Rici iz Ženeglove (Rici iz Žene Glave) rabanjat - svora rabanjȃt,malo po malo skupjat umid i umidecu, nabumbat i propusćat vlagu; malo po malo skupljati vlagu, na primjer daska, škure. Darvene skure zimi rabanjaju i nabumbaju pok se jedva moru zatvorit. Facoda ol kuće rabanjo: kroz komesure (fuge) ako nisu dobro inkartone. rabotôt,lavorat; raditi.Težok raboto cili život, a koku penziju dobije? Manje ol nista. Rabȍta je lavur (rad). rabotêznjik, radni don, svaki don u setemoni osin nedije i sveci; radni dan. Don u koji se lavoro, nosi se roba za lavorat, ne roba ca se nosi ol sveca, u nediju, na Velu Guspu, i na koji drugi zapovidni svetac. râca,judi ca su von u rodu, živi i mortvi; rod, ljudi koji potječu od istih predaka. Ca se naslidi ol svojega roda, a tice se genetskih osobini, naslidili ste po raci. Nike bolesti dobiju se po raci, na primjer, azma. Po raci se dobije i pamet, po raci se more bit i tudum (tal razza). racesnjôk, molo bestija ca se more noć pol stinima i plocima u ženoglovskima dvurima; životinjica što se može naći pod kamenjem, u dvorištima. Grubo bestijica ca se digol more noć u dvuru, kal se primeću stine, ni puno duga, imo grubu glovu i veće grubih nug. ragatât,prisit; brzo raditi, hitro spremati. Cinila je to ragato da fini posol pri nego ca sunce zapade iza Huma. Ragatat se more u svakemu poslu, a digol je boje cinit posol pomalo.Tako se i pozdrovjo covika ca lavoro ako se pasoje blizu njega: pomalo, barba Ivane! ragatêz, gratakez; ribež. Ne smi se molemu dat cilu jabuku, ostat će mu komad u garlo, tuko mu je izgratat na ragatez. ramandêla, gvozdeno poluga za otvorat vrota; otpirač. Ni pomoći, ne moremo noć kjuc, vrota će tukat otvorit ramendelun (tur mandal). rãpa, jama, manjo ili većo udubina u zemji, buža; rupa. Kal se igraju sčinke, pri igre, tuko odredit teren i na svaku bondu iskopat po jelnu rapu u rovnuj liniji i razmaku ol dvo, tri koraka i na kraju petun ol postoli lipo je zaokruzit. Za usodit vojku tuko iskopat duboku rapu, a za stupe ol letrike tuko je izdust. Slicno je popri bilo i kal se igralo na balote, ne jelnu kraju zuga jelna na drugemu drugo rapa, u njih su se mećoli bulini, svaki na svoju bondu zuga- Rape i jame su sila nezgodne. Postoji i polsovica - tko drugomu jamu kopa, sam u nju upadne, no ona ima izvor u Starom zavjetu, u Propovjedniku (Prop. 10,8). rāsapȅt, razvezat bestiji noge ca su njuj bila sapete; razvezati životinji svezane noge. Mula tuko rasapet, cili don nako stoji, ni ucini ni koraka. Bestija se digol i soma rasapne, pok more ucinit sćetu po tujemu lozju. rasćerât, razvedriti. Jutrus je bilo oblocno, parilo se da će dazjit, a vej se pri pulne posvema rasćeralo. Zamućenu vino more se s vrimenon razbistrit i rasćerat (tal chiaro). rasfriskȃt, osvježiti. Covik ca ni blizu mora more se razfriskat u dvuru, u kain vode nikoliko se puti umije, po vrotu, po rukima i po parsima. rasketa, alota za cistit darvo i darvene brode ili boju na vrotima, slici na joku lopaticu sa zavornutin vorhen; alata za obradu drva. To ca je vami potriba popri se zvolo rasketa, koristila se za uredit i ocisit vonjske bonde ol broda. Ne znon kako se danas zove. raskopovȃt, raskopat, lozje ca se na stoge zakopolo u zimu prid lito se raskopoje; raskopavati. Popri, dokle jos ni bilo tratkori, ni se lozje orolo, i na svaku je misto tukalo lozje iskopat, ocistit svaku pristavu, di se ni moglo motikun, tukalo pomalo maskincićen ocistit i ol nojmanje kupine i trove. Onda ponovo, blizje litu, tukalo se raskopovat. Kopolo se na stoge, a kal se raskopovalo ti su se stogi ravnali i trova gulila. More se i danas reć: lozje tuko prikopat i raskopat. raskvartȁt, podilit na cetiri dila, rastavit u komade; uništiti, rastaviti na komade, raščetvoriti. Biž ća, ako te ćapon olavija ću te raskvartȁt! (vidi: deskvartȁt) rãspa, ručnialot brez kojega ni moguće raspat darvo; alat za obradu drva, rašpa. Napuse ako tuko ucinit darzalo za bilo koji alot, nećete to moć bez dobre raspe.Ca je raspa za darvo i lenjom, to je lima za gvozje (venet raspa). raspât,lavorat raspun; raditi rašpom. Tvordu drivo ni lako ni raspun izraspat, ma danas je sve na letriku i nimo darva ca ga letrika ne more savlodat (njem raspe). rasplaćûše, rasploćeno riba; raspolućena riba, riba