihovu govno. divjȃka, divjo loza, more bit podloga za pitomu lozu, ili izboj ca iz divje podloge izbije u vrime vegetacije; divljaka. Popri se ni olma sodilo navrate, nego nojpri podlogu ili divju lozu otpornu na bolesti i filokseru, i onda navarćolo pitomu plenku. Suvišni izboji iz pitome loze su moh, a iz divje podloge su divjake. dȉvje zêlje, gorku zelje, misoncija samoniklih jestivih trov; jestive samonikle trave. Danas je iće ol divjega zeljo poslastica, ma popri se ilo jer ni bilo drugega. Na Veli petak se vecerolo kuhonu divje ili gorku zeljo. U Ženuglovu (Ženu Glavu) u misonciji su kostric, zutinica, gorcik, divji luk i jos koja manje poznoto jestivo trova. dȉvnja, mlodo, neudono žensko; djevojka. Za žensku koja se ni još udola, a nimo puno godišć, govorilo se, koja lipo divnja, lesto će se udat. Divnjica je djevojčica. divûjka, sluškinja. Rilko je ku i danas i pri moglo u Ženuglovu imat divujku, to hoće reć sluskinju, zensku ca će cistit, prat, kuhot i cuvat dicu. dîzva, dizvica, moli sud ol darva s rucicun; manjisud za prelijevanje vina. Sluzi da se, kako s većin poton, prilije vino, na primjer, iz pile u lakomicu, onda u bacvu. doȃrvat, dostići nikoga ca gre isprid, duć do nikega mista. Isa je pri mene ma doarvo son ga na lozu od Borovika. dobȍta(i), za malo, malo je falilo; umalo. Dobota su se udrili, malo je falilo. Jedon je vozi rovno iz Jurakotva dvura, drugi je isa nose, u rikverc, iz Sibićova dvura: da oni iz Jurakotova dvura ni odoćo da vi drugi gre nose, prema njemu, da ga ni vidi, bili bi se udrili, justo na Blakaus (tal dibotto). dȍcin, cin, olma nakun nicega; potom, malo poslije. Docin se sospije misa, dujdi kol mene na kafu. dodȉjot,dosurit, dosaditi. Coviku sve dodije. More mu se dovat za ist nojboju ribu, ma vej drugi don hoće mesa. dognât, prinit niki teret (mast ili vino) do nikega mista na niku bestiju; prenijeti teret (mošt ili vino) na tovarnoj žuvotinji. Kako se iz Cojnega poja u jedon don more prinit masta u Pajiz u vrime kad ni bilo traktori ni auti? Dognat na mula, tovara, ili na konja, priko Bratosovca, na misto di si se dogovori? Vitar more dognat obloke, more i doz i neveru, napuse, ako dogno obloke iz pulenta. doktrȉna (dojtrina), vjeronauk. Nison sigur da se ne rece dojtrina, ma kako gul se rece to znači vjeronauk. Meni je, i drugima mojih godisć, vjeroučitelj bi don Andrija Vojko Mardešić, poznoti svećenik, zvoli smo ga don Vojko (lat doctrina). dolibȉt (se),pomalo nečujno se primaknut nečemu, prišuljat se. Tako se tiho dolibi do leža di je zec ležo, da ga je moga gledot iz bliza. Bilo mu je zol opolit pusku i ubit ga, iti ga je uzest u ruke i olnit doma dici pok mu je zec uteka. domijôna, manji cakleni sud ol nikoliko litor za vino ili koju drugu tekućinu, obično opleteni; manji opleteni stakleni sud za tekućinu. Domijone mogu bit mole i velike, opletene i neopletene. Veće domijone mogu imat dvodest i veće litor ma nojobje su one koje su pune provega vina, dobre bugave ili plovca, proseka ili rakije (engl demijohn). donzûla, Coris iulis, knez. Lipo molo riba, baz i nojlipjo meju molin ribima iz ribje famije usnači, labridi. U istu famiju pripadodu i druge lipe ribe kako druzg, figa, solnjaca. Nojobojenijo meju njima je donzula, slici na pinkicu nebeske duge ca je pala u more (u Inglezi je dil njezinega imena „rainbow“, duga). Ako ulovite veće manjih rib, dvi, tri donzule, kojega pirka, i dvi, tri veće fige, eto von ribe za ukusni brujet. Zatu su niki Ženoglovci u rana jutra hodili na more da ulove ribe za taki brujet. Di grete? Gremo na mole! U Ženuglovu (Ženu Glavu) viruju kako su donzula i knez dvi vorsti ribe, jerbo različito izgledaju, ma nisu: to je jelna vorst koja minjo spol. Vidit: knez. dȍskot, docekot, dozivit; dospjeti u neugodnu starost. Cili zivot su lavorali i ca su doskoli? Da pol starust nimodu ni za tobak. dospȉt, duć do nicega, sazrit, zavorsit; dospjeti,dovršiti, sazrijeti. Dospila se misa, vidin svit da su vej dusli Napoje, jos malo pok će duć do loze ol Borovika - i oto ih doma u Ženuglovu (Ženu Glavu). Tuko mi zavorsit obid! Je dospilo ronu grozje, je se koji gruzd more ubrat za dicu? dȍta, miraz. Pari mi se da se za dvi stvori rece dota: parvo, matere spremaju pustu robu, lancune, blazinje, mirliće, i drugu, darze to u skrinju, i onda dodu ćeri kal se udo, to je dota. Drugo, muški se oženi na dotu, uze je udovicu, ili koju drugu bogatiju zensku, hodićo ol doma, a da ni nista uze, rece se za njega, ozeni se na dotu (tal dote). dovȃt,dôje, strona oskle puse niki