Riječi iz Ženeglove (Rici iz Žene Glave)
tabinja - zvrljarin
T
tabȉnja, Phycis mrkulja (Phycis phycis), tabinja bjelica (Phycis blennoides), vorst storne ribe; morska riba iz porodice Gadidae, mekušica. U Ženuglovu (Ženi Glavi) je puno vole pripremljenu na svaki nocin, nojveće lešo, a lipa je i peceno. Imo bilu, meku i ukusnu meso. More se i susit. Mrkulja je manjo ali imo je veće i lašnje se ulovi od bjelice. I jelna i drugo, tako mi se pari, u Ženuglovu somo su tabinje.
taburet, katridica bez naslona, koristi se u Ženuglovu, u kužinu, ma onda se ne zove katrida; taburet. U kamaru to more bit isto kako katrida brez naslona ma sa kušinon i bokun lipjo da prilici kamari ili tinelu, a barz se didgol zove i tamburin (franc tabouret)
tafunjât, pomalo gorit, ma ne vidi se ni dim ni da nisto gori; tinjati. Ku će znat koko je to tafunjalo dokle se ni uzeglo i pocelo gorit?
tajênta, mlacić, alot za klesot stine, a koristi se i za posle u kući; klesarski čekić. Na jelnuj bondi je pleska da se s njun more lavorat i klesot stine (tal taglienete).
tajêr, rovno i tvordo, ne puno veliko daska; kuhinjska daska na kojoj se reže i priprema hrana; kuhinjska daska. Na tajer se rize i tuce meso, cisti se ribu, rize kapula, luk, kupus, petrusimul, selen, sve se to cini na tajer da se nuzen ne ostargo stul ili podlogu u kuzinu pol kojun stoje spaheri i makine (tal tagliere).
tâk, potpetica. Ženske se vazda nosile take, a danas ih nose puno veće i visje nego pri (tal tacco).
takât, takovat; dodirnuti, u brodskoj vezi između početne i zadnje luke uplovljavati u luke između ta dva odredišta. Jedon put na setemonu brud iz Visa takoje For. Katamaran takoje For svaki don, ma pari mi se da je tako somo liti. Nison ga ni taka a un je poskoci koda son ga ismiri. Taka si me u živac, govoriš o stvorima koje me bole (tal toccare).
tâkja, rašljasti komad darva, olsicen, ako je moguće, ol grone planike, gluhega smrica ili kojega drugega tvordega darva; taklja. Sluzi za podupironje loze ili cega drugega ca reste da se razreste kako tuko i ne pade po zemji.
takjât, udit takje i podupirot loze s takjima da ne padodu po zemji; podupirati lozu takljama. Da ne pade na zemju lozje tuko potakjat, polsukalcat, napuse kal je grozje na lozi. Nisu vridile takje ca bi lako sagnjile nego one ol darva kako ca su planika ili gluhi smric, one duro gnjiju. Nimo smisla ucinit iakje ol oblama jerbo će za malo vrimena sagnjit. Na modernu plantaznu lozje namisto takji meću se poli i zica.
takujȉn, portafuj; novčanik, lisnica. Takujin se koristi da se u njemu darzi pineze, legtimaciju, kartice zdravstenega osiguranja i kartice banke. Makor takujin bez pinez ne vridi puno, istina je da sve manje svita nosi takujin radi pinez. Zatu ni važno koko se imo u takujin, nego ca se imo na bankovnuj kartici (tal taccuino).
tanâje, vorst kišć (kliješta); kliješta s kojima se može obaviti više radnji, kombinirke. Mlacić, kisća i tanaje, su tri stvori ca ih tuko imat u kuću. Bez tanaji ne more se olsić komad zice za letriku, ne moru se ucinit ni drugi posli ca se ticu struje i tanje žice (tal tanaglie).
tanâc, ples. Ženoglovci su uzali toncot, mlodi i stori, u veliku solu Zadružnega doma u Podšpilju, uzalo je bit puno svita, toncoli se ol velikih vrot na soli do pozornice. Danas se isto tonco ma ne svaku nediju kako popri, nego kal udruga „Lavurat za poja“ ucini festu na sabatinu, posli Mole Guspe, a i na koji drugi don. Govori se kako se popri, pri nego je u Dom ucinjena sola za toncot, toncolo u kuće ca su bile stavjene pol kuvertu ma nisu bili prosićene nego je bila sve jelna pjanura, pok se onda u takima kućima toncolo puno, puno veće nego danas. Pari mi se kako je jedini taki tana u svuj Libar Mime lukin zabilježi da se toncu u kuću pri Golubovo. (tal danza).
tancadûr, covik ca dobro tonco; dobar plesač. Popri je u Ženuglovu (Ženu Glavu) bilo veće svita pok i veće tancaduri nego danas.
tangât, obojiti uz pomoć tonge. Za tangat niki komad robe u drugu boju, na primjer, bili jemper u modri, tuko kupit kartelu tonge. Popri su se tangale tunje i mrize. Tukalo je ubrat smarske ili korke ol bora da tunje ili mrize dobiju skuriji kolur kako ih ribe u more ne bi vidile i da dulje traju.
tantacȉjun, covik ca tanto; koji nagovara druge da nešto učine i smeta im svojim nagovaranjem. Vrog ili javal je nojveći tantacijun. Sveti Povle je u svoje vrime reka – cin se donese niko zapovid, kako onu kako ne smis poželit tuje, eto ti vroga, tantacijuna, eto iskusenjo da se zapovid ne postije. Tantacijun vos tanto na zlo (tal tentazione).
tantin, za tantin, puno malo, za vlos; zamalo, za vlas. Dizoli mo parapet kolo gustirne i otac je gledo i reka, fali za tantin da bude rovno, somo za vlos i onda će bit olavija.
tapûn, veliki zdrib; veliki čep. Butliju i domijonu zatvoro se molin zdribon, bacvu tapunen. Na njega se stavi moli saket sa sumporon. To sve skupa hoće reć da je bacva zatapunona. Ne stovjo se tapun dokle bacva vrije nego somo saket sa sumporom, a docin fermo vrit buto se tapun i saket sumpora na njega. Nojboji su tapuni i ždribi ol puta (tal tappo).
tarâc, terac, nojtvardjo zemja; vrlo tvrda zemlja, poput betona. Tarac je bi puno tvord ni maskin ga ni moga probit pok se na mista cinilo mine kako da to ni zemja nego stina ili bitun. Danas je drukcije jerbo sve to cine makine, traktori, pikameri, sameju i stine, atroke tarac (tal terazzo).
taramût, tresti se od hladnoće, groznica. Kal je zima i bura na gurnje dvure u Ženuglovu (Ženu Glavu) ne more se stot. Ol zime se tresete kako taramut, da obucete kapot povar kapota ne biste se ugrijoli.
taramêja, velika zbrka, galama, nered. Provjo mi je Pere Marijanov kako in je jelne noći u njihovemu sufitu, nastala tako veliko tarameja da su se svi puno isprenilu, dvigli iz posteje i poceli molit Boga. Parilo se kako po sufitu skocu vrozi. Ujutro se obaznalo kako je to bila somo maska kojuj su dica za rep vezali dvo, tri voza tako da ih se ni mogla risit. A vrota od sufita su bila zaklopjena, pok maska ni mogla uteć iz sufita.
targôt, brati grozđe ili neko drugo voće. Za grozje se rece da se targo, bugava se targo, bilu i cornu grozje se targo. Tin redon, nojpri bugava, onda drugu grozje.
tarkȉja, sluzi za opasot gaće priko posa; remen. Gaće se pase tarkijun. More bit da imote jelnu tarkiju, a veće goć, tuko je vadit iz jelnih goć za butat u druge, boje je da imote toko tarkiji koko i goć. Zatu je i muj otac, kal je tukalo obuć robu ol sveca uzo vikat na moju mater, svoju zenu, a Draga, di mi je tarkija? (tur terkija).
tarmuntôna, sjeverni vitar; sjeverno zvizda. Oti vitar ca dosta puse u Ženuglovu Blizu buri, malo pomaknuto ol majstrola, pari mi se da puse priko Molega Huma, puse izmeju majstrola i bure, zatu i postoji drugi vitar ca se zove majstroltarmuntona.
tartajât, mucati. Covik koji ne more dobro govoriti, nego svaku malo priskoce glasove u gvoru. Ku ne more reć tartajun, nego rece tal...tar..ta...lijun, un tartajo, tuko ga malo pocekot da izgovori ric kako tuko. Un tartajo.
tartajûn, tvordo i rovno palica duga tridesetak centimetri. Kolo tartajuna se namoto komad jokega spoga za vezat mih ili vriću punu masta (tal tartaglione).
tartarȉka, vinsko kiselina. Prema poznotima omjerima tartarike, cukara i vode more se ucinit „vino“ brez zarna grozjo.
tastamȅnt, oporuka. Pri nego umre covik tuko ostavit tastament, svoju zolnju voju obo temu ca tuko koga pripast ol njegove imovine nakun njegove smarti. More to ucinit u advokata, javnega bilježnika ili na sud, a vridi i ako ga napise svojun rukun i potpise (lat testamentum).
tasêl, umetak. More bit tasel od darva u podu, di je pud dusa na manje ili sagnjila daska; more se stavit na vrota ol darva ili na skuru ako je pocela gnjit. Nison sigur za tasel ol robe, ako se iskidodu gaće na kolina, onda se stavi tasel ol robe (tal tassello).