rasječena preko hrpta na dvije polovice. Popri, kal ni bilo frižidera, svitu su bile droge rasplaćuše: po sridi se rasice, filetiro, lokorda ili skusa (ostanu dvi rasploćene polovice), dobro se posole i ostave se da stoje, onda ih se ispece. rasplotȉt, raspoloviti, rasjeći na dvije polovice. Popri ženske nisu nosili prove mudonte, nego rasplaćuše, rasploćene po sridi. rasputnȉca, kraći put; križanje puteva, raskrsnica. Kal se iz Pajiza na noge dujde na Rovni put more se nastavit daje cestun do Ženuglove (Žene Glave), do poda Lukino. A more se pasat rasputnicun, bokun uza bardo i duć do navar Bjožovih i Golubovih, i eto vos u Ženuglovu (Ženu Glavu) navar Golubovih, Matićovih, Popetovih i Sibićovih, dušli ste u centar sela, na Blakaus. rastimât, rastimon, glazbalo ca ni ustimono; raštimati. Svaki se glazbeni instrument more rastimat, tako i alot. Ako covik ni intunon, nimo dobar sluh i kanto u nikemu zboru, ne prati melodiju, rece se da destunuje, da je destunon (njem stimmen). rastêć, oteći, dobiti oteklinu. Ne somo da ga je zaboli zub nego mu je toko rasteka da su ga svi pitali: a ca si to ucini? Iša je izvadit zub a likor je reka, ne mogu ti ga izvadit, to je upala, tuko ti uzimat antibiotike. Po Guspu, reka je, vej ni zub ne znaju izvadit brez antitotiki! rastrȉt, razgrnut, razgarnut mriže na steralo, robu na žici ili tiramolu; razgrnuti, postaviti na steralo (mreže, rubeninu, posteljinu). Da se co boje osusi robu tuko lipo rastrit, da se uredno osusi i lako supraso. rasusȉt/rasušit se, rasusen, sudu ol darva ca se ni koristi veće vrimena moru duge bokun odvojit jelna odruge i obruci popusti. Pri jematave tuko se dobro ormot, sve sude iz konobe izvadit vonka, oprat ih i nalit ih vodun ako su rasusene da se stisnu. rasvanućȅ, svanuće, rasvanit, vrime pri svitonjo, pri nego izojde sunce; prije svanuća, vrijeme prije svitanja. Popri se u rasvanuće i pri nego se rasvanilo islo na lozje da se more ca duzje lavorat, napuse liti kal su vrućine. Enti neću Boga, reka je otac, ovo se rasvanilo, a jo son jos u posteju. ravanela, Raphanus sativa; rotkvica, vorst verdure s nevelikin carnjenin okruglin korenjem ili plodom ca reste pol zemju; rotkvica. U Ženuglovu (Ženu Glavu) u malo kojemu vartulu se sije ravanela. Ženoglovci veće vole rudakvu, ravanelu slabo poznaju (tal ravanello). rãzina, Raja clavata, raža. Razina iz našega Jadranskega mora more bit duga do devedest centimetri, more pizat i nikoliko kili. Sive je boje s cornima maćima i košćatin botunima pleskemu tilu. Imo veće vorsti razine, ma u Ženuglovu sve vorsti razine zovu somo razina (tal razza). razjusȉt(se), puno se naidit; rasrditi se. Mime Lukin je napiso da se Miho Mihurićov puno razjusi kal je teta Iva zavikla, oni ogonj od cega se suma natakala, no si ga ti užega. Ogonj je gori iza njih a Miho je hodi spores tete Ive iz Cojnega poja nakun ca ju je na tarceć doarvo. Razjusi se zoc je na njega vikala, jerbo da je un toti a ogonj je daleko iza njih. razormôt, uredit i vrotit stvori na njihovo mista nakun ca se obavi niki veći posol; spremiti alat i druge stvari nakon obavljanja dugotrajnijih poslova. Ca se more ormot more se i razormot. U vrime jematve sve se u konobu ormo da se primi mlodu vino. Kal se gre na more tuko ormot brud, sve orte na njemu, ili tunje ako se gre na more s kraja. Nakun ca paso stajun ol rib, kal fini jematva, onda se sve razormo, vroti se svi alot, oruje i sude na njihova mista (tal armare). razvodnit, dolit vode u vino; doliti vode u vino. Vo vino tuko razvodnit, puno je cilo, svi ćemo se opit. razvōjât (se),vojat se po zemji; valjati se (po zemlji). Tuko oservat da se tovor sa samoren ne razvoje po zemji, kako ne bi slomi samor i naskodi sebi. Judi se moru razvojat po posteji. rebâk, Passer domesticus, molo tvica ca živi uza svit; vrabac. Ol tvici u Ženuglovu (Ženu Glavu) nojpri ćete vidit repka. Pari se da cine gnjizda u ponare ca su ih zidari ostavili pol kuverte, na mista di su glovne grede. Lipi su za vidit jerbo su razigroni makor von moru ucinit dosta sćete ako na vrime s cin goder ne osigurote vartul. rebaltât, odbit se ol nicega, rebaltoje more od kraja; odbijati se od nečega (poput mora od obale). Udru bote u kroj, rebaltoju ol kraja, vrote se se nose i izvojaju vos u