vitar; davati, puhati iz nekog smjera. Oskle doje vi vitar? Iz pulenta! dôz, vidi dazjit. drãca, bodljika, kust ol ribe; riblja kost, bodljikavo lišće ili trnje. Ako pasote kroz smrice, brez dugi goć i kosuje dugih rukovi, ostat će von koja draca na ruke i na noge. Tuko bit astut da ne ne pogucote koju dracu ol ribe i da von ne ostane u garlo! dragȍjuban, ugodan i susretljiv covik ca ugodno izgledo; druželjubiv. Puno je dragojuban, svakomu će ucinit uslugu, prefin će se som ponudit da von pomore. drȅto, pravo, ravno,u istemu pravcu. Nakun ca se iskarcote na Mul svetega Petra u Split, onda holte rivun dobota sve do crikve svetega Frane, okrenite se ol mora, dreto gori von je Mramontova ulica i Guspa ol zdrovjo. More i vako: bi je dret kako sterika, a imo je priko osandeset - to in je po raci, da se pol starust ne prignu (tal dritto). dricȁt, izravnati. Iskrivjenu dasku tuko nikako dricat da se izravno. Stavi je rovnu dasku uza zid, na krivo, iskrivila mu se, sal je tuko dricat. drimȁt,bit pospan, na rubu sna; drijemati. Ala, ca mi se drimje, ne moren oci daržat otvorene. drîvo, vidi darvo. drȍf,ostaci isturnonega ili izmuljonega grozjo; drop. Nakun ca se izmuljo, ili tiskon istisne svi sok iz grozjo, ostanu somo hostovine, i spleskono, istisnuta zarna. Pri nego se oturnalo bilo je to grozje, a sal je drof. Ako je dobar ol njega se more ucinit lipo i joko rakija (destilat). dronjȍt, duboko i dugo spat; spavati. Toko je duboko dronjo da ga nonke bumba na vrota ol kamare ne bi probudila. drûg,ribor u ribarskuj druzini; član ribarske družine. Ni lako bilo Ženoglovcu ca je bi drug u niku ribarsku druzinu iz Komiže. Tukalo mu je nojpri duć do Punte ol Duboke di je ceko da se ukarco na loju ca je vozila iz Komiže. drûzg, Labrus turdus, koštunjača iz ribje famije usnači, Labridi; lumbrak. Ribori vole ujot druzga koda je to trofejno riba (rilko je ujmu). Modrozelenkasta je to riba s bilima maćima, ma kal se ujmet tuko je vrotit nose u more: na druzga je odovna uvedena trajno lovostaja. U Hektorovićevu Ribonju i ribarskemu prigovranju (Venecija, 1556.) spominje se kao drozak. druzinȁ/družina, kunpanjija, cumma, posada ribarskoga broda. Popri ni bilo dosti svita u Komižu za s sve riborske druzine koko ih je bilo potriba. Tukalo ih je noć u Poje i iz vonka, a danas ni ni brodi ni druzini. Dubȍcori, svit iz sela Dȕboke, priko poja, naprama Ženiglovi (Ženi Glavi); stanovnici Duboke. Svi Dubocori žive u jelnuj ulici, kuće su in jelna do druge s gurnje i dulnje bonde. Duboku su parvi ucinili kuće Marinkovići zvoni Zakelovi, a posli je duslo svita i s dvo ili tri drugo bezimena (prezimena). Oskle su Dubocori? Da, oskle će bit? Dȕboka je njihovu misto. dudȕk, covik ne velike pameti; glupan. Provi si duduk Petre, nista ne kapis, reka je barba Tone svumu junoku, kal se ni ni pomaka na barba Tonetovu zapovid, kostoj konja Petre! I jos mu je Petar reka, konj te je koštao koliko si ga platio! (tur duduk). dȕga, savijeno daska ol koje su sastavjene bacve; zaobljenadaska na bačvi. Malo ku u Ženuglovu (Ženu Glavu) danas darzi darvene bacve, ne darze se ni bacvice, ni barili, ni barilici, ni mezarule, ni karatili: svi su ti sudi bili sastavjeni ol dugi ili ol polovici dugi kako ca su baje, manje banjenice i pritori. dujêta, dũja,dvica. Meju kortima trestinima tako se u briskuli zove nojslabijo korta. U treseti je joka, olma iza trojine, a isprid jasa. Naravski, da more bit duja bastoni, dinori, kupi i spodi. dunjȉt, tutnjiti. Obo zvuku koji muklo tutnji koda dolazi ispol zemje, nejasno i digol zastrašujuće. Nojgore dunji pri nego se zemja pocne trest. dûl, dol, prostor meju dvo barda. Dol povar Visa imo podnu i debelu zemju jerbo u njega dazjȉ i veće vodȅ donose zemju s bardi, nojveće iz Hum. Dolac je manji dul, ako ih je veće onda su dulci. Ženoglovcima su nojpoznatiji Sinovi dulci. Tuko pasat dvo barda da se dujde u Sinove dulce. Dolac je manji dul ili dolcić. dûlnjo pôja,dulnje bonde, poja na istočnemu i jugoistočnemu dilu otoka, donja polja. Dulnjo poja pripadodu Grodu Visu, u nekadašnju visku općinu koju ol komiške (u koju pripado Podšpilje i Ženoglova (Žena Glava) dili napuštenu i zapuštenu igrališće NK „Istok“ iz Podšpiljo. dûljnjo rõba, rublje, nosi se ispol gurnje robe. Duljnjo je roba Ženoglovcima, muskima i zenskima, uvik je cista makor bila i zakarpjena. O njuj se storaju zenske, one je peru, lusijaju i darze da se bȉli kako sunce. dûljnju vrȉme, vrime u kojemu puse vitar ol sjevera do zapada, bitno drukcije ol juga i juzine; vjetrovi koji pušu od zapadne do