tavâja, tavajul, s tavajun s pokrije stul da ne bude gul, da bude cistiji i lipji; stolnjak. Tavajûl je ubrus, s njin se otare usta kal se nisto izi ili pije, a ne s tavajun (tal tavaglia) .
tavêla, keramiČko ili kako drugo plocica ca se stovjo na pud ili na zid; keramička pločica. Meće se i u dil kuzine, u kupaonicu, na dvur, a more ih se stavit i u hodnik (tal tavola).
tavulȉn, stolić. Darzi se u kamaru, kolo njega mogu bit katride. Noćno lampa more se stavit na tavulin misto na kantinol (tal tavolino).
têća, sud u kuzini; plitka kuhinjska posuda (u odnosu na brunzin). Dobota u svakuj kuzini imo teći ol nojmanjih do nojvećih, za skuhot ca gul se poželi, i uvik će se nojde teća somo ako co imote za u nju stavit da se iskuho.
tegêt, vorst robe mornorsko modre boje; tkanina mornarsko modre boje. Ol te robe tezoci u Ženuglovu dovali su ucinit robu za lavur, a mornori svoju monturu (prema admiralu Tegethoffu).
têj, stori naziv za čaj. Danas niku tako ne zove čaj, tej je posto čaj (njem tee).
têla, jacijo roba; tkanina veće čvrstoće. Tesko se dere i kido, ol takega se materijola cini gurnji dil papuc (tal tela).
telêr, unutarnji dil ponistre; unutarnji, stakleni kapci na prozoru. Vonjski dil na ponistri je skura, u novije vrime i grilja, iznutra je teler ol cakla.
temperât, grijot niki alot do nike temperature tako da postane tvord; temperirati. Ne vajo sikira koja ni temperona.
tempêrin, vorst britvulina; britvica. Moli, lipi britvulin, darzi se u zepu, ne ruzavi (tal temperino).
têmpla, slipu oko; sljepoočnica. Mislin da se rece slipu oko, s live i desne bonde cela. Govore da se nojgore udrit u templa (tal tempia).
temûn, volan. Kako se danas govori u Ženuglovu veće je volani nego temuni. Temun na brodu je kormilo (tal timone).
tempûzo, pomalo. Bez prise, suprotno ol azvelto, veselo, ragato. Un je toko tempuz, sve cini po malo, nikal ne prisi.
temunêla, dil karoce u koji se upreze kunj ili mul; rudo. Rovno duzjo greda za uprovjat karun konjen ili mulen ca se u karu upregne. Na karu, ili karoci, postoji jelna ili dvi temunele, uz njih se upregne kunj, jedon ili dvo. Oni vucu karocu s tereton ca je na njuj, na primjer, mihe masta ili vina.
tênda, komad cerode ili platna ca sluzi za zastitu ol sunca i dazja; platneni nadstrešnica na tresi ispred kuće, balkonu, na brodu. U Ženuglovu (Ženu Glavu) puno kuć imo tende povar vrot i na teraci. Liti se na brodu ne more stot bez komada tende, makor to bi somo lancun.
tendȉt se, razumit se; razumijeti se. Za covika ku se u nisto razumi rece se da se u to tendi. Malo je svita u Ženuglovu (Ženu Glavu) ca su se tendili u toko puno stvori koko pokojan Tone Bonetuv.
terafêrma, kopno priko mora; gledano s otoka - kopno s druge strane mora. Bura i tarmuntona pusu iz terferme prema nasemu otoku, a jugo s mora. More stoji izmeju otoka i teraferme kako niki most (lat pons) kojega se ne more pasat nanoge (lat terra firma).
terîna, okrugli veći plitki sud u kuzinu. U terinu se napravi salotu, jer je siroka, ne puno duboka. Danas po restoranima terinun zovu raznu izbina ca ga pripreme za goste u restoranu (tal terrina).
ternȉt, vorst valovitih ploci za pokrit kuvertu; azbestni materijal što se u obliku valovitih ploča koristi za pokrivanje krovova, salonit, eternit. Plocima od ternita pokrijeno je nikoliko kuć u Ženuglovu (Ženu Glavu), tako je bilo nojjeftinije, a kuverte su bile dotrajole. Ni se tal znalo kako je ternit opasan i imo u sebi kancerogene sastojke. Raskrivalo se ploce na kućice za bestije i pokrivalo terniton. Danas ih opet raskrije i pokrije kupima - ma ku će dat pinez za to? (lat aeternus).
têrno, parvi dobitak na klasičnuj tonbuli; prvi dobitak na tombuli. To je parvi dobitak ako su nojpri izvucena tri vaša broja u jelnemu redu na karteli dobili ste terno i nagradu ca vos pripado. Iza terna je cinkvina, na kraju je tonbula (tal terno).
terônt, spog s kojin se poteze mrizica za lovit tvice u motonju; špag za potezanje mrežice s kojom se love ptice pjevice. Kal se odoćo da su tvice sletile kol rećama, da neće olma uteć, stojite atento, potegnete teront, mrizica poklopi i zaplete ote mole tvice (tal tirante).
têsla, vorst alota za darvo; bradva. Teslun se za pocetak izravnoje gredu, posli je tuko isplanjat ako ste zamislili da von bude rovna.
têsta a têsta, jedon proti drugega; jedan protiv drugog (u kartaškoj igri, u igri na balote). To se rilko cini, a isto digol i tega bude: testa a testa more se igrat na korte, na balote, na sćinke, bar i cagol drugu (tal testa).
testordo, puno tvradoglov dobata do gluposti, tvdoglavac, koji vazda svoje misli i kad ta zo nema razloga. Toko je tvrdoglov da će daržat svoje makor i som zno kako ni u pravu (tal tastardo)
tetȁ, ocovo ili materino sestra i svako starijo žena; očeva i majčina sestra, način kojim mlađi oslovljavaju starije žene. Som son imo somo jelnu tetu, tetu Katicu, jer je mi je otac imo somo jelnu sestru.
têza, litnjo pruzemno kuzina, u nju se zivi i kuho u vrime lita, pok i malo kasnije; ljetna kuhinja. U kuću se ide somo leć i spat.
tezôk/težok, covik ca lavoro zemlju, ili gre na nadnicu kol drugega; čovjek koji obrađuje zemlju. Popri su u Ženuglovu (Ženu Glavu) bili sve somi tezoci, cili su zivot lavorali zemju i hodili na zurnotu.
tîfo, tifus. Opasno zarazna bolest. U partizonskemu ratu, jer je mankalo medicini i higijene, bilo je puno svita ca su imali tifo. Govori se da bi Talijonci bili zapolili kuće u Ženuglovu (Ženu Glavu) da ni jedon ol Mihurićovih na ulazu u selo napiso tabelu: tifo, tifo! (tal tifo).
tikêt, korta koja von doje pravo da vos propuste na tanac ili na koju drugu priredbu; ulaznica za neku priredbu, putna karta. Natpis ca se na nisto prilipi da znos ca je to, etiketa. More se na bocu bilega vina, na primjer, stavit tiktet da je bugava, ma kal to ni bugava, neće ni bit kaki gul tiket se nalipi.
tikverina, lisće i cviće ol tikve. Kla ni bilo cega drugega u Ženuglovu (Ženu Glavu) su kuholi tikverinu na pomedore, lisće i cviće ol tikve.
tȉkva, tikva, Cucurbita pepo, bundeva, buća. Popri su se u Ženuglovu (Ženu Glavu) uzgojale velike tikve i kuhole u svakuj famiji za izbinu. Danas se uzgojaju i kupuju somo tikvice, nojveće se kuhodu leso.
tîmbar, pečat. Timbar more imat vino, kake je boje, okusa, to je njeguv timbar, tako i covik kako i njeguv glos. Timbar imo i nasa Zadruga u Podšpilju, Poljoprivredno zadruga Podšpilje, a imo ga je i barba Miho, muj praborba: na njemu je pisalo Miho Sviličić Sibić, Pospilje, Lissa (tal timbro).
tingulȉć, žvacet, mole tvice, tvicice, skuhone na brujet s bokun kumpiri; male ptice skuhane na brujet. Veće i mole tvice popri su lovile usuda i pol mrižicu, na baketinu, pol plocu, ubijale su se praćun i iz puske, digol su se pekle a digol se ol njih kuho lipi tingulić, ukusan kako malo co drugu. To je vrime kal ni bilo mesa, malo je bilo tega za ist, svako je izbina bila dobra i ukusna.
tîr, pucanj. Iz puske s dvi kane more se opolit dvo tira, jedon, drugi, i opeta ne ubit zeca (tal tiro).
tîra, potegni, povuci. Za mrižu ca je tuko iz mora potegnit veće ribori tuko bit komanda, a sal tira! Isto tako: dvi ženske kad složu veći lancun: tira sal ti, i tako izasebice, cas jelna cas drugo, dokle se lancun lipo ne izgibo (tal tira).
tȉrake, trake ca priko rameni darze gaće; naramenice, hozentreger. Niki nosi gaće na tarkiju, niki na tirake. Onda svaku malo meće vele parste u tirake, koda govori, gle, jo imon gaće na tirake (vent tiraca).
tĩrât, potezati. Tira, tira, vidis da ih nećemo potegnit, vicu muški kal potežu konop. Tuko dobro tirat i tunju kal si ulovi većega ugora, marinu, kirnju ili koju drugu veću ribu, a još je težje bilo pori tirat mrizu kal su je ribori dizoli iz mora (tal tirare).