borku. rebaltadûra, izmjena vremena. Ucinit će rebaltadura, jugo će zaminit dulnju vrime. rebanbîdo, covik ca je rebanbi; čovjek koji je u starosti podjetinio i ponaša se poput djeteta. More to bit mlaji covik, ne somo stori, i ne zno ni kako mu je ime jerbo imo sklerozu ili Alzheimera. Za nevajonega covika koji se skercoje di mu ni misto, upliće se u tuje posle brez velikega zla i govori ca bilo, rece se, ala ća, provi si rebanbido. rebanbȉt, pol starust postat kako dite, u starosti postat poput djeteta. Pol store dane svaki covik more rebanbit, i muski i zensko: slabo zno za sebe, jedva raspoznaje drugi svit, puno zaborovjo i nicega se ne spominje. Danas se taki pormećaj dijagnosticiro kako bolest pod nazivom alzheimer. rebatajȉca, odbijanje valovi ol kraja. Ca veći brud paso blizje kraju, ucinit će i veću rebatajicu. rebatîna, zakovica. Gvozdeno spojka ca imo dvi bonde, mušku i žensku, pok se jedon dil more rebatit u drugi, ili zabit ili zakovat za drugi dil. rebatit,odbit se od nicega, zabit rebatinu jelnu u drugu; odbiti se, zabiti zakovicu. Ako ste zahitili stinu ona more rebatit ol zida i pogodit vos u oko. Metak ol rebata more ubit covika, dvi ploce ol gvozjo mogu se jelna za drugu ćapat rebatinun. More se i zep od goć ćapat molima rebatinima, zato su se take gaće zvole rebatinke (tal ribattere). rebnût, udrit po lebrima, nikomu nisto grubo ucinit i priveć naplotit; udariti, naplatiti kaznu, previše platiti za uslugu. Nakun ca umiso bitun ostavi je lopatu neka lezi nako, po dvuru. Kal se vroti sto je na vorh lopate a darzalo je poskocilo, dobro ga je rebnulo u celo: tukalo mu je stavit banje od kvasine da mu ne subuji. More vos i policijot rebnut ako von je naploti veliku kaznu jer ste se parkirali di su stavili znak zabrane. rebunbât, oldovat;odjekivati. Kal grete dulcen u Duboku i dujdete blizje mora, i onda zaviknete, glos će od jelne bonde rebunbovat na drugu. recȅta, komad korte na koji likor sa svojin pečatom omogući pacijentu da u spicijariji uzme medicinu; recept. Danas se doju u librima receti za sve, prefin i za to kako ćes se u malo vrimena obogatit i kako tuko vodit jubov. Po recetu ca ga je u Dalmatinskoj kuharici zapisala Dika Marijanović-Radica more se iskuhot pasticoda i drugo dalmatinsko izbina. rećina, ukras na uhu, naušnica. Ženske meću rećine na uho kako ukras, ca su rećine starije to su lipje. Dikoji muški isto nosi rećine, napuse oni ca je bati more, pok se vroti doma i stavi jelnu rećinu na livu uho. rećôm, tvica ca se darzi u kojbu i nojboje kanto radi motonjo drugih tvici; ptica pjevica koja mami druge ptice. Kal se moto, lovi mole tvice, meće se pol pjontu ili ispol mrižice. Druge tvice je cuju, dujdu kol nje i tako se ulove. redikul, covik do koga drugi svit malo darzi, a un doboti uzivo u temu da mu se bokun rugaju; čovjek s kojim ljudi zbijaju šale, arlekin. Svit se skercoje s njin, misle da ni ozbiljan, da je bokun udren u glovu. Ni mi poznoto je u Ženuglovu (Ženu Glavu) imo koji redikul (tal ridicolo). redîna, mrižica na ferolu; mreža na feralu. To je molo mrižica, bez koje ferol neće svitlit kako ni oko gledot (tal retina). refât, vrotit nose ca se izgubilo; vratiti što se izgubilo (u kartaškoj igri, zaradi). Nadoknadit ca si izgubi: izgubi son puno na korte ma onda me je potrefila srića, sve son refo, dusa son na spize, nisto malo son i dobi. refûl, nalet vitra; nalet vjetra. Vitar uzo puhat na refule: puse joko, onda fermo, onda opeta, puse i fermo, bura zno tako puhat, na refule (tal refolo). refûzo, ca se prodoje neupakirono, ca se ne prodoje na komade; što se u trgovini kupuje neupakirano, na vagi. Nike se stvori kupuju na komade, jedon sugamon, dvo sapuna, jelne gaće. Nike se kupuju refuzo, butiger ih vadi iz vriće, stovjo na baloncu i miri, dvo kila riži, kilo fazula, kilo leće, dvo kila orza, dvodeset deki orihi. Danas imo malo stvori ca se kupuju refuzo, većina artikli kupuje se zapakirona (tal rinfuzo). regûla, srilnjo mira, more bit uzonca, pravilo, kako tuko nisto cinit; običaj, pravilo. Ako se darzis regule, ne puno ist, ni pit, ni fumat, živit ćes dugo kako Metuzalem. To su i stori Grci darzali da je važno: nicega priko mire! (tal regola). regulât, ucinit da se nisto cini prema nikuj uzonci, reguli, pravilu. U Njemačku sve je regulono, sve se zno ca se more cinit, ca ne more, u nos ni nista regulono, svak cini ca ga je voja! Ku će znat di je boje?