sjeverne strane, sa sjeverne strane neba. Puše dûljni vȉtar, ol sjevera do zapada. Svit se ćuti boje kal je duljnju vrime nego kal je juzina. dũnglovûn, nognit se na nisto, tako da glova bude doli, a noge gori; s glavom naopako. Dobata je po u gustirnu, sto je u bucol dunglovun, glova u bucol, a noge vonka. Tukalo ga je povuć da se dunglovun ne surgo u gustirnu. duperât, koristiti. Puno stvori ca su se duperale, danas se ne koriste, ni nikomu ni na kroj pameti da pjate pere u voru i lancune u lusiju (tal adoperare). dupîn, dȍbri,Tursiops truncatus, pliskavica, delfin. Popri su dupini bili nojveći neprijateji ribori, napuse Komižani kal su lovili sardele. Krali su in ribu i porali mriže. Rat ribori do zolnjega dupina, dobili su dupini. U naše more trajno živi dobri dupin, nojpameniji ol svega ca je u more. Uz njega u naše more zavičajan je i kratkoljuni obični dupin (Delphinus delphi). Voli se divertat som sa sobon i s drugima dupinima, voli se i svitu prikazivat kako skoce, zno pasat kroz obruc, slušo muziku, govori se da voli covika, da ga un more naucit svacemu kako i kucina. Slika dupina, kako niki sveti lik, stoji na reversu storih isejskih pinez, i na podu rimskih termi u antičkuj Issi (lat delphinus). durât, trajot; trajati. Kupi dobru gomu za auto, da ti duro, a ne da pukne, ili se probije nakun mijor kilometri i ne puno vrimena! (tal durare). dvȉ(g)nȕt, dvinut; podignuti. Barba Paulo Dominikov bi je toko jok da je s dvi ruke moga s tleha dvignut bigunac u kojemu je bila mira vina. Ucini je to u dvuru Zadruženga doma u Podšpilje. dûro, sporo. Aboj meni, kako ti duro lavoros, nećes mi obilit kamaru ni za misec don. duzîna, dvonaste komadi; tucet. Pozojmila son od tete Kate Pidinove jelnu duzinu joj, tukon njuj ih cin pri vrotit (tal dozzina). dvignȕt, dvizot,dignut s nizjega na visje, ustati se ili uspraviti s nekoga mista.Dizvicun se dvize vino iz pile, ulije u lakomicu iz koje kroz njezinu kanelicu kuri u bacvu. Storemu svitu ni se lako dvignut iz posteje. dvûr, prostor kolo kuće, dvorište. Svako famija u Ženuglovu (Ženu Glavu) imo svuj dvor, kroz nike se pasoje, kroz nike ne, nisu prolazni. Lipo je imat svuj dvur di te niku ne smeto.
E ekȍla, ekȍla quȁ, evo na, to je to. Eko la qua, izmini son ti svićicu na kosilici, sal se mores pokosit trovu ispol maslini (tal eccola qua). ȅlfer, jedanasterac, penal. I mona je moga vidit da je bi elfer - tako Hajduku uvik ukrodu dobijenu utakmicu (njem elver). (e)pȉstula, propovid; propovijed. Pari mi se da digol manko e, pok je somo pȉstula. More je odarzat pop u crikvu kako propovid, a more i mestar dici ako naprave sćetu, ili neopravdano ne gredu u skulu. ȅrdorom, zrakoplovna luka. Inglezi su u ratu 1944. nojveći dil Velega poja potaracali s gvozenin plocima, tako su ucinili erodrom da se na nas otok mogu spušćat saveznićki eroplani. Na cetiri kantuna di je u ratu bi erodrom zaboli su velike stupe da se zno di je bi i nondi usodili nojboju i nojlipju lozje. Danas ni nicega, na najboju zemlju ni lozjo, ni aerodroma, ostali su somo stupi i trova koju posu njanjice. ȅrplan, avion; zrakoplov. Nakun partizonskega rata dili ol eroplana ca su ih Inglezi hitili, mogli su se noć usuda, pari mi se i gome ol kojih su matere cinele papuce za cilu famiju. ȅvala, more bit i pozdrav;svaka čast. Evala, zid si tako dobro sagrodi, evala ti ga svaka ti čast (tur ejvalah).
F fabrȉka, tvornica. Na našemu otoku pri je bilo veće fabrik, danas ni vrozi jelne. Provo fabrika bila je somo jelna, ona ca su je u Komižu Mardešići ucinili još 1870. Cinila je nojboje sardine, ni bilo lipji ni ukusniji. Pri Parvega svjetskega rata u Komižu je bilo sedan tvornici sardini ( prema 1977. P. Mardešić-Centin, str 271.) (venet fabrica). facênda, krolko pripovist, šaljivaanegdota. Viške i, napuse, komiške facende zapiso je Joško Božanić, i piso o njima kako o važnemu segmentu hrvatske usmene književnosti. Isprovjat ću von jelnu, ma facendu greku, a ne komišku. Filozof Aristotel imo je svoje učenike, prefin je i Aleksandar Velik bi jedon ol njih. Na pitanja je uzo odgovorit, ne znon, nison sigur. Onda su učenici rekli, meštre, imperator vos ploćo za ono ca znote, a ne za no ca ne znote. Odgovori in je: da me Aleksandar ploćo za no ca ne znon, tukalo bi mu prodat cilu državu, ni to mu ne bi doteklo. facôda, većostina, isklesono, da se more ugrodit u kućni zid ili zid ol ceste; veći isklesani kamen za gradnju, prednja stranaa zgrade. Sve su kuće u Ženuglovu (Ženu Glavu) napravjene od klesonih facodi, ne sasvin grubo klesonih, ne