tirôda, govorancija, parlatina. Kal niku govori obo nicemu i ne pristaje: asti ga misa ke tiroda, reka je barba Miho, kal mu je neput Zlatan odarzo tirodu obo kapitalizmu, a barba Miho je živi kako veleposjednik, targovac i rentijer, na racun nega ca su mu drugi lavorali (tal tirata).
tisâk, uredjaj za turnat vino, ma i za ucinit ulje isto se zove tisak; tijesak. Danas se sve to cini modernije uz pomuć makini. Svit isto darzi i tisak za doma ucinit malo vina, na starinski. Tisak imo lisu, lozu, glovu koja se stisko pomoću poluge i zbolcuni.
tiskȁt se, gurati se u gužvi kal je puno svita; gurati se u mnoštvu ljudi. Nison moga duć do korte, ni bilo druge nego se tiskat, dobata su me izgazili.
tȉt, itit; htjeti. Ne znon ca će oni tit, jesu in drazje pecene sardele ili brujet, a baz će tit sardele u savur?
tlêh, tlo, zemja ili pud bilo koje vorsti, more bit od darva, od cimenta ili bilo kojega drugega materijola; tlo. Popri se kruh cuvo veće nego danas. Ako kus kruha pade na pud popri ga se diglo, busilo, zlamenovolo se i vrotilo ga nose, na stul.
tobâk, Nicotiana tabacum; duhan. U Mimeta Lukina imo facenda obo coviku iz Borovika. Lega je u posteju, dušli su ga vidit, ca je barba Mote, razbolili ste se? Ma ke, reka je un, gore ol tega, nimon tobaka. Ako covik fumo ništa ni vridnije ol tobaka. Sve bi un do za kortu tobaka (tal tabacco).
tocȉl, veliki brus na kolo ca se moro okrićot; brusno kolo. Polivalo ga se vodun dokle se okrićo i tako se ostrilo nuze, nozice i druge stvori ca tukaju bit ostre.
tolić, tele. mlado od goveda. Govori se kako je meso ol tolića nojzdravije za covika, ma volije meso (govedina) more bit ukusnije. Bi son na Luku i kupi son bokun mesa ol tolića za juhu, more bit ne veeće ol kila i pu..
tolitar, stu litor, jelna mira, hektoliar. Ni me puno brige za vino, imon cukar pok ga na bi smi ni pit, šega godišćo bit će mi dosta jedon tolitar.
toncôt, balat; plesati. Govori se da su popri Ženoglovci puno veće toncoli. Di se grodila novo kuća, a da nisu još ucinili kamare, makor i u Pohumje, eto tancaduri. Kuća je bila jos prozna, ol jelne bonde do druge, pok se po njuj moglo toncot.
tȍnga, boja za tangat robu, vunu i druge materijole; boja za tkaninu. Nison sigur, ma bit će se i danas prodoju moli skartoci tonge u raznima bojima da se, na primjer, jedon bili jemper more tangat u corni.
tornić, stine stivone u molu piramidu kako sinjol ili mejos; kamenje složeno u malu piramidu (kao oznaka za nešto). U Sinovo Dulcu stivalo pustih tornići da znomo ca je cihovoma sorili su se i tornići i kolnjici po pristavima ne more pasat - sve je zareslo u kupinu i luzuvinu.
tôrno, Paliurus spina, draca; drača. Neveliki listopadni grm, more bit i manje stablo. Ne znon je ga imo u Ženuglovu, bit će da ga imo priko bardi. Opasno je ubost se na torno jer sila boli, a u busku di se potendalo torno ne more se pasat.
torokât, podbodat, podgovorat, gunjelat; podbadati, podgovarati. Rugat se komu i provocirat ga da ucini nisto ca dobro ili da se naidi. Ćapat ga u jir, da un izgubi zivce. Toko vrimena toroko, nista ne cini, somo gunjelo, bit će remanbi. Prefin i molega toroko da hitije stine po kupima ol kuće (tal taroccare).
tovôr, magarac. Nojvridnijo domoćo tovarna bestija u Ženuglovu (Žena Glava). Bez tovari popri se ni moglo zivit. Danas ih ni, imo jedon ili dvo somo za pokazivat turistima. U Ženuglovu (Ženu Glavu) magarica se zove kenja, a moli tovor je tovarcić. Za covika se ako puno tarpi rece se, more tarpit veće ol tovara.
trabakûl, veći darveni brud; veći drveni brod. Danas si svi trabakuli pripravjeni za privozit turiste. Popri su privozili teret, sarbun i druge stvori ol jelnega do drugega mista uz more, na primjer od Storega groda do mula u Komizu (tal trabaccolo).
tradȉt, oslabit, izgubit snogu, ne darzat se dogovora; izgubiti snagu. Tradi je barba Tone, a bi je kako zigont. Ma paso je osandeset i makor je tradi neće da nosi sćop. Svi smo se dogovorili, a somo un je tradi (tal tradire).
tratȉt, trošiti. Trati priko mire, lako je vidit da trati veće nego ca more.
traîna, vorst ribarskega alota; ribarski alat, vrsta tunje. Fino uzica, dvo do cetiri milimetra, sluzi u ribolovu za izradu parangala, tako piše u Anića, a jo nison sigur da je tako. Znon da se ta ric koristi u Ženuglovu (Ženu Glavu).
trainât, traina, povlačiti trainu brodom po moru. Brud kuri, poteze trainu, na udicu je molo lignja, a zubatac ako ćapo ćapo, ako ne nista, ćapat će drugi put (tal trainare, traino).
trajtamênt, zabava s ićen i pićen za veće svita; zabava s jelom i pićem za više ljudi. Ucini se trajtament u svoju kuću ako von se ozeni ćer ili sin, a svaća i pir su na nikemu drugemu mistu. Ili, ako se zaruce, to je isto trajtament. Danas se niti to ne cini doma, nego digol di je veće mista, u koji hotel.
tramakât, tramak, puno se mucit bez velike koristi, veliki trud a malo koristi; previše se umarati zbog posla (bez veće koristi) . Boje umrit nego cinit ti tramak, reka je barba Tone, kal je tukalo da ga pol starustcu odvedu u bolnicu.
trapônj, ručni alot ol gvozjo s kojin se uz pomuć mace more izdust rapa u stini; špica, bušač. Tuko non traponj za izdust rapu za minu, ne more se ta stina razbit macun, to je živo stina.
trapûl, zamka, trapul od gvozjo zovu se gvozjica; klopka, mišolovka. U trapul se more ujot misa. Napnete trapul, obisite kus pancete, ili sira i ćapat ćete misa. Ca ćete sal s njin kal ste ga ćapali? A tako je zgodan da je Walt Disney izmisli o njemu poznote priče i crtane filmove. U njega je to miš ca pristovljo sve miše na svitu ca ih trapuli ili maske zele ulovit, a zove Mickey Mouse (tal trappola).
trâta, mriza potegača; mreža potegača. Puno je Ženoglovci popri potezalo tratu, u kumpanjiji da dobiju makor malo sardel za se naist i za posolit, da se imo za jematvu i za zimu. Na narodni.net/stvari - ribarski poslovi prosti son kako suvremeno trata imo osamnaste do dvodeset ribori, da in je glovni alot mriža plivarica duga kolo dvista metri, visoka pedeset i teška pestu, šestu kili. Brodi u trati su levut, dvi borke svićarice, jelna molo borka, na svićaricima su feroli petromaxa. Razumi se kako je danas sve to još mudernije (tal tratta).
tratit, trošiti. Danas je lako tratit - somo si intro u butigu a vej si istrati dvista kuni: sve je skupo kako u spicijera!
travêsa, pregača. I muski kal pere pjate tuko vezat travesu da se ne isporko i ne smoci gaće (tal traversa).
traversa, greda gvozdeno ili darveno ca se postavi treso pol pud da se ucvrste store grede ca ga slabo darže, traverza. Tukat će i nami stavit nisto pol pud, barenko nikoliko darvenih gredi utreso, kako traveze, pari mi se da je bišov, sagnit će.
trefȉt, iznenoda naintrat na nikoga, na nisto potrefit; naići na nekoga. Tuko potrefit da kupite dobri i jeftini komad robe, a di to morete u Ženuglovu (Ženu Glavu): ol Bjožova do Jurakotova ne morete potrefit ni na covika a kamoli na butigu, atroke na rasprodaju u njuj (njem treffen).
trejotâr, teatar. Za covika, i ženu, ca umi lipo provjat, i svit na koji drugi nocin zabovjat, rece se da je za trejotar. Na primjer, nasa pokujno nona znala je sa svojima molima unucima toncot u dvuru, kalovat dentjeru, plazit jazik, privarćot pesnje, i druge stvori cinit, za se smijat. Ona je bila za trejotar, ma somo za unuke.
trenût, zahnjat; nakrolko zaspati. Sposi bi se da mi je somo malo trenut, ne moren spat, nison spo cilu nuć, da mi je trenut, bokun zahnjat i odmorit oci.
trentaûn, tridesetijedon, jednostavna kartaška igra. Oni koji darzi korte (darzi mac) doje von korte iz maca, a vi racunote da dobijete tridest i jedon. More igrat i veće svita: ako niku nimo trideset i jedon, a zno se koko svako korta broji, onda je dobi oni ca je nojblizji temu broju (tal trentauno).
trepećot, micot trepavice svaku malo gori, doli; treptati. Trepeće ocima svaku malo, koda ne vidi ako ne trepeće, pari se da njun je nisto upalo u oci. Trepeće i molo riba na tunji kal je izvucete na kroj. Trepeće i list na vitru, trepeće i covik jer ne zno ca će sutra bit.