(tal regolare). rekamât, rekamovat, nisto cinit u vezu; vesti. Teta Pova je svaku populne, liti kal bi pasala zega, sidila na korniz ol gustirne i rekamovala, cinila mirliće i druge stvori za svoje unuke (tal ricamare, ricamo). rekuperãt, oporavit se nakun bolesti, duć sebi nakun nikega gubitka; oporaviti se. Nakun bolnice lipo se rekupero, prefin se i natusti deset kili. rēmeta,covik ca se brine za crikvu i stvorima koje nisu svete, ni posvećene, o kojima pop vodi racuna; čovjek koji vodi poslove održavanja crkve. Pri bi remeta zvoni, ma danas u puno crikvi ni potriba jer se zvoni na struju (grč eremites). rendit, puć nose; biti gurnut natrag. Noglo je hodi, ni gledo, udri je u stup ol letrike na rivu i rendi nose doboti pul metra, ma ni mu nista bilo (tal rendere). reparât, dopunit friskin sardelima kal riba u barilu ili vozu senco, kal se nakun nikoge vrimena slegne; dopunuti novom ribom posoljenu ribu u važu ili barilu. Nakun ca se dobro pritisne kontrafundon i stinun sardele sencaju i onda ih tuko reparat. repȃrija, divlja vinove loze (podloge za pitomu). Danas se ne sode divje loze nego se olma sode navarte. respêt/rešpet, poštovanje. Danas dica nimaju respeta prema starijima, ni prema meštrima u skulu, ne respetaju nikoga. Popri su skulori imali respeta, znalo se ku je meštar, a danas, aboj meni, niti co znaju, niti koga postiju. Reka son materi: tako su govorili i pri stu godisć, i kal si ti išla u skulu, prefin i za vrime store Austrije! Respetat hoće reć imat respeta, postivat (tal rispetto). rêspir,dah, udisaj i izdisaj. Nimon respira, somo dasćen, ne mogu duć do arije, imon azmu, rekla je likoru kal ju je ćapala bronkita (tal respiro). rȅst, u vijenacspletenihglava luka ili kapule. Toko su lipi ovi resti luka i kapule da se pari kako ste cinili girlande za belecat kuću, a ne za susit luk i kapulu, tako je barba Tonci pofoli tetu Pericu (tal resta). restêle, rešetke. Ponistre u parzunima imaju gvozdene restele da ne utecu oni ca su unutra, restele imaju i stompe po sulorima, i one uza skale. restelôda, restele na zidu ili suloru. U Ženuglvu (Ženu Glavu) imo puno kuć ca s dulnje bonde na sulorima imaju gvozdene restelode, uza skaline i uza istaku na vrotima ol kuće. Restele su se ukopovale u kamene skaline i zalivale olovon. retôj, retaji, komad ca je osto od nicega; komadi, dijelovi neke tkanine koji su ostali nakon krojenja. Kal se sije vesta ili cagol drugu u sartura, i ako je co ostalo nakun ca von je to sasi onda von sartur rece: ovo vi retaji ca su pritekli, vazmite ih, baz će von okurivat! ret (tal retaglio). revât, glasanje tovara (magarca). Tovor reve, i to iz sve snoge, koko gul more. U Ženuglovu (Ženu Glavu) danas ni provih tovori, nego somo onih ca ih pokoziju za turizam, koda su tovari redikuli ili sila rilke bestije kako lavi, tigri i zebre. Revu i ujutro, pri kokota. revoltȁt, okrenit na drugu bondu, obrnuti, okrenuti na drugu stranu. Tuko revoltat sardele, ca ne vidis da su izgorile, priveć je zerave. revoltȉn, zaokret na putu, na cesti, zavoj. Misto di cesta ne gre dreto nego se okriće Revoltini moru bit veći i manji. Na zenoglovsku cestu nojveći je ispol Dušanovih, na njemu se okriće put prema sridini sela, Blakausu i Jurakotovima, a bokun uzje ceste nadodono je na oti revoltin da se more pasat autom za Bjožove, Rakotove, Maricine, Matijove i druge dvure u Velu bondu. rezentât, isprati opranu robu. Oproli ste pjate u skafu, nakun tega ih tuko rezentat, oprat cistun vodun. Oproli ste robu u grotac sa sapunen, nakun tega tuko je rezentat u cistu vodu. rȉba, debji dil noge ispol kolina; rist. Grubo se udrit u ribu ol noge, jos grubje se udrit u civu. rȉbor, covik ca gre na more lovit ribe, gre rȉbot; ribar. Ni lako bit ribor, ni hodit na more po svakemu vrimenu. Veće puti mati ne gledo koko je ujo, je co doni, nego je se vroti doma s ribonjo. U Ženuglovu (Žena Glava), koko znon, ni bilo profesionalnih ribori, nego nojveće onih ca su na more hodili ol nevoje a ne ol sporta. A uzaju digol i zakantat - u ribora mokre gaće, za veceru ne zna što će... rȉbot,hodit na more sa kraja i sa broda; loviti ribu, biti u ribolovu. Po cilu nuć su uzali Ženoglovci hodit na more, ribot, a da ne bi ni ribe doma donili pok su ujutro znali hitit na mole da barenko ujmu za brujetić. rȉca, uvijeni vlosi; uvojak. Pri je puno zenski u Ženuglovu (Ženu Glavu) da je lipje imat vlose na rice, ili rude vlose, nego proste. Zatu su hodile na Luku u frizera da malo narico vlose, narudi, recmo pri nego idu u Split vizitat svojtu, pri Vele ili Mole Guspe (tal riccio). rićêt, vorst izbine, fazul s orzon; ječmena kaša. Fazul i orzo su popri svaku malo bili na stolu u ženoglovskima kuzinima i za obid i za veceru. rȉga dîvjo, Diplotaxis tenuifolia, divjo jestivo trova. Lako se more pripoznat po manjin manzubjenima lisćen i zutin cvićen kal procvate. Dobro se slogala sa slonun ribun i pomedorima budulkima a iznikla bi justo kal je tukalo, u vrime jematve. rȉga pitomo, Eruca sativa, ne nice samoniklo nego iz simena u vartulima. Danas se u Ženuglovu (Ženu Glavu) more izist somo pitomo a ne divjo riga, riga iz vartula, rikula, a ne samoniklo, žestoko riba iz poja. rigôt, povraćot; povraćati . Niku ne voli rigot, ma digol se ne mores da ne rigos, bilo da si dobi niku posćicu, ili ti skodi more. Kal je furtuna dujde ti muka, onda se gre vonka, na kuvertu i rigo u more. rȉlko,ca ni gusto; rijetko. Vu pulentu si sila rilko iskuhola! rînga, linija, crta. Kupi je vestit na ringe, poce se pricinjat, svaku malo gledo son u sebe i misli: sal son provi muskardin (tal rigo). risćât,rizikat; riskirati, rizik. Brez reskira ne more se nista dobit ni na lutriju, riziko se malo pinez, a more se dobit puno, ku ne riziko, ti i ne dobije, ma priveliki rizik ni dobar, kako na korte di se igro za pineze (tal rischiare, rischio). rîva, uredjeno i izgrodjeno obala; uređena obala. Na Luku i u Komižu su sila lipe rive. Viško riva je jelna ol nojduljih rivi, ol Stonce do pok daleko uza valu do na kroj Kuta, i na niki nocin sve do Češke vile i vale Grandovac. rõba, odjeća, tkanina ca se more kupit u butigu; odjeća, tkanina. Tukalo mu je puć u Split u bolnicu na operaciju, zatu mu je zena rekla: gren ti kupit svu novu robu, ne more se u stracima docekivat likore kal dujdu u vizitu. rodûl, molu nazubljenu kolo s molun darvenun rucicun; nazubljeno malo željezno kolo za rezanje kolača. Sluzi u kuzinu za pripremu cvita i drugega slalkega. Dodoj mi rodul, da isicen tisto za cvite (lat radere). rogôc, Ceratonia siliqua, mediteransku stablo; rogač. U Ženuglovu (Žeuu Glavu) malo je rogoci: jedon, dvo. U Komizu i na Luku imo ih puno. U Komizu i auto se parkiro pol rogoce. Lipu stablo, ne gubi lišće, more imat veliku krosnju, imo plodove kako duge, dobota rovne roge, lipe za ist kal su skuri i zrili. roj, misto oskle je Bog istiro Adama i Evu, parve jude izboga istočnega griha; raj. Roj je misto di će varhunoravnun milosću duć svit i judi ca ih je Bog izabro. Dobri judi vazda misle kako oni neće lako duć u roj jerbo da imo svita ca je veće ol njih zasluži da nakun smarti dujdu na misto vječnega života, lipote, dobrote, istine i pravednosi. rȍm,vorst metala carnjenkaste boje, ne ruzavi, dobro provodi struju; bakar. Pari mi se da su starinske makine za polivonje na manicu i mih ucinjene od rama (lat cuprum). romîna, manji bakreni sud za petrolje ili za cagol drugu; manji bakreni sud. Jedon covik i Dracovega Poja isa je u pajiz kupit petroljo. Kal su mu u butigu napunilo rominu, reka je, neka stoji toti, osmardit ću s njun pajiz dokle ga ne obojden. roncôv,osmardijen; usmrđen. Nojgore smardi roncova slono riba. rondôt, privarćot po kući, hodit gori doli, grubo gazit; činiti nered. Rece se, ne rondoj, je mores bit malo mirniji? rongavîna, rongovo slona riba; nevaljana, pokvarena slana riba. Nista toko ne smardi kako rongavina, kako smadjivo riba. rosȉt, pomalo, neprimjetno dazjit (kišiti). Malo porosjo, malo rosi, rece se kal ne dazji, nego mirno i pomalo, bas kako rosȁ, padaju mole kapje iz neba. rȍta, put, plan puta ili plovidbe; put, smjer plovidbe. Na nasemu otoku ako covik ne gre puten kojin je tuko hodit, rece se, izgubi je rotu. Rota Palagruzona zov se rgata gajeti od Komiže do Palagruze. Joško je Božanić otkri i Diomedovu rotu, od Punta Planke do Palgruze, jer bi Palagruza tukala bit Diomedov otok, nondi je mu je odnilo brud kad je zavorsi rat pol Trojun. U Klaića se navodi da je Primošten bi Diomedov otok (tal rotta). rôza, boja ruže; ružičasta boja. Niki misle da je to nojlipjo boja (fr rose). rōzga, Arundo domax, trstika. Popri ni bilo sćopi s manicima i mehanizmima za lovit ribu, koristila se rozga, ca je bila duzjo to boje. Najlon se vezivo na rozgu, na kraju udica, ca se daje hiti lašnje se cagol ujme. Rozga je trajnica, a pari mi se da dobre rozge imo pri Rodino, izmeju Ženeglove (Žene Glave) i Borovika. rubȉnet, dil na na vorhu palice od makine za polivonje; dio s rupicom na vrhu palica na uređaju za polijevanje vinograda. Neveliki komad, okrugli s rapicun po sridi, kroz nju se polivalo, kako si pumpo manicun, tako je kroz rubinet pasovala vidrijula, oli ne kal bi se zapaco (tal rubinetto). rucjôk,riborski alot; manja ribarska mreža (za bacanje s kraja na ribu u moru). Rucjok je manjo mriža koja se zahitije na veću ribu ca se u jatu primakla korduru kako to cine solpe kal isću brok i morsku trovu. rûd, imat rude vlosima; kovrčav, imati kovrčavu kosu. Rojen je s loknima na vlosima, nimo proste vlose, koda mu je niku buto trajnu kad se rodi. Tako su i nike jude prozvoli ca su imalu rude vlose - Rudo (u Splitu Rico). rudȃkva, Raphanus sativus; rodakva, repa. Vorst povrća, ma ne sodi se radi lisćo nego radi korenjo. Imo zadebjono, okruglu korenje, mora bi dosta veliko digol dobota i veće od kvorta, prefin i ol kila. Rece se u Ženuglovu (Ženu Glavu): niki bi se prodolo za bokun rudakve, to hoće reć da imo svita ca puno vole ist rudakvu. rūgȍ, covik ca ni u redu pok mu se more rugat; neugledaan, neuredan čovjek, često i bestidan. Svi se prema njemu odnose koda je rugo, niti se pere niti brije, ni ga brige za sebe, somo pije. rukatȃc, vinova loza bijelog grožđa; maraština. Molo zarna, puno ukusno, more se ol njega cinit dobru vino, more se pomisat s drugin bilin grozjen, da bilu vino bude boje. rukêl,moli darveni ili papirni valjak na koji se namotoje kunce bilo na makinu ili za rućni rad; kalem.Teta Jelica imo punu skatulu rukeli s namotonin kuncen, svaki ol drugega kolura (tal rocchetto). rukovât (se), rukovonje, vjenčati se, oženit se, vjenčaanje. Muj otac i mati rukovoli su se u crikvu Mole Guspe u Podšpilje, cetardeset i treće. Danas se iz Ženeglove (Žene Glave) ni nikoga za se rukovat, baz se nojde dikoji furesti da ih rukuje župnik u crikvu u Podšpilje. Nakon rukovonjo popri se čestitalo ricima: jo von se radujen! rukovȉca, koko se more ćapat rukun; koliko se može staviti u šaku, rukovet. Doj mi rukovicu menduli, pecen kruh pok ću ucinit ruzonke za dicu. Do mi je rukovicu gavuni, ne znon ca ću s njima. Nojboje da ih dos maskima, reka je barba Tone, i ponovjo, da ne zno ca će s nima? A ca je lipje ol frigonih gavunih, ne tuko in tribit kosti. runbȃt, noglo navolit i udrit na nisto da se odvoli; udaranjem izbiti vrata. Rumbo je vrota tako silovito, da su pala, onda i un s njima. runjôv, dlakav. Covik ca imo puno dlaki po sebi. Na rukima, po parsima, na skinima, priveć je runjov. rȕta, Ruta graveolens; rutvica, vrsta samonikle trave. Poznota je u Ženuglovu (Ženu Glavu), grubo vonje i misli se da je otrovna. Somo se bokun more stavit kal se kuho travarica da dobije lipju boju i miris. ruvinât, pokvariti, oštetiti. Svako se makina more ruvinat, pokvarit, i covik se more ruvinat, ako pade po slomi nogu (tal rovinare). rûza/ruža, divjo ruza, Rosa canina; pasjo ruža,. Pitomih u Ženuglovu (Ženu Glavu) ni puno, u dikoji dvur i jerulu. Po busku i po starnima more se noć divjo ruza, cvate bilin cviton i rodi molima sipkima, kora in se more susit i ol njih ucinit čaj. Bogati su vitaminon C. ruzȉna, oksid na gvozju; oksidirano gvožđe.Gvozje i drugi metali (ako nisu zastićeni) oksidaraju, ćapaju ruzinu, zatu se tukaju piturovat, da ih ne izi ruzina. Ni lipo vidit ako nisto ćapo ruzina kako niko bolest, osin u pismi Daleke obale ca je i ruzinovi brud ucini nikako lipin: debelin moren sad me vozi stari ruzinavi brod... I blitvu će ćapat ruzinu ako se bere po mokremu. ruzônj/ružonj, komad izdilonega darva s ostrin vorhen; ražanj. Nojboji je ol vrisa. Tuko oservat kal se natice riba na ruzonj i kal se pece – pri nego će se stavit preć tuko ribu tako da kust ol ribe ostane ispol, s duljnje bonde, jerbo kal se okrenu onda ružonj ostane ozdoli, ispol kosti. Govori se da su sardele nojboje na ispecene na ruzonj, boje nego na gradikule (nataknu se kako je opisono s glovima okrenutima na istu bondu, tabuh prema tarbuhu, a na ružonj se natanu tako da se jelna iza druge probiju po sridi). ruzõrij/ružarij, krunica; molitve koje se mole uz pomoć krunice; krunica. Nakun ca niku umre onda se nikoliko don moli ruzorij za spos njegove duše; molit ruzorij isto je ca i molit krunicu (tal rosario). S (Š) sabatîna, kroj jematve, svršetak lavura s grozjen i maslinima, i drugima poljskin plodovima; kraj jematve i svršetak svih velikih poslova u polju. Dovest do kraja sve poslo s grozjen i maslinima, u novije vrime s maslinima i veće nego s grozjen, ubrat, isturnat, samlit i spremit vino i ulje, osusit smokve, ucinit hjibe, osusit i spremit mendule, pri zime zavorsit svaki lavur s plodovi ca ih se pobrolo i kolo kojih se cilu godisće lavoralo. Svečanu priredbu za sabatinu u soli Zadružnega doma u Podšpilje organizoro udruga „Lavorat za poja“. sadôja, sal, u vo vrime;sada. Ne znon je se ta ric još koristi. Ma pri je bilo drukcije, a sadoja je vako. sâje, corno prasina i marve ol dima ca se skupjaju u fumoru; čestice čađe. Kal je puno saji tuko ocistit fumor, a u grodu sigurije je zvat spacakomina da ga ocisti. Fumor ol saji tuko cistit barenko jedonput na godisće. sajêta, strila, munja ili grum; munja, strijela. Rece se sajeta te ubila, ma to se ne rece zaozbiljno. Sajeta hoće reć lomp ili grum, a baz i strila nebesko (tal saetta) sakêt, saketić, vrićica bez rucic; papirnata vrećica. More bit ol robe, ol korte, sve je boje darzat u take sakete nego u one ol najlona, i zdravije. Saket ili aketić ucinjen ol propusne vriće sluzi je sumoprovat lozje, a stovjo se na tapun ol bacve da vino bude cin zdravije (tal sachetto). sakizȃt, uništiti. Govori se kako su busak po bardima skizale koze. A koze su prihronile zenoglovsku dicu jer je u svaku famiju bila barenko jelna. Onda su bili zabronili koze jer da se radi njih sakizalo busak, a za koze je tukalo i puno kićo ubrat. Danas se ne more pasat kroz busak, ma ni kozi niti svita ca bi ih darzo. Sakizat se more i mlodu lozje kal kroz njega u avrilu paso led, i vartul ako na tek izniklu blitvu slete repki. sakramenȃt,sakrament, u katoličkuj crikvi otajstvo, posvećenje vjernika; posvećenje vjernika katolika. Vjernik sakramneton priko svećenika primo milost Božju. Isusu je uspostavi sedan svetih sakramenti (posvećonjo vjernika): karsćenje, krizma, parvo pricest, ispovid, krizma, svećenićki red, rukovonje (vjenčanje), pomast za bolesnika. „Svetega ti sakramenta“ je bestima (lat sacramentum). sakramentat,satrat, udrit; udariti. Skivoj se ol mene, ako me ne pustis na miru sakramentat ću te, samlit ću te u papor. sakristȉja,jelna prostorija koja je u dodatku crikve koja služi popu da darzi svoje stvori da se nondi pripremi za misu i primo vjernike kal je potriba; pomoćna prostorija uz crkvu (ili u crkvi) za sklanjanje stvari koje su potrebne za misu i svećenika. Iz sakristije crikve Mole Guspe u Podšpilje svećenik ulazi u crikvu di su vjernici i vroćo se u nju nakun ca je zavorsi misu. U sakristiju ormatruni i sprema za stvori ca su potriva crikvi i popu za darzat svoju službu. salâc, sul na koži ca ostane nakun kuponjo u more; ostatak soli na koži nakon kupanja u moru. U Duboku, u valu di smo se nojveće kupali u mladosti, more je puno soli. Kal smo hodili pul doma, nakun kuponjo, bili smo puni salaca, s koza non je bila puna soli tako da se po njuj moglo pisat i crtat salamûra, zasoljena voda. Salamura se dodo u voz sa slonun ribun da se riba ne ofroncavi, u Zenuglovu salamuru danas nojboje cini Joško Popetov, u vodu dodoje i miso toko soli dokle kumpir ne zaplivo, tako un cini salamuru (tal salamola). saldȃt, ucinit da nisto ca se lose stoji siguro. Isto, i zid ca se cini da more past, nison sigur je se za cagol takega more reć saldat (tal saldare). saldȁt, ucinit da nisto ca se lose stoji siguro; učiniti čvrstim, popraviti, zalemiti. Isto, i zid ca se cini da more past, nison sigur je se za cagol takega more reć saldat (tal saldare). salizȃt,cimentat, bitunat; betonirati. Posalizo se dvur da se lasnje odarzi cist, u kućicu za bestije tleh da ne bude gole zemje. Salizat semores i cili put do kuć, cesta se more i salizat i asfaltirat,ma to se cini radi svita nego radi auti ( venet saliso). salôta, povrtna biljka, nojviše je onih sa zelenim lisćen, beru se za ist i izidu obično sirove; salata more bit zelena, crvena i sl.,; salata povrtnica; vrsta jela. Zeleno salota pripremo se za iće s bokun soli, kvasine i ulja. Meni se pari kako u Ženuglovu (Ženu Glavu) nojvole salotu ol pomedori, kukumari i malo kapule pripremljenu na isti nocin. Ol zelene salote vole nojveće vole piculu, tvordu zimsku dalmatinsku salotu. salpȃt, izvuć tunju ili mrizu iz mora; izvući iz mora tunju ili mrežu. Salpo se tunju iz mora, ako se nimo moderni sćop, pomalo, da se na zamorsi ili ne izveruno, salpo se i vorsu, ako imo se sriće i noć će se cagol u nju (tal salpare). salpêta, kravata. Svaki muski tuko znat vezat salpetu kal obuce vestid. Ma pari se kako su Ženoglovci veće volili salpete na lastiku, da se ne muce. saltât, noglo, oljedonput poskocit, ucinit salto; učiniti salto, naglo odjednom poskočiti. Hodi son uza gomilu kal oljedonput mi je zec salto isprid nug i uteka (tal saltare). salvadûr,lemilica. Zice od letrike tukalo bi uvik spojit uz pomuć salvadura, ne golima rukima, kako cine somo sćape. samastrât, pozerat, sakizat; požderati, uništiti. Som je samastro cilu tortu pri nego smo mi dusli na obid. samor, darvenu sedlo bez kojega ni moguće ni uzjahot ni napartit tovarnu bestiju; samar, drveno sedlo na tovarnoj životinji. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ni lako bilo duć do dobrega samora (u vrime dokle je jos bilo tovarnih bestiji) za tovara, konja, kobilu, mazgu ili mula. Samor je imo joki darveni okvir, prilnjicu i zolnju bondu na križ (povezone priskima, tonkima tvordima letvicima) obo koje su se vezivali konopi, praće, i stelja ol karpe i slame. Samor je moga stot na bestiji jerbo ga je kolo guzice, pol repen, darzala pofina, a kolo tarbuha poprug. samrȉt, bokun pofrigat; popržiti (kapulu) da samo malo povene. Ni potriba kapulu puno sufigat da pozuti, nego somo da samre, da bokun uvehne. sȃnak, neobična tvorevina ca se nojde prilipjena za stinu, eliptične forme, kolo centimetar u dužinu, svitlo kafena i žućkasta nalik na komadić ostre vune; tvorevina svjetlo smeđe, gotovo žute boje koje se može naći na kamenu. U Mardešića-Centina, str 300, to je gnjizdo turci kobile, bogomoljke. Viruje se da sanak tuko stavit pol blazinju pok će se dobro spat. sandûla, sandolina, nojmanjo vorst broda s rovnin dnon i jelnin dvostraninveslen; najmanja vrsta kaića ravnoga dna s jednim dvostranim veslom. Ne znon je u niku vrime niki Ženoglavac imo sandulu u Duboku. Ne more se sandulun izoć vonka vale neka je somo bokun marete. sandûle, vorst lagane obuće; sandale. Apostoli su s Isuson u sandulima obosli cilu Galileju i Judeju, nosili su ih i liti i zimi, to je nojprostijo obuća, poplat i dvi trake od kože priko. A sandula je i moli brud, jednoke prove i karme,pleskega dna, sandolina (grč sandalon). sanpjer, Zeus faber; riba svetega Petra; kovač. Ako vidite sanpjera somo jedonput, zapametit ćete ga, nećete se privarit i zaminit je s kojun drugun ribun. Imo okrugli izgled, veliku glovu i peraje i nimo velike sirine. Imo po jelnu veliku okruglu maću slicno velikemu oku na svaku svoju bondu. U legendi to su maće ostale nakun ca ga je parvega ulovi jedon kovoc i pusti ga u more. More pizat veće kili, a nareste do pul metra duzine. Prema kulinarskim anketama sanpjer je nojukusnijo riba, ukusnija i od kirnje i skarpine (tal pesce San Pietro). sapȅt, zavezat prilnje noge bestiji s prikladnin povezon da ne utece; svezati prednje noge životinji (obično tovarnoj). Kunj je pametan, ne tuko ga sapet, a mula sapni jerbo će uteć. sarȃg, Diplodus sargus sargus, šorg, crnoprug; vrsta bijele ribe. Vorst storne ribe koštunjače iz famije sparidi, konterki. Ol vorha prema tarbuhu imo corne pruge s tin da mu je zolnjo, prema repu, bokun carnijo. More i dosta narest, bit dosta dug, govori se i pul metra, ma sarag ca je tezak kilo ili veće, provi je kapitalac. Sarag imo puno uksno bilu meso i dobar je pripremjen na svaki nocik. Kako bilo da bilo, ni se lako razumit u ribe, ni ako ih somi lovite (tal sargo). sarbȉt, svrob, svrbiti; svrbjeti, svrab. Sv