ni puno fino. S vrimenon facode posive, tako su i kuće u selu veće sive nego bile. Facoda more bit i veliko stina, mogu bit i stine ugrojene u zid ol ceste – eno, hiti je facodu, rece se, za nikoga ca ni s pumnjon vozi veliki traktor. Facode na kamenim kućama ne smidu se krećat (fr façada). faculȅt, sudorić,facul; rubac. Danas su faculeti ol korte, papirnate maramice, kako i sve drugu. Pri su se cinili od fine tkanine, nosili su se u zep, muski veće, zenske manje. Faculet se spominje i u pismi: „sinoć san ti kod majke bio faculet san ostavio, draga duso da ga operes u lavoru, hladnoj vodi“ (tal fazzoletto). fafelȃt,govoriti bez veze, izmisjat, baz i tartajat; govoriti bez smisla,. Zoc ga obados, ne obadoj ga, un somo fafelo, ne razumi se ca hoće reć. faganêl, Carduelis cannabina, vrsta ptice pjevice. Kafene su boje, muskima je perje na parsima carnjenkasto, ženskima ni, one su grubje. Govorilo se da dobri faganel kanto boje od gardelina, ma ne znon kal son ga u Ženuglovu (Ženu Glavu) zolnji put cu (venet faganello). fagȍt, komad prtljage; prtljaga. Sve fagote, valize, kuvere i pakete, ca su nosili putnici šofer Baćika stovjo je na kuvertu ol autobusa (venet fagoto). fajdȅ, u izrazu ni fajde, ne tuko, ni koristi. Ni fajde tako cinit, ne smi se tako. Ni fajde ne slusot starije: pri ili posli i vi ćete ostarit. Ni fajde ol tega čaja, mores ga popit koko hoće, nećes se izlicit (tur fayda) fajerȉca, pušćica; fajercag,upaljač. Sa cin ćete užeć spanjulet? S fajericun, ma KatijaDušanova mi je rekla da se pri zvola pusćica, danas upaljač, i da njezin pokujni Veljko zno napravit pusćicu ol vojniske patrone zaostale iz rata (njem feuerzeug). fākîn, covik ca nosi fagote za pineze; nosač prtljage. Cin bi brud duša u Split, eto fakini, svi imaju iste berite s brojen, skocu na brud priko ograde i vicu, trebate prinit prtljagu, evo mene, stojin vam na uslugu. Za nikoga komu ne gredu skule po neće da uci, rece se bit ća fakin (tal facchino). falȉt, pogrisit; pogriješiti, nedostajati. Kako si moga toko falit tu balotu? Doboti si pogodi Viskota Ciprotova u glovu; a more i vako: Tonko gre u skulu u gimnaziju, kal mu otac dusa vidit kako uci, boje da ni dusa, razrednik mu je reka da mu je moli puno fali iz skule. Da imo toko neopravdanih da mu malo fali da mu neće ni bit potriba da gre u skulu, jerbo će ga iz nje hitit vonka. Fali mi jelna jogla, bit ću je izgubila (tal fallire). famîja, obitelj. Ni mi poznoto koja je famija u Ženuglovu (Ženu Glavu) bila nojvećo ma stori Sibić, stori Bjoze Sibićov, imo je sest sini Sibeta, Moteta, Mikulu, Andreta, Mihota i nojmlajega Bjozeta koji se izgubi u Amerike, a imo je i pet ili sest ćeri (lat familia). famûz, neobičan, interesantan. Bi je famuz, sve si moga ol njega ocekivat i dobro i zlo, govori kako je bugava nojboje vino, a onda bi reka da ni bugava nego niko maraština! ( lat famosus). fanȅla, vorst tkanine, vunene, ma ne debele; vrsta tkanine. Fanela ne bode, ne znon je se ol nje cine lancuni za zimu jerbo u njuj imo vune. farabȕt, mangup, prevranat. Nemuj s njin hodit u kumpanjiju, privarit će te a da ni oci ne okrenes, provi je to farabut (vent farabuto). fâsa/faša, dulnjo žensko roba, nosila se oko parsiju a stezala oznose botunima; starinsko žensko rublje, nosila se preko prsiju. Pari mi se da ženske danas ne koriste fase. Fasa more bit i povuj i nisto drugo s cin se more nisto uvit (tal fascia). fazȃna, Phasianus colchicus, nojvećo lovno tvica na našemu otoku; fazan. Tvica iz famiji trčki, Phasanidae. Za ženoglovske kacudare trofejno lovina je zec, iza zeca fazana. fazûl, Phaseolus vulgaris, obični grah. U Ženuglovu (Ženu Glavu) popri je bilo visokega fažula u svakemu vartulu i po mlodemu lozju, po sodu. Govori se kako je manistra i fažul nojbojo u „Pojodi“ na Luku, a da se ne govori obo fazulu i manistri na brujet. Mlode mošnje od fažula su fažuleti (fažoleti). fȅca, talog od vina. Na dno bacve, kal se iz nje istoci vino, ostane feca, talog ol vina: od nje se more iskuhot rakija (tal fezza). fẽder, susta, opruga. Starinske posteje u Ženuglovu (Ženu Glavu) sve su imale ležaje (suste) u koje su bile ugrojeni federi ili suste (njem feder). fêrma,stav kucina kal odoćo fazana ili koju drugu tvicu, pri nego je dvigne; nepomičan stav, markiranje. Kucin je sto u fermi, ma prid njin ni nista poletilo! (tal fermo) fermȁt, zaustaviti. Ceko son autobus na Konteju, misli son, fermat će. Je vroga, tarko son za njin, ma Baćika ni obado (tal fermare). fermatîva, fermat posol, auto, sve ca kuri; zaustavljanje. Dosurilo