trepije, trinoge, gvozdeni podložak na ugnju za brunzin, teću, pasuru; gvozdene tronoge koje služe kao podložak za posude u kojem se priprema jelo na vatri (na kominu). Na tri noge - ol gvozjo jer se darze na ogonj. Na njih se stavi brunzin, ako ga ne darze komostre (tal treppiede).
tresêta/trešeta, igra na korte trestine; trešeta. U cetiri, dvo kumpanja proti dvo kumpanja. Dokle se igro tuko mucat, ne smi se ni migot kako na briskulu. Korte se dile na lisine, ol cetvorine do sedmine, i na obucene: jas, kroj, kunj, font. Nojjacijo je trojina, onda duja, na kraju jas, ma jas nosi tri punta, ili po drugemu racunu jedon punat, dvo punta veće ol drugih obucenih karot. One nose somo punat (tal tressete).
trêso, koso. Stavte daske utreso, na vrota ol konobe da von je lasnje po daski uvuć karatil kroz vrota.
tribȉt, cistit, odvojat ono ca je slabo ol onega bojega, trijebiti; čistiti, odvajati. Posli rata ni bilo lako, bilo je usenki, pok su matere dici tribile usenke i gnjide da ne dobiju tifo. Tribi se i zemja, cisti se ol stinjok i savure da se more sodit lozje.
trȉja, Mullus surmuletus, ~ barbatus, riba trlja; vorst igre. Carnjekasto, ne veliko riba. Imo dvi vorsti triji: ol kamnena su puno boje nego one ca ih zovu blatarice jer isću hronu po sarbunu. One su i blidje. Trije imaju dosta joda i zatu drukcije vonju ol druge ribe. Ako je pecete, pecite je olma docin je izvucena iz mora. Puno je dobra za frigot. Nimo ribe ca se tako dobro sloze s blitvun kako trija.
trȉje, vorst igre s kojun su se u Ženuglovu (Ženu Glavu) igrali; dječja igra. Kako dica igrali smo se na trije. Nacrtali smo mole kvadrate jelnega u drugega, spojili in kutove i igrali se s tri stincice ku će ih pri poredat.
trijûmf, vorst igre na korte trestine; kartaška igra. Pari mi se da su nojveće igro u cetiri, svak igro zo se, akuzoje se kako u treseti, a nison sigur ca se tice drugih pravili.
trikotâza, tvornica robe; tvornica u kojoj se izrađuje odjeća ili rublje. Jelnu vrime na Luku se zene lavorale u trikotazu. Krojile su i sile gaće i drugu robu puno lipo i dobro. Mlode Ženoglovke su isto lavorale u trikotazu. Ni puno trajolo, oljedonput koda ih je pome vrazji vitar, nestalo je trikotaze i svih fabriki na nasemu otoku (franc triko).
trinkûn, deblo ol stabla; deblo stabla. Bori za cas narestu, murve isto, i dobiju velike trinkune, ni ih lako ispilat ni motornun pilun.
trȉnoge, isto ca i trepije.
trisćȉca, moli tonki komad daske; triješčice. Ako hoćete lako i dobro nalozit ogonj tuko nojpri lipo poslozit malo trisćici povar bokun suhega cmija.
triskât, joko udrivat; jako udarati. Naidi se, nisto mu je otac reka ca mu ni bilo po voji, zatrisko vrotima i hodićo iz kuće.
trȉsnja/trišnja, Cerasus avium, vorst vojke i voćo; trešnja. Ženoglovci sila vole trisnje, ma ne zno je di koja uspila urodit obiljem trisnji. Na Lovinu su bile dvi, naresle su velike i poginule a da nisu ni jedonput urodile.
trogal, Maena vulgaris, modrak, nojveća riba iz famije girovki. Nareste i do 30 centimetri i more pizat veće ol kvorta. Prosječno ih je u kilo sest, sedan. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je donesu veće puti u vrime lita. Dobar je pecen ma tuko bit frizak. Imo meku meso.
trojȉna, trica. U igri na korte trestine, u briskuli i treseti, korta s brojen tri: trojina dinori, bastoni, kupi i spodi. U treseti nojaciju, a u briskuli je iza jasa ol briskule.
troskôt, Polygonum aviculare, jaki korov. Tvordo trova, saplete se u zemju, ne more se istribit. Zatu se i za covika ca je tvord, s kojin ni lako izoć na kroj, rece se, provi je trskot.
trôva ȉva, Teucrium montanum, ljekovita trava. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je imo povar kuć i more se noć somo ako se s pumnjun isće. Pari se da se more osušit i koristit za čaj. Poznato je poslovica o ljekovitosti trove ive: trava iva vraća ti sina, od mrtvoga čini živa.
trûd, trudi, teški lavur; napor, teški rad. Rece se – zivi na racun tujega truda i muke, lavura. Na racun zenoglovskih tezoki vazda je zivi niku drugi. Oni somi slabo i nikako. Na primjer, malo kal su se oni napili lipe bugave ca su je ucinili, popili su je drugi, a oni rilko kal.
trûdi, hemorodi. Ol njih pati stariji svit, moglo bi bit da ni Ženoglovcima ni lako hodit nastranu jer su svi stariji.
trudȍdan, zurnota u kolektivi; nadnica u zemljoradničkoj zadruzi. Nakun partizonskega rata dusla je kolektivizacija u Ženuglovu (Ženu Glavu) i Podšpilje. Osnovoli su novu zadrugu, zvoli su je kolektiva. Ne znon je ku co dobivo, kaku ploću, skupa su isli lavorat, a za ne koji su tega dana lavorali piso se jedon trudodan.
trȕp, Auxis rochei, velika plava riba srodna tuni. Ozgori je skuro modre boje s cornima maćima na skinima, ozdoli je srebrenasta. More narest nojveće do pul metra i pizat do cetiri kila. Vole ga lovit sportski ribolovci jebo ga ni lako ujot. Dobota je isti kako i luc.
trûhla, trudna. Ne zno se ku je nju natruhli, ni se jovi niku ku njun je napravi to dite, a ona soma neće da rece, nonke ocu.
tûb, cakleni cilindar za sviću; stakleni cilindar za petrolejku. Svića na petrolje more gorit i bez tuba, na paver, ma onda dimi i ne svitli dobro. Tub je od tonkega cakla, doli sirji, gori uzji. Ako zacorni ni ga lako ocistit – more puknut.
tudûm, direktor, vinova loza koja rodi malim tamnim zrnima grožđa Vorst slabega vina od kojega boli glova, prefin se i otrujete ako ga priko mire popijete. Pari mi se kako u Ženuglovu (Ženu Glavu) odovna ne sode taku lozu. Za covika ca ni puno pametan recu, provi je tudum!
tufȉna, grubi vunj kojim vonju prostori i roba ca se puno vrimena nisu otvorili, miris po plijesni; neugodan zadah koji se može osjetiti u prostoru i stvari što su dugo nisu prozračile. Tukalo bi da non nikur, kal nismo toti, svaku malo otvoro kućaa, da kamare i roba kal se vrotima ne smarde tufinun.
tȕka, brusket, nocin da se odluci koga će co dopast; mala lutrija. No me je pala tuka, jo son dobi tega zubaca.
tȕke, igra za dicu; igra za djecu. Igrat se na tuke: na koga je pala tuka ti tuko nisto ucinit, na primjer, ku izvuce nojkraći fulmin na njega je pala tuka, a more se i pismicun brojit: na koga je pala zolnjo ric na njega je pala tuka (en ten tine savaraka tine, savaraka tika taka bija baja bum).
tukȃt, trebati, potriba da se cagol ucini i kako je nisto trebalo ucinit; trebati, potreba (moralna) da se nešto učini. Rece se – tuko nisto ucinit, to hoće reć da je potriba da se to ucini: tuko tako ucinit jer je tako ispravno.
tul, til, puno tonko tkanina, bokun prozirna. Molemu su pokrili zikvu s velikin komaden tula, da ga ne izgrizu komori!
tulȉna, dil ljudskega tila - ispol vrota do kukova; dio ljudskog tijela od vrata do kukova; ljudsko tijelo. Ako komu olsicu glovu i noge, na primer, volu, ostane somo tulina.
tunbȃt, hitit; baciti, prevrtati. Hoće reć hitit nisto ca von okurije i nevajo. Tumbo son ća spaher na darva, ne moren vej lavorat kolo dor, grijot ću se na struju, koko dujde da dujde.
tũna, Thunus thynnus; nojveća riba u Jadranskemu moru. Po formi slicna je skusi, puno velikuj jerbo i u nasemu moru tuna nareste priko stu kili, more doseć i priko cetosta kili. Zatu se na peskariju rilko vidit cilu tunu, većinun je izrizona na fete, tako se kupi i doma ispece. Imo puno ukusn meso, napuse ako je lipo pecena.Nojveće se tuni uzgojo u ribjin uzgajalištima.
tûnd, puni misec; pun mjesec, uštap. Puni se misec, tund, lipo vidi kako se iz luških bardi pomalo dize povar zenoglovski kuć (tal tondo).
tundin, debjo zica ol gvozjo; građevinsko željezo. Gvozdeno žica širjeg ili užega profila koja u građevinarstvu služi za armiranje betona. U Ženuglovu to je i gvozdeni okrugli spremnik, s jedne je bonde šupalj tako da se u njega more butat proh, da s njin dica moru pucot u vrime Božića i Nove godine. Nison sigur, ma tundin je slici na veliku i joku pucketu..