mi je kopat, kal će fermativa? ferôl, vorst svitlila ili sviće; ribarski feral. More bit moli i veliki, more svitlit u kuću misto sviće, u niku tratoriju kal nestane letrike. Pol ferol ili sviću more se lovit ribu kal je mrok. Danas se stori feroli koriste veće kako ukras, nego za potribu radi koje su bili napravjeni (tal ferale). ferôta, željeznica. Cili život nikal se nison vozi ferotun. fȅta, kriška. Lipo je liti izist fetu hlodne dinje, lipje nego fetu miluna (tal fetta). fȉbra, tjelesno temperatura. Govori se da molo fibra ako dulje traje more bit opasnijo ol veće fibre koja lesto paso (tal febra). fidât, virovot; pouzdati se, vjerovati. Barba Jure je reka da se u njega ne more fidat, jerbo ga je veće puti privari, reka mu je, donit ću ti ti Libar Marka Uvodića iz Splita, a ni mu ga doni. fîga, Labrus bimaculatus, smokva, vrsta ribe. Vorst koštunjača iz famije usnača, labridi. Izdužena je i lipa je sa svojima bojima, narančastun, zelenun i modrun. Dobra je na svaki nocin, a ako je manjo nojbojo je dodat u misonciju za brujet. figura porkâ, rece se komu ca grubo govori i ne postije uzonce; ružna riječ. Figura porka, kako morete molat dicu da zafrikoju barba Sibeta, petoju mu roge, prefin pucu stinima na njega ako in co prigovri. figurât, lipo izgledat; lijepo izgledati. Kal se niku lipo obuce, obuce lipi vestid, ili lipu vestu, rece se che bella figura. Lipo figuro, rece se za žensku i za muškega. fikȁt, stavit na niku misto; zabosti. Fiko je brokvu toko duboko u darvo da je sad ne more nicin izvadit (tal ficcare). fîla, redu kojemu se ništo ceko; poredana skupina ljudi. Donila je prodovat gire iz Trovne ili iz Stinive, ol Perukinih, kal je dušla na Blakaus doboti su hitili i nju i ribu. Ala, rekla je, stante u filu, ako hoćete da von prodon ribu, jelnemu po jelnemu. fȉla, feta; kriška, komad. Ala da mi je izist somo jelnu filu dinje, na vu zegu nojboje je ona za se rashlodit. filȁt, rizot na fete; rezati na kriške. Kruh se unaprid more izfilat, izrizot na fete, i stavit u gvanćeru: kogol ne more odolit, napuse kal je lipi domoći kruh, po se olma mosi za kruh, a da provu iće jos ni ni duslo na stul. Pari mi se kako se, molin te, jelnu fetu hruha, more reć, molin te, jelnu filu kruha. filovât, izmišjat; izmišljati. More bit isto ca izmišjat, fantazirat: un toko filoje da nimo mista di ni bi. Veće je puti reka, znoš da son bi i na Galpagos, vidi son kornjače ol trista kili, store veće od stu godisć. Pouka je kako u svakemu filovonju i svakuj fjabi imo i nisto istine. finȉt, svorsit niki posol; završiti. Cilu jutro minjos kjuku na vrota, duslo je pulne, a jos nisi fini! (tal finire) fînko, Fringilla coelebs, molo, lipo tvica, spada u zebe. Ni se daržala u kojbu, ni se lovila ni pod mrizu ni na baketine. Cini mi se da u Ženuglovu (Ženu Glavu) odovna ni finkoti, ne lete niti se cuju. Nimo njihovega fin-fin-fin-ko. findofêr, tonko žica; željeznažica. Vezo je smokvu findoferon. Smokva je resla finidofer zaruzavi, urizo se u koru, ni ga lako izvadit, more mu smokva poginut radi findofera. finônc, porezni policijot; porezni utjerivač i kontrolor. U Ženuglovu (Ženu Glavu) su popri uzali dohodit finonci, ma ni ih nikomu bilo drogo vidit. fȉrse, komad iskidone robe ili mrize; rese. Iskidola mi se suknja, na krajima ostale su some firse. More bit i jedon dil idra. fisćȁt,zvizjot na fisćȍk, na svirok; zviždati. Ku će fišćat na utakmicu, ku će svirit, ku će bit sudac. Popri je nojboje fišćo sudac Leo Lemešić, u svoje vrime veliki igrač Hajduka. fȉso, gledot rovno naprid; duže vremena buljiti ravno naprijed. Dokle son recicitiro pismicu gledola me je fiso, rovno u oci, tako da son se zabuni i fali. fȉt, najam za sobu ili stan. Uze je na fit kamaru na Luku, grubo mu je na Luku lavorat a stot u Ženuglovu (Ženu Glavu) (venet fitto). fjâba, bajka, izmisjeno pripovist; izmišljena pripovijest. Sve su to fjabe za molu dicu, reka je barba Ivon Borcičov, kal su mu rekli da Hajduk more igrat u Split proti Crvene Zvezde, a un priko televizije gledot utakmicu u čitaonicu Zadruznega doma u Podšpilje. Onda je fermo, i zapito: jesu na tu televiziju isprovjali fjabu da će pojeftinit muka? (tal fiaba). fjȍk, ukras u kosi, u vlosima; ukras u kosi. Popri se uzalo zenskuj dici pustit duge vlose, napravit in pletenice, onda na njima stavit fjok, lipo naparvjen ukras ol svile (tal fiocco). fjȍketi, vorst manistre nucinjene ala molih fjoki. Vazda kuhos zvizdice, zoc digol ne iskuhos fjokete za juhu? fjȕba, pekja, u pravilu od gvozjo;kopča. Na jelnemu kraju tarkije su poredone rape, na drugemu je gvozdeno fjuba ucinjena tako da se jedon dil kako jogla more uvuć u rapu s drugega kraja tarkije. Isto za moli areluj na ruku, za postole, burse i druge stvori ca ih tuko nikako ćapat i zatvorit da se ne otvoraju (tal. fibbia). fjurȉn, vorst pinez; stari novac. Mumu prapranonotu ponestalo fjurini, pok ni moga zavorsit kuću kako je zamisli. Zatu je ostavi zube ol stin da se jelnega dana more nastavit grodit treći dil kuće (do 1892. pinezi u Austriju zvole forinte, isto ca i fjurine, prema Klaiću). flêma, parvo rakija, doboti voda ca se istoci noko ca lambik protece; slaba rakija. Iz lambika ne protece olma dobro, joko rakija, parvu protece flema, razvodjeno rakija. Somo vonje na rakiju. Nakun nje protece provo, najjacijo rakija (tal flemma). flobȅr,puska s polsicenima kanima; puška podsječenih cijevi. Nison sigur se stako opasnun puskun islo u krivolov. fôji, fûj; novine. U fojima ni lako noć istinu: tuko stit izmeju rici, da znos o cemu govore. Marcel Proust je reka da un nikako ne voli foje, jer pisu some gluposti. Voli bi kal bi u njima izlazile Pascalove Misli. A ku bi sti take foje? Somo filozofi?(tal foglia). fôl,mih za sumporovat lozje, mijeh za sumpor. Grozje tuko sumporovat da ga ne ćapo lug, zacarnit će, uvehnut i sagnjit, ako se ne sumporoje. Sumporovat se more sa saketićen, muderno s makinun za sumporovonje, more se i s folon. To je mih zalipjen meju dvi okrugle daske s rucicima. Mih ne smi propusćat. Na gurnju dasku napravjena okruglo skatula od late (u nju je sumpor), iz skatule izalazi dugo cijev: kako pritiskote mih tako se iz cijevi rasipje sumpor po grozju i lisću loze. folȉt, fola, ricima isticot nikoga radi njegove vridnosti, zafolit se komu za uslugu ili za cagol drugu, more bit ric radi krejonce prema drugima; hvaliti. Ženoglovci kako i drugi znodu kantat pismu koju je napiso Dragutin Domjanić, a zove se Fala (u nos Fola) a zavorsije ricima: kaj morem ti neg reć: od vsega srca fala! Puno svita misli da je to narodno pisma, doboti dalmatinsko, a komponiro ju je Dubrovčanin Vlaho Paljetak. fôls, neiskren, nepouzdan. Reka son ti, un jedon folsi covik, ne mores mu virovot, prifrigon je, privarit će te, a ti si ol njega kupi fazul, olma si moga znat da će bit pun grizici (tal falso). fônga, blato. Dvur tuko cimentat ili stavit ploce, da ti bude cistije. Evo i zoc, ako dazji i ucini levantora, dvur će se pritvorit u somu fongu, neće se moć izoć iz kuće ni u nju intrat (tal fango). fônt, fanat, vojnik, pješak, dečko. U kortima trestinima parvo obuceno korta s brojen 11 (tal fante). fônja, crna jama. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo odovna vodovod, a nimo kanalizacije: svako kuća imo svoju fonju. Nike su napravjene po propisima i kako tuko, a druge na naravne rape, malo uokolo bitunone di sve iz zahodi i kuzine tone duboko u zemju, ne zno se di (tal fogna). Fôr,. otok ca ga ol Visa dili Viški konol i Pakleni otoci; Hvar. Ol sredine 13. stoljeća pok do propasti Venecije (1797.), Vis je dobata svu to vrime bi ravnopravni dil forske komune (usp Grga Novak, 1961.,Vis I, str 85-89). Vis i Višani su nojbližji s tin otokon i sviton, napuse iz Fôra, Storêga Grôda i okolice. Forâni, Fôrke, svit s tega otoka, i iz groda Fôra i njegove okolice. forcât, zapet, jacije cagol ucinit; uložiti više snage. Ako hoćete maknit vu veliku stinu, tuko dobro forcat, tuko dat sve snoge, invece će ostat toti di stoji (tal forzare). forkȅta, ukosnica. Svojuj son noni Mari cini forkete, baz i furkete, da more ćapat vlose da njun lipje stoje. Nojpri se rasplela, onda bi peteninon vlose isplela, ćapala ih forketun ca son je za nju ucini od tanje zice. Sve to pod sulor, na sunce (tal forchetta). fortȉca, utvarda; utvrda, kula. Na našemu otoku imo puno fortici, utvardi, storih i novih, u poje i po bardima. Usuda su našem otoku fortice, ma Lucani somo jelnu zovu Fortica. Komizoni su i svoju komunu stavili u forticu, u kulu i prozvoli je Kastil. Tako isto i cerikvu svetega Mikule, prid njun je napravjena fortica, da se zno kako neće lipo pasat oni ca je provo napast (tal fortezza). fosôl, duga jama. Za usodit lozje popri su kopoli fosole, coviku do posa. Fosol za fosolen, maskinima i motikima, tako se sodilo lozje po bardima, po pojima, usuda di se moglo. Danas se usodi mlodu lozje, stavi se na pole, a da covik ni iskopo ni jelnega fosola (tal fossa). fȍta, id, naidit se, bit slabe voje jer vos je nisti grubo izazvolo; ljutnja. Moloj me neka se izvicen da me fota paso! frajȁt,zabovljat (se). Danas se u Komizu more frajat na svaku misto koko hoćete. Usuda se more profrajat sve pineze ca ih imote, i svoje i tuje (njem freien). frankȁt, osloboditi prostor. Ako se zapaco puno mista na mistu di se veziju brodi, tuko frankat, maknit se, da bude mista za druge. Ofrankoj mi ti vez da mogu vezat brud (tal francare). franzȅte, vlosi ca se pusćodu navorh cela, napuse žemske strižu vlose u franzete; kosa iznad čela. Franzete je spustila dobota do ociju tako da su njun se lipe oci jedva vidile. Svaku je malo sklonjala franzete da njuj ne pokriju oci. fratûn, vorst papuc,i alota u zidarskemu lavuru; vrsta papuča, zidarski alat. Liti se po dvuru misto papuc ili postoli nosi fratune, nojjednostavnije papuce, ca se somo nataknu na nogu. More se hodit i bus, ma boje ne, lako se mores udrit, parstima zapet za stinu i razbit nogu i parste. Bez fratuna ne more se olavija poravnat inkarat. fregȁt, cistit pud s bruskinon, vodun i bokun karpe, ribati. Za isfregat darveni pud kaki su jos uvik u većini zenoglovski kuć, tuko imat bruskin, sić sa vodun i karpu, baz i cagol da pud malo pobili. More se isfregat i cimentoni dvur i konobu, skaline sulora i koje druge. Bilo kako bilo, fregale su zenske (tal fregare). frêgula, pinkica, zerica; sitnica. Rece se, da mi je somo fregulu, bokun domoćega kruha, da cujen kako paho provi kruh ol prove senice. Imo i manje ol fregule, to je fregulȉca (tal fregola). frementûn, kukuruz. U vrime velikih susi, devestupedesete do pedestreće, ni bilo senice (somo tih godisć Ženoglovci su sijoli senicu), ni kruha ol senice. Bilo je nisto frementuna, cinili su se frementûnjace, ilo se svaki don pulentu, misto stramaci lezolo se na slamarice sa slamun ol frementuna, ako su do nje mogli duć. frȉgot,pržiti na ulju ili masti. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se frigo na ulju. Ako je bilo masti ona se mazola na kruh kako hrona. Posuvala se s bokun soli ili cukara, kako je ku voli. Danas se sve frigo, i riba se frigo, sardele isto, cini se i pofriga, da je izbina lipjo za ist. I judi se frigoju. Ako s nikin niste kuntenti rece mu se, ala tamo, frigoj se! (tal friggere) friskãce, neucinjena slono riba; riba koja je nije davno posoljena i nije sazrela. Ni dobro vadit sardele iz barilca ili voza pri nego se ucine. Ako se to ucini izvadi se friskace, neće se ih moć izist, ako ih ne ispecete, a niti onda. Govori se kako se sardele ca su posoljenje nakun jematve neće nikal ucinit, ostat će uvik friskace. friskȁt, osvježiti. Danas se sve stvori za ist friskaju ili razfriskajur u frižider. Popri u hlodnu vodu iz gustirne. Ca se covika tice nojboje mu se razfriskat u more. A svak zno ca tuko bit frisko, riba, frisku voće i verdura. Nojlipjo je frisko riba, ona ca se pripremo za izist docin se izvadi iz mora, a tako je i s voćen, sa salotun, pomedorima i drugin stvorima lipima za ist, ako su friske onda su nojboje (tal friscare). friskĩn(a),vunj ribe; vonj ribe. Frisko riba, vonje po friskini, to je posebno lipi vunj, drukciji ol osmardijene ribe: ako privarćete frisku ribu, na primjer sardele, puno će von se vrimena ruke cut po friskini, nećete ih lako oprat. frȉsko/friško, svježe, hlodno. More bit frisko i u srid lita u ranu jutro, ili u vecer, pok se tuko ogarnit jemperon da se ne ostine. Riba tuko bit friska za je ispeć, kruh je nojboji kal je frizak (tal fresco) frĩz, ofrizat, ogrebotina, ogrebst se. Veliki ti je ti friz, tuko ga desvetat, ocistit rakijun i stavit bokun plastera. frizulȉn, Serinus serinus, molo tvica, nojmanjo meju pjevicima; najmanja ptica pjevica. Meju onima ca kantaju, baz i nojmanjo, ma kako i sve take tvice sve su mole i lipe. frȍlo, ca ni frisko, mlohavo. Ove sardele su frole, vride somo za maske. froncôv, froncovo, ofroncavit, nevajon, smardjiv, pokvaren, ćapat froncu, zaražen. Ako ne dolijete salamure slono von riba more postat froncova, more se osmardit. frõnko, slobodno. Ako imote fronkih pinez pogodili biste da kupite dionice T-coma; ili ovako, ostali su mi sve some fronke korte, ma kumponj ni razumi ca tuko odigrat kako bi te korte moga i ucinit. Porat u koji se more slobodno akostat zove se porto franko (tal franco). frontȉn, vorh berite zvone silterica; štit ca zaštićije celo ol sunca; vrh kape šilterice. Berita, pari mi se i svaku drugu pokrivalo za glovu, more bit sa frontin, more bit i bez njega. Moderno je nosit beritu sa frontinon kako amerikonski jockey ca jaše konja na utarkima (tal frontino). frotȃr, Diplodus vulgaris, crnogu; fratar. Ovalne je forme, nareste do cetardeset centimetri i more pizat veće ol kila. Ol drugih srodnih i slicnih rib razlikuju ga dvi debele corne maće, jelna na repu, drugu kako kularina uza somu glovu. Po njuj se i zove frotar. Nojbližji su mu sarag i pic, ma svi su jednoko ukusni ako ih se lipo skuhodu ili ispecu na gradikule (tal sargo comune). frustȁt, isfrustat; tući.Istuć, tuć veće puti izasebice. Toko ga je isfrusto da mu vej neće past napamet da krode bumbone iz butige. A moga mu je dat koji dinar pok baz ne bi bilo potribe da ga toko isfrusto (tal frustare). frȕti,voće. Svaki stajun imo svoje frute. Kako gul bilo, nojslaji frut je grozje. fudrȃt, stavit po(d)stavu. Jaketa, kapot, suknja i drugo roba ne more se nosit bez fudre, taku robu tuko fudrat da boje izgledo, da se manje garci i da dulje traje (tal foderare). fũlmȉne, fûlmin, žigice. Ne more se naložit ogonj, digol ni uzeć spanjulet bez fulmini: mogu bit duge i krolke, spakirone u velike i mole skatule. Digol se zno dogodit da istratis cilu skatulu, a nijedon se fulmin ne upoli - ćapo je umid. Cini mi se da ih u Split zovu suferini (lat fulmen). fûmat, fumanzija, dimit spanjulete, covik ca puno fumo; pušiti. Muj nono Sibe puno je fumo, fumo je i na posteju, po noći, izgori bi tri skatule Ibra na don, bi je provi fumanzija. Danas se zno da ni dobro fumat, ni puno ni malo, ni po danu ni ponoći (tal fumare). fȕmor, dimnjak. Ne vajo kuća brez fumora, kako će se u njuj naložit ogonj u spaher, di će izoć dim, ako ni fumora na kuću? (tal fumaiolo). fundȃć, talog. Na dno ćikare od kafe, nakun ca se popije kafu, ostat će fundać. Ako ste olma okrenili ćikaru, imo svita ca von mogu reć ca vos sve ceko u životu (tal fondaccio). fundȁt, afundat, potopit nikoga pol more, makor i borku da se stajuno; potopiti. Drugi sudi ol darva more se fundat u more, potopit na dno, da lašnje zastanjaju i zbiju ono ca je bilo rasuseno. Liti se more fundat pivo ili koje drugu piće dobro zatvoreno u hlodnu vodu da se rashlodi (tal affondare). fundamênt, temelj. Još je Isus reka da kuća ca se grodi ( misli je na crikvu) tuko imat cvorsti fundamenat, tuko je grodit na stini. Fundament njun tuko bit duboko iskopon: ako ni tako olnit će je voda, raspast će se koda je ni nikal ni bilo (lat fundamentum). furbārȉja, prifrigonost, ucinit nisto furbasto, nikoga lukavo privarit; lukava prijevara. E, to je provo furbarija. Ako u banku uzmete kredit ol deset mijori kuni, troškovi i kamate, i sve ca tuko plotit, duć će vos dvostipet postu tega kredita. Nojveće furbarije svitu cini svit ca imo puno pinez: zele imat jos i veće (tal furberia). fûrbast, prifrigon, prevarant. Ne morete njega privarit, un je provi fûrbo, privarit će vos. Furbast je toliko da te varo na tvoje oci a da ti to ne vidis (tal furbesco). fȕrbo, lukavac, prevarant. Ne morete njemu virovot, un je furbo, u svemu će vas privarit. fûrca, snaga. Stori covik nimo snoge, nimo furce ni za hodit, a kamoli da cagol i cini, s toko malo furce more mu i zivot dosurit (tal forza). furȅst, covik stranac, koji ni iz Ženeglove(Žene Glave) ni s nasega otoka; stranac. Duša je niki furest i fotografiro spomen ploce po Ženiglovi (Ženi Glavi). furjõda, rapa u zidu ol konobe; rupa u zidu. Konobe u Ženuglovu (Ženu Glavu) većinun imaju furjode - mole otvore, kako ponistrice, da u konobu di se darzi vino, ili kuho mast, bude dosti arije, ma ne priveć. Imo svita ca su zatvorili furjodu da in kroz nju ne puse: ni već velikega vina u konobu, a dosti svita liti stoji u konobu jerbo in je hladnije nego na podu. furkôda, darveni kolac s rašjima na kraju; rašljasta motka, kolac. Za steralo za mrize, i bilo koje drugu steralo, tuko nojmanje dvi furkode, i jelna dugo letva priko koje će stavit mriza ili cagol drugu ca se tuko osusit. Na ribarskemu brodu bile su dvi furkode, jelna na karmi drugo na provi, brez njih se ni moglo ucinit steralo za mrize. U Ženuglovu (Ženu Glavu) furkodun se podupirolo steralo za robu i dizolo na ne pade na tleh. furtũna, nemirno more. Viški konol, more izmeju nasega otoka i Fora, ili blizjih Paklenih otoki, ni lipo zimi pasovat po jokemu jugu. Malo juga ucinit će furtunu i furtunol, da se ni vapor ne more uvik probit (tal. fortunale) furtunôl,nemirnu more s velikima botima; veliki valovi na moru. Bila je toko veliko furtuna, provi furtunol, jedva son ziva dusla u Split. fustôn, starinska suknja. Popri su zenske nosile fustone, duge suknje do povar sćonok. Danas se tako niku ne nosi u Ženuglovu (Ženu Glavu), dobota sve ženske nose tri kvorta gaće, gori majice ili kosuje. Napuse se tako nose liti (tal fustagno).