tũnja, pribor s kojin se lovi riba, najlonska ili kako drugo nit koja na kraju na pićak imo vezone udice i olovo prema potribi; udica, povraz. Popri se tunja namotovala na matovilu, a danas se riba lovi na sćopu s mehanizmima za potezat najlon. Imo tunji i udici za svaku vorst ribe (tal togna).
tũrci kobȉla, Mantis religiosa; kukac bogomoljka. Sastavi prilnje noge koda moli boga. Nakun ca je oplodi ona ne ceko nego olma pozere svuga muskega partnera. Zelenkaste je boje kako i grona na koju se pritaji i ceko da nikoga more pozerat. A ca se tice glove izgledo kako niku biće ca je duslo iz svemira.
turȉk, drugi don u setomoni; drugi dan u tjednu, utorak. Doni gredu ovako: parvi don, za njin je turik.
turnât, istiskivat vino iz grozjo ili masti; tiještiti mošt. Mast se turno u tisak. Lisa se ol tiska napuni masten pok se glova tiska stisko sve dokle se i zolnjo kapja vina ne istoci iz tiska u pilu. Nakun ca se se isturno ostane u tisku drof. More se ol njega ucinit bevonda ili iskuhot rakija.
turta, pogaca, okrugla forma za kruh ili za koloc kako za sirnicu (uskarsno pogaca), pogača. Ne znon hobi s binima ispekla i koju pogacu, baz ti i vi volili da ne budu somo bine?
tûšć, Portulaca oleracea; samonikla jestiva biljka; tušt. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo svita ca puno vole mlode debele vorhe tusća na salotu. Obnovjo se na istemu mistu, di je bi loni izrest će i sega godišćo.
tȗst, debel; pretil. Nakun ca se vroti iz bolnice u misoc don se puno nadebeli, bit će ol medicini.
tuta fũrca, svun snogun; svom snagom. Kapiton broda more naredit makinist, a sal - tuta forca, svun snogun naprid! (tal tutta forza).
tuti kvanti, svi koko vos imo, svi koji su na broju. Jeste toti svi, tuti kvanti ca ste vodi na listi, recte somi, ili ći vos prozvat?(tal tutti quanti).
tuto stêso, sve isto; svejedno. Jesu pecene sardele, jesu kuhone na brujet, jesu u savur, meni je to sve isto, tuto steso, volin sardele na svaki nocin (tal tutto stesso).
tutuvicȉna, Smilax aspera, zimzelena bodljikava puzavica i penjačica. Imo ostru i bodljikavu lisće, u busku je goro ol kupine. Plodovi su njuj moli, carnjene boje. Govori se da je ljekovita, napuse mlodi vorsi.
tvȉce, avies, kralježnjaci ca imodu perje, dvi noge, krela (u njih su in se pritvorile prilnje noge) i kjun i većina ih more letit; ptice, razred kralježnjka s krilima. U Ženuglovu (Ženu Glavu) nojveće vole tvice pjevice (tvice ca kantaju) kako ca su gardelini, lugarini, faganeli, verduni, frizulini. Molo tvica je tȉć.
U
ubit, zbatit, ubiti, zaklat; istući jaje vilicom, razmutiti ga, ubiti ili zaklati životinju za jelo. Joja tuko ubit ako će su ucinit zavajun. A zeca se more ubit iz puske; kozlića, njancića (ne domi o temu govorit) nuzen ubije bekor.
ucêri, don pri danas; jučer. Tukalo non je putovat uceri, slabu je vrime i uceri i danas, putovat ćemo sutra.
ucinȉt, nisto ca je dobro konzervirono da se more izist; zavorsit niki posol; uredno konzervirati, završiti neki posao. Ca se tice slone ribe, ako se pocne vadit pri vrimena, ako se ni ucinila, more se pokvarit cili voz. A ako je zdrava slono sardela, a ni se ucinila, to je friskaca, isto se more izisit, ako se bokun popece na ugrijonu plocu ol spahera. Nisu to ucinili, nisu popravili cijevi za vodu, makor su non obećoli da će to ucinit.
udîja, olma, u isti cas; odmah, isti čas. Barba Tone, pokvarila mi se pusćica, ne moren uzeć spanjulet, je je morete popravit? Doj vamo, udija će bit gotova. i danas se govori kako je barba Tone Bonomo moga sve popravit ca se pokvarilo. Ric se spominje i u poznatuj klapskoj pismi: "Vila moja projde, ne reće mi zdravo/ udija san reka: "Jubavi je malo!"
ufôt, ufonje, dobro se ćutit, bit dobrega zdrovjo, nodijot se; dobro se osjećati, nadati se, uzdati se. Danas se nista ne ufon, nonke puć na misu, rekla je teta Marica. Nimon snoge, ne ufon se, ne mogu duć nonke do crikve. Sveti Pavao u II. poslanici Korinćanima spominje značenje ufanja u vjerskom kontekstu: ...A sada: ostaju, vjera, ufanje i ljubav...(I. Kor. 13,13).
ugôr, Conger conger, riba koštunjaća iz famije morskih ugori. Pripado u red anguji, makor zivi somo u moru, a anguja voli boćatu vodu i rike. Osin tega i manji je ugor veći od nojveće anguje. Veliki ugori moru bit duzji od tri metra i pizat veće ol dvodeset kili, niki moru bit teški i do pedeset Boja je ugora dobota corno, more se minjat prema sivuj i bliduj zavisno ol dobi i mista di se nojeveće nalazi. U Ženuglovu (Ženu Glavu) brujet ol ugora je delikatesa, a veći se ugor more isić na na fete i ispeć.
ujôt, ulovit ribu, i sve ca se more ujot; uloviti ribu, i sve drugo što se može loviti. Pol starust ni moga ujot nonke silo pok je uzo kupit ugora na peskariju, i reka bi, evo son noćas ujo.
ukȍsa, strašnu noćnu biće; strašno noćno biće. Ni niku vidi ukosu, makor ih po noći imo puno koji su ćutili kako ih muci. Nimon provu objašnjenje zoc se zove ukosa. Niki govore da se zapliće u vlose, niki da stane na parsi coviku i pritišće da se ne more izdrazat ni dihat, a niki da su je inkontrali u markluj noći kako gre po putu.
uliznût, ulist, ugmizat u niki prostor ili nisto drugu; gmizati, ugmizati u neki prostor (za zmije i reptile). Nojgore je ako zmoja ulizne u kuću, a i to se more dogodit u Ženuglovu (Ženu Glavu), jer svako kuća imo svuj dvur ogrojen suhozidima u koje se mogu sakrit zmoje i druge guje. More i osa ili cela uliznut pol maju i more vos ubost na nezgodno mista.
ultȉma, na zolnju, zolnjo baza; na kraju, posljednji krug u krtaškoj igri. U igri na briskulu s vrimena na vrime prid kroj igre dopusteno je pogledot koko je u talunu, oskle se dizu korte ostalo do kraja. Ako je to zolnje dizonje, onda se rece, ovo je ultima, zolnjo baza. Racuno se koko ku imo punti i koje su korte, napuse ol briskule, u ruke a koje su jos u talunu (lat ultima).
umidêca, vlaga. Tuko ponovno uredit komesure na kuću, tuko ih isponova fugat, nojpri otuć, onda stavit konole da voda ne gre na facodu radi cega je u cilu kuću umȉd i umideca (tal umidezza, umid).
umirȉt, namistit musicu ol puske ili cagol drugu da se more dobro pogodit cilj; usmjeriti pušku ili što drugo prema cilju. Zec mu je bi na dvodeset metri a un ga ni pogodi: zec je uteka, jer ni dobro umiri. Prihiti je i pogodi u smarsku.
umȍrtvo, grodit bez cimenta i bez materijola ca povezije stine; graditi slaganjem kamena, bez vezivnoga materijala. Mumu nonotu, Jakovu Balinu, sorila se kućica na Mekisnu bardo. Bila je grojena umortvo a niki nepoznoti odvoli su njuj prog ca je darzo cilo vrota pok se sorila u gomilu.
ȕnjulo, ca ni udoplo; jednostruko. Unjuli lancun je somo za posteju od jelne persone.
upicanȉt, imparat, priveć se lipo obuć; lijepo se obući. Tako se upicani da se pari kako je u Komižu nosa niku zensku.
up(l)it, priveć se ugledot u nikoga koda ni nikoga drugega na svitu; ugledati se u nekog, pretjerano se povoditi se za nekim. U njega se upli, somo njega sluso, ne obazire se na druge i ni ga briga ni za roditije ni za prijateje.
ûra, vrime kal tuko nisto ucinit, vrime ca ga pokazije areluj; vrijeme kad nešto treba učiniti, vrijeme koje pokazuje sat. Ura je ol obida, moća doma, cekot će me žena. Koja je ura, ne vidin na areluj!
urdênji, skupno ric za alot s kojin se obovjo niki posol; oruđe, alat. Po jematvi tuko sve uredenje vrotit na njihovu misto u konobu.
urdinât, propisati, odrediti, propisati lijekove. Ako ste bili u likora i un von je nisto nosa onda von je siguro urdino medicine, napiso von je i recet da te medicine morete pridignut u spicijeriju.
urtât, dodirnuti. Pupak ol loze ne smi se nonke malo urtat jer ga se more obolit. Zatu tuko ucinit posol po lozju pri nego lozje propupo i pocne zebot. Ne smi se urtat ni svakega kucina, moga bi vos ugrist.
usâta, Oblada melanura, oćada, bijela riba iz famije konterki. Ne nareste veliko, nojveće do dvodesetak centimetri. Oci su njun okrugle i velike. Blizu repa, na pocetku repne peraje, imo cornu maću. Love se blizu obale. U Ženuglovu (Ženu Glavu) vole ist usate, i pecene i leso. Naravski, boje da su veće nego manje, a velike su one koje imodu veće ol dvodeset deki (i veće i manje imaju dosti draci zatu sa ušatima tuko pazit i dobro in cistit kosti).
usenâk, u partizonskemu ratu i nakun njega bilo je puno usenki i njihovih gnjidi po vlosima i po tilu. Govorilo s da se od njih dobije tifo. Zatu ih se tukalo cistit, dobro rascesjat vlose i oprat ih u petrolje.
Uskârs, u katoličkuj viri nojstariji i nojvazniji blagdan: pado u parvu nediju punega miseca nakun proljetnega ekvinocija (u niku ol nediji ol 21 morca do 25. avrila); Uskrs, Vazma. Ku ne viruje u uskrsnuće mortvih, reka je sveti Povle, un nimo vire. Ni lako u to virovat. Jos je Tertulijan reka, virujen jer je apsurdno (credo quia absurdum), ma mi nećemo obo temu. Lipo je virovot - tako je reka i Pascal: ako se kladiš na život posli smarti i na Boga, ne more se izgubit. Einstein je prigovori da se Bog ne kocka. Uskars je u parvu nediju punega miseca, tunda, nakun proljetnega ekvinocija. Pari mi se da se u Ženuglovu (Ženu Glavu) rece na dobro von Uskars, a baz i sritan von Uskars (starinski: na dobro von dušla Uzma). Proljetni ekvinocij (ravnodnevnica, istonoćje), pocetak primalićo, pado na dvostiparvi morca.
uspaske, jahot na većuj bestiji i torkat u galopu; u galopu. Teta Marica Popetova pri puno godisć uzala ja na goluj kobili, bez samora, jahot na jelnu nogu i torkat uspaske, i jos je kobilu tukla sibun po guzici da tarci uspaske cin azveltije.
usporko, nisto zapisat kako nacrt, ca von pade na pamet, jerbo znote kako ćete posli pripisat i pripravit ucisto, zapisati najprije nešto što znate da ćete kasnije popraviti i bolje napisati. Tako non je rekla meštrovica, tu zadaću nojpri napisite usporko, a onda posli pripisite i popravite ucisto, u zadaćnicu!
usûda, na sve bonde svita, i gori i dol,i i vamo i namo, svugdje, na sve strane. Jedon je napiso, usuda di son bi, i vamo i namo, zivot je lip i zivit je lipo. Pari mi se da je to bi Majakovski, veliki pjesnik ruski, ma je hodićo s ovega svita tako da je son sebe ubi.
utrobȉca, iznutrica. Tukalo bi pitat mesara ca sve spado u utrobicu, a u Ženuglovu (Ženu Glavu) ni nelnega, niti ga je bilo. Kal ubiju njancića ili kozlića onda ga oderu, otvore, izvade mu utrobicu, kulin i sve ca s njin gre. Kal se govori obo utrobici u Ženuglovu se misli, tako mi se pari, na one dile utrobice ca se moru ist. U to se ne racuno kulin, da bi se ol njega iskuholo iće tuko ga i te kako dobro ocistit.
ȕvargnut, uvarć se, naslidit nicihove osobine u tilu, u duhu, u pameti i darovitosti; uvrći se, biti sličnih spobnosti poput nekog pretka. Ne zno se u koga se uvarga, ni mu niku u rodu igro tako dobro na balote.
uzât, imat uzoncu ili naviku, obiknut; imati običaj, naviknuti. Pri obida uzo popit bićerin rakije, govori da tako lasnje obidvot ( tal usare).
uzbardo, uzdose; uzbrdo. Grubo je hodit uzdose, uzbardo, a digol je jos grubje spusćat se nizdose, nizbardo.
ûzdose, hodit uza starminu, uzbardo; hodati uz strminu. Digol je lasnje hodit uzdose nego nizdose!
uzȅć, upolit, natakat, nisto s nicin ca gori, po makor somo sviću; užeći, upaliti, zapaliti vatru. Rece se uzezi tu sviću, vidis da sse zaskurilo! Iti je izgorit somo jelnu kupinu, a užega je cilu Ženuglovu (Ženu Glavu).
uzôlnju, na kraju, naposljetku. Vodili smo cilu vrime, dobota do kraja partide, imali smo dvo punta veće ol njih, kal u zolnju, oni su sve skupa ucinili tri punta veće ol nos, mi nista.
uzônca, pravilo, običaj, kako nisto tuko ucinit; pravilo kako što treba učiniti, običaj. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se svak pozdrovjo, i ku se poznje i ku se ne poznaje – ako se vide ujutro recu jedon drugemu dobro jutro, na vecer dobra vecer, tako je uzonca, ma ne zno svak tu uzoncu, ne znajuu da se u Ženuglovu (Ženu Glavu) judi pozdrovjo bilo da se poznaju ili ne poznaju i makor somo sa e, zdravi bili, kako ste? (tal usanza).
V
vagûn, stu mir, deset mijori litor; vagon, deset tona. Imat jedon vagun vina, stu mir, toko su imale somo bogatije famije, za dobit vagun vina tukalo je puno lavorat.
vajât, vridit, vridit za nisto, tukat; valjati, trebati. U Ženuglovu (Ženu Glavu) su stori govorili: nemuj nista hitivat, uvik će ti nisto vajat, po makor to bila i ruzinova brokva. Ako ni nisto dobro napravjeno, reć će, nevajo! Isto tako i za zid koji stoji ukrivo: nevajo, past će pri ili posli, ni rovan. A digol vajo cagol i ucinit, i to puno tega: vajo polit lozje pri dazja, vajo ga sumporovat, vajo vezat navarte kal zenu da ih ne slomi vitar, vajo istribit moh, vajo obrizot lozje, potajat vorhe i tako daje jerbo to ca vajo cinit u lozje ne more niku nabrojit.
vakêta, vorst koznatoga materijola, komad kože; kravlja koža. Gurnji dil papuc bi je kako bog, ako ni bi ol robe nego od vakete, to je bila meko koža, ol krave, ni bilo lako do nje duć (tal vacchetta).
vâla, manji zaliv, misto di je more bokun veće uvuceno u kopno; uvala. Ženoglovcima je nojdrazjo Duboka, vala nojblizjo selu, i duga, slici na fjord, kamenita, sa stinima i plocima, i visokima klifovima na ulazu u valu. Nimo zola, otvorena je prema Itoliji, jedino se toti zno da ste na otoku oskle se na noge ne more uteć (tal valle).
valȉza, dobota isto ca i kufer makor se pari kako je valiza bila malo elegantnijo; putni kovčeg. Bože, rekli su, koko je doni valizi i bavuli, koko je bogat, a unutra ni bilo drugega nego većinun roba (venet valisa).
vapjenȉca, japnjenica, sazidona molo kula u kojuj se spolije stine ol vapnenca da se ucini jopno; vapnenica. Ako nikal niste vidili vapnjenicu tuko von puć u Duboku, dobota u somu valu jos stoji vapnjenica. Napravili su je pri cetardeset i veće godisć, slozili stine kako za niku kulu – ostavili vrota kroz koja se lozilo – sakizo se cili busak za jelnu vapnjenicu. Vapnjenica bi se nalozila, stine se ispekle, posli gosile u jopno, a somo je ta u Duboku ostala nako kako su je i sagrodili.
vapõr, brud ca kuri na paru; parobrod. Pasalo je vrime ol vapori kal su brodi kurili na makinu ca je lavorala na paru ol izgorenega garbuna: u strojarnici se lozi garbun, dim je ol garbuna dimi kroz fumor i pado po vaporu i putnicima. Smrod ol garbuna zadarzo bi se na robi veće ol jednega dona. Zatu su mladići, regruti, ca in je tukalo u vojsku uzali kantat: "o vapore, pusti dima dosta da ne vidin di mi draga osta" (tal vapore).
varcȉna, vrčina, noćna posuda. U nju se piso, veće zenske nego muski, koristi se i danas u Ženuglovu (Ženu Glavu), makor svako kuća imo zahod, ma digol je zahod daleko, a zno bit i studeno za guzicu.
vârć, vidi zavârć.
vargûla, rapa na pocetku molega konola za olnit sporkicu; kanalić za otjecanje prljave vode. Hitite u vargulu sporku vodu ili vodu u koju su ocisti ribu, izvarne se u vargulu. Konol starmi, voda olnese sporkicu u more, ili u koju rapu ako ste u Ženuglovu (Ženu Glavu).
varhovnȉca, nikoliko zarni ca se darzi loze na duguj, tonkuj peteljki; nekoliko zrna grožđa na dugoj peteljci. Ostavi varhovnice, nemuj ih targot i gubit vrime za dvo, tri zarna grozjo.
varjât, nisto ca je sal vako, onda drukcije; varirati. Ni siguro kako će vrime ostat istu nego se promini kal ne racunote da će se prominit i tako vos privari. I covik more bit izvarjon, ne more se u njega pouzdat, kako ni u vrime, i stablo se izvarjo od vitra, tuko ga vezat da se ne izvarjo (tal variare).
vartûl, moli ogrojeni komad zemje di se uzgojo verdura i povrće, more bit i cviće; vrt. U vartulu se uzgojo verdura ca je korisna za izbinu, za famiju i začinske trove, murtela, sosenica, mazurona, metvica. Kako u Ženuglovu (Ženu Glavu) imo puno veće stinjok nego zemje vartuli su puno dragocjeni, jer se u njima prema stajunu uzgojo verdura, nojveće salota i blitva, digol pomedore i lućika, rudakva. Kumpir, luk i kapula, bub, bizi i slanutak uzgojaju se većinun u poje di je debjo zemja, boje iskopona, di je manje stinjok.
vȁs, cili; cijeli, sav. Vas cili don je dazjilo i puhalo, levantora, ni se moglo noson povirit iz kuće.
vazdôn, po cili don; po vas dan, cijeli dan. Uzmi ga ti malo pok ga cuvoj, vazdon mi ne do mira.
vazêst, vazimat; uzesti, uzimati. Ne more se vazest tuje bez pitat, makor to bila stina.
vecera, obrok ca se izi na vecer; večera kao obrok, dio dana nakon zalska sunca. Mime Lukin je zapiso: kal se Sibe Sibićov vroćo navecer iz lozjo, pito je iz dvura ženu Maru, Mare, ca je za veceru? Mare mu je odgovorila, gorku zelje, muj Sibe. Kal je tako, reka je Sibe, neću ni cinit skale (op. kuzina je na gurnji pud kuće), gren olma leć!
vecêrnja, misa ca se darzi na vecer, prinuć; večernja, misa koja se drži pred večer. Za Ženuglovu (Ženu Glavu) darzi se u crikvu Mole Guspe u Podšpilju, pri se vecernja darzala puno veće puti nego danas, malo svita, a većina je ostarila.
vêla, drugi misec u godisću; veljača. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je u sicnju i veli provo zima. Kal dujde marac malo je toplije, ma isto je zima.
veletȉ, veće nego puno; vrlo mnogo. Veleti je sega godisćo dazjilo, nikal ni toko palo vode, cilu se Velu poje pritvorilo u jezero. Morete ga pasat somo kaićen. Pari mi se da je ta ric stavjena na jelnemu stećku (zapisona pod Premilovac u Pavletićevuj Zlatnoj knjizi hrvatskoga pjesništva): Bože, davno sam legao/ I vele ti mi je još ležati/.
Vêlo Guspȁ, glovni svetac na na nasemu otoku, na petnaste agusta (15. kolovoza); Velika Gospa. Njezinu je svetište u Velu Selo, danas Poselje (... Na otoku svetište se diže/Najsvetije Visa i Komiže/ i ostalih sviju viških sela; Gospa draga od Veloga sela./usp. Oreb, II./ 87). Na žezin Vele Guspe je post, na vecer je otvorenje: kalo se kultrina sa svete slike ca se sutradon, na Velu Guspu, nosi u procesiji, na don kal je Guspa uznesena na nebo (Uzašće BDM na nebo, Assunta). Viruje se kako je Velo Guspa od Velega sela čudotvorna. Pri su dohodili i bosi iz Komize, iz Visa, iz Poja. Velo Guspa iz Velega Sela cuvo napuse ribore, mornore i težoke, pok su se cinili zoviti i darivala Guspa. U dno njezine slike stavjena je molo srebarno sardelu, zaštitnica siromašnega svita i cilega otoka.
veltrȉna, komad mobilije; vitrina. Gurnji dil veltrine uvik je ol cakla. U njega se darze stvori ca lipje izgledaju, ako ih imote, a more se stavit i libre (tal vetrina).
velȕd, vorst robe; vrsta tkanine. Malo finije pod parstima, poznatijo je to vorst kako samt, ili barsun (tal velutto).
ventulât, ventul, hlodit obroz s ventulon; lepeza, hladiti lice lepezom. Liti sve zenske u crikvu nose ventule, lipe ventule, niki su i na mirliće, zacas se skupe i u malo mista stanu u bursu. Kal je vrućo zenske se ventulodu ventulima, muski ne – oni vazumu komad kartuna, ili cili fuj, onda se s tin ventulaju (tal ventolare, ventola).
vȅnja, doji daje; daj, dalje! (još jednu kartu - u nekim kartaški igrama). Kal se igro na trentaun, onda se isće korte, venja jos jelnu, doj jos jelnu. a nakun tega zalosno hitis korte - isa son u puc!
vera, parsten ol rukovonjo; vjenčani prsten, jednostavni prsten bez kamena ili kakega drugega ukrasa. Obično zlotni ili srebarni pasrteni koje por ca se rukuje izmini meju sebe kako znak odanosti i doživotne vjernosti u dobru i u zlu. U rukovonju u crikvi pri nego por izmini vere i buto ih na parste vere blagoslivjo svećenik. Papa imo posebni parsten ca se zove riborski prema svetemu Petru, patrvemu popi koji je bi ribor (venet vera di matrimonio).
verdûn, Carduellis chloris, vorst tvice pjevice zelenkastožute boje; ptica pjevica zelenkasto žute boje . Josko Popetov se nasmijo kal je jedon furest za njegovega verduna u kojbi reka, barba Josko, vi imate zebu. Je vroga zeba, reka je Josko, to ti je verdun. Nojveće ol svega voli mlodi kostric. Imo lipu zelenu boju s malo zutila po repu i krelima, a muski imo i bokun zutila po parsima (tal verdone).
vȅreta, vera ol gvozjo; gvozdeni podmetak. Rece se: ta su vrota pala, tuko stavit malo verete da se dignu i mogu zatvorit. Verete mogu služit za postavit zavjesu ili kultrinu na posebno uređen sćop kako bonegraciju da se lipo napravi sjene na telere.
verdûra, povrće, zelenilo i sve ca reste u vartulu, a sluzi za ist, a ni stablo; zeleno povrće. Sve to tuko ubrojit u verduru, kako blitvu, salotu, spinot, rigu, nison sigur za plodove kako tikvice, balancane, pomedere, ma mislin da se i njih more stavit u verduru (tal verdura).
vergulâst, nepouzdan covik; nepouzdan čovjek, prevrtljivac. Vergulast je covik ca se okriće kako vergul, puno govori a nista ne rece.
verunât, zamorsivat se somo ol sebe; pojava kad se najlonske niti tunje same od sebe zamrse. Izveruno se najlon od tunje, izvarne se, okolo, naokolo, veruno se, ne more ga se izdretit.
vêsta, komad zenske robe; haljina. U Ženuglovu (Ženu Glavu) bilo je puo ženskih ca su some sebi i svojuj famiji šili robu, pok i veste za sebe. Imo ih i danas, ma ne puno (lat vestis).
vestȉd, jaketa i gaće istega kolura i desenja; odijelo. U Ženuglovu (Ženu Glavu) nosi se ol sveca, u nediju na misu, i u svaću, ako ga imote. A za sprogud tuko imat corni vestid (tal vestito).
vicȉj, nisto ca covik cini svakodnevno a nimo ol tega vele koristi; hobi, zabava. Svak imo svuj vicij, niki vole igrat na korte, niki na balun, a niki vole somo na balote – svaki Ženoglavac imo svuj vicij, i fumonje je vicij. Sjor Frane pl. Mandalin iz Marinkovićeve pripovjetke imo je filateliju kako svuj jedini vicij.
vicijât, igrati se. Dica se vicijaju, igraju se kako je ol zemje napravit kolaciće, onda ih ispeć. Manji i stariji se vicijaju kal nikoga zafrikoju, ili nista ne cine, nego somo tako, da in paso vrime.
vicijûz, more se reć za dite da je vicjuzo, kal hoće ca hoće, i ne odustaje; razmažen. Ako ne dobije onda se istico, pocne plako, isto za storega covika, ca neće ist ono ca mu se donese. Ne more se oslonit na vicijuzega covika (lat vitiosus).
vȉda, zavrtanj. Vidu se ne more odvidat rukun, tuko imat kacavidu ili bormašinu na koju se more prikjucit alot za zavidovat ili odvidovat vide (tal vida).
vidrijûla, modro galica, bakreni sulfat. Kupovo se u formi sitnega kamena lipe modre boje. Bez polivonjo vidrijulun u jopnon ni se moglo sacuvat lozje ol pronospore.
vȉja, potirot nikoga neka gre ća; otjerati. Hol ća, hodićoj, ne zelimo te vidit, vija, vija! (tal via!)
vije, obrve. Imo je corne vije, velike kako barke, ma sal su mu posirile pok se pari da mu je po snig po njima.
vijôj, putovanje. Josko Popetov ni som ne zno koko je puti ucini vijoj sa zenun Beverly iz mista Avoca u Australiji priko mista Dubaji u Arabiju do Ženeglove (Žene Glave) na nasemu otoku, somo da vidi mater koja imo priko devedeset godisć. Ovamo i nose ti vijoj avijonon traje dobota dvo dana (tal viaggio).
vijûla, Mathiola incana, šeboj; ručna bušilica za drvo. U dvuru more rest vijula s lipin cvićen, ljubičastin, bilin, doboti carnjenin i zutin. Vijula more bit alot s kojin se probijalo darvo s posebnin svardlo ca se vartilo rukun. Danas to cine bormasine na struju.
vîlina kōsa, Cuscuta epithymum, vorst biljke ca spado u botanički rod slakova (slovka). Pari mi se kako se i u Ženuglovu (Ženu Glavu) more vidit da reste po drugima biljkima, ma nison sigur, ne bi se u Ženuglovu (Ženu Glavu) zvola kosa nego vlosi. Stabljika viline kose tonka je kako i vlos, manje ol jelnega milimetra i more se obavit oko svakega i nojmanjega stabla. Vodi je spominjen radi pjesme „U trnjaku“ od Vladimira Nazora. Vila je pasala kroz busak i zapela za trnje svojima vlosima. Naintro je Marko i razmorsi svaku vlos vilinske kose i tako oslobodi vilu. Ona je hodićala zauvik misleći obo temu kako je je Marko pusti (bilo je zensko i bila je gola) a da je ni nonke pogledo. Koko gul Marko s pumnjun iz draci rasplićo vilinsku kosu (tega ni u pismi) bit će da je dikoja vlos ostala na dracima i tako je nastala vilinsko kosa.
vînć, alot za potezat teret na visoko; dizalica, koloturnik. Ne znon kako bi se na brodu koji je ujo puno sardel, puna mriza sardel mogla dignut bez vinća, ili koji drugi teret. Vinć je puno dobar i za druge stvori, kal se cagol cini stavi ga se na gurnji pud pok se more gori dizot stvori, a ne tuko ga nosit uza skale.
vȉnovo lozȁ, Vitis vinifera, loza. Ženoglova (Žena Glava) je pretezito vinogradarsku vinarsku selo. Ol kal je svita u Ženuglovu (Ženu Glavu) oni se bave lozun i vinen. Uz senicu, ječam (orzo) i maslinu loza je nojstarijo biljno kultura, sodila se i uzgojala se na nojvećim površinama. Stori Ženoglovci vodili su veće racuna o lozi nego o sebi somima. Iskarcili su sva barda okolo, poja su pripadola gospodi, usuda grodili pristave i kolnjike, dizoli gomile i sodili lozje. Ol podonka do vorha bardi oni su ucinili vinograde. Ol svih vorsti loze nojveće su volili bugavu i plovac.
vȉra, vjera u Boga ili u nisto drugo ca se posebno postije na svetima mistima; vjera. Naravski da svit nimo jelnu viru, nego puno njih, prefin i ne viruju svi u istega Boga, a imo i svita koji viruju u veće Bogi, ili onega koji postiju niko etičko pravila kako svoju viru. U Ženuglovu (Ženu Glavu) većina je svita rimokatoličke vire.
Visãni/Višani, svit s nasega otoka, ca na njemu zivi, a i oni ca su se na njemu rodili a zive indi, na koje drugu misto; Višani. U širem smislu Visani govore viški, makor se u svakemu mistu i selu različiti govori, to je već Foranin Mote Hraste istrazivo. Svit ca pripado grodu Visu su Višani, a Višani su i Komizoni.
vȉsć, lipilo za baketine; ljepilo za baketine. Posebna vorst kole – tvice se ćapoju na navisćonu baketinu ili pol mrižicu. Na baketinu se mogu ujot samo ako je dobro navisćona.
vȉsćica, zensko ca je ni dobro inkontrat i ca more nikoga ureć; vještica. Tuko tako puj na more da te na ne vidi, ako te vidi neće se nista ujot. Isto je tako visćica je i ona zensko ca von more reć ca von more reć kako će von bit sudbina i na niki nocin ucinit da ne bude nojbojo. Tako vos more ureć.
visćûn, covik ca more nikoga ureć; vještac. Za nikoga ku vos more ureć da von ne bude dobro, rece se da je provi visćun. Ma rece se i za covika ca nikako zno ca će se dogodit da je visćun. Niki covik more bit visćun jer je pogodi kaku će vrime. Stavmo vako: ujutro je bilo sunce kako u srid lita, a un je reka: darzite mi za ric, u pulne će dazjit. Tako je i bilo. Oti covik je visćun.
vȉsnja, Prunus cerasus, vorst vojke, plod njuj je okruglo tamno carnjeno koštunica. U Ženuglovu vole visnje, ona je bokun kiselijo od trisnje, i dobra je za koloce. Pari mi se da se na Idinj more vidit dikoju stablo.
vȉsta, vid. Ku imo slabu vistu, ne vidi dobro, tuko nosit oćole. Dobro von jutro barba Visko, kako ste jutrus? A koji si ti, ne vidin te, imon slabu vistu (venet vista).
vȉtar, strujanje arije, kako kurenat struji u moru tako vitar struji u ariji ili puše; vjetar. U Ženuglovu, ako se gledo u gurnjo i dulnjo bonda kuć i cilu godisće, pusu svi vitri, nimo vitra ca se ne cuje barenko u krošnjima murvi i drugih stabol. Kako i stori komiški ribor tako je i stori ženoglovski težok tuko poznavot pun mih vitri i ni smi dopustit da ga iznenode, nojveće radi lozjo, manje radi mora. Pušu svi vitri: vitri s istoka, oskle sunce istice ( levont, levanat, E), iz juga (jugo, SE, S). U Ženuglovu (Ženu Glavu) kal puše provu i joku jugu cuje se more kako oldoje sa svih bondi. S jugozapadne bonde manje nego u Komižu cuje se lebić, lebićoda, garbin, garbinoda (SW), dulnju vrime puse iz pulenta (W), litnji majstrol (NW), sa sjeverne bonde tarmuntna (N), bura (NE), grego (NNE) i gregolevont (NEE). Postoje i vitri ca prate sunce, postoje i vitri koji nisu vitri pol se ol njih cuje somo ćuh ili bovica, a postoje i oni ol kojih se svit istrasi, kako ol sijuni, tako i ol pjavici ca se zimi vide kako sisu more.
vitrit, hlopi, vjetriti, hlapiti. Ne zno ca ću s kafun, izvitri mi je cili vož, ne vridi ništa, kako ću tu kafu skuhot gostima, a rekli su da ćedu siguro duć?
vizitât, vizitovat, prigledot, prigledovat; posjetiti, pregledati. Zovete koga u kuću kako gosta, un zagledo vamo, namo, kako von je kamara, kake posteje, zarcalo, un vizitoje, makor ni likor (tal visitare).
Vlȃh, Vlasi, covik iz Vlaske; čovjek iz dalmatinske zagore. A ca je Vlaska, to ni uvik jasno. Sve more bit Vlaska. Ako niku ne igro na korte kako se igro u Ženuglovu (Ženu Glavu), recu, tako vlasi igraju. Kal na balote igraju na jedon bulin opeta recu, tako igraju vlasi. Ako covik pije cilu vino, recu, pije kako Vlah. U storu vrime znalo se imat junoka iz Vlaske: oti covik je lavoro, kopo, cini sve ca i njeguv „gospodor“, zivi je s famijun u kojuj je lavoro, sve isto kako i oni.
Vlȃhinja, žena iz Vlaske. Ni siguro ako se za niku zensku u Ženuglovu rece da je Vlahinja to ne mora bit nisto grubo, ma more i bit. Ako niko Ženoglovka ne zno cagol napravit, a tukala bi znat, jer je iz Ženeglove (Žene Glave), recu njun – provo si vlahinja.
Vlȃska/Vlaška, na nasemu otoku ni siguro di bi mogla bit Vlaska, makor većina misli na splitsku zagoru; dalmatinska zagora. Popri, kal se niku ni ozeni, a imo dosta godisć, nagovorali su ga, neka gre u Vlasku noć zensku, koda se nondi zenske mogu noć na putu? Ca ni s otoka, ili blizu mora, toti je Vlaska, ma nison sigur kako bi pasali drugi otoci, osin Fora. Forani siguro nisu iz Vlaske.
vlȍsi, kosa na glavi. Niki judi imaju corne, niki imaju bokun tamnije, niki zute vlosi, a niki ih nimodu jer su ćelovi. Niki imodu rude a niki imaju proste vlosi. Grubo je ako se vlos nojde u iću ili u juhi koju se pocela ist.
vodnȉt, doddovat vode u vino. Vo je vino priveć cilo, tuko mu dodat parst vode.
vôdno, vino s priveć vode; vino, bevanda, kojoj je dodano previše vode, previše razvodnjena bevanda. Ako se pije vino tuko razvodnit, ako je priveć razvonjeno rece se, ovo vino je vodno, ako ni dobro razvodnjeno, onda je cilo.
Vodokârsće, Sveto tri kroja, sestega sicnja; blagdan Sveta tri kralja (6.1.). Zovu se Gaspar, Melkior i Baltazar. Tri kroja su jahola, vodila ih je zvizda, prema molemu Isusu. Rodila ga je Marija u špili, cuvali su ga ona i Josip, njeguv zemljaski otac. Na slikima se vidi da su toti bili i tovor i vul, bit će i koja njanjica, ma koze siguro ni, ona je vrazjo. Tri kroja su molemu Isusu donili darove - zloto, mirhu i tamjan. Na ti se don kolendolo u Ženuglovu (Ženu Glavu), na prinjer vako – o, ti Tone cvit od basće, na dobro ti vodokarsće! Prema Slobodanu Novaku u njegovu romanu Mirisi, zlato i tamjan tri kroja su Isusu nosili justo to, mirise (mirhu), zloto i tamjan. Na otoku Rabu je smještena radnja tega romana, ma ni nonke malo povezona s Iuson i darovima ca mu je nose mudraci s Istoka.
vôga, vozi, vesloj; veslaj. Voga, voga, nojvažijo je bila zapovid za gajetu na vesla kal ni bilo vitra ni motora (tal vogare).
vojâlo, misto di se zivu uzo vojat. Nakun ca se tovor izvoje, tako se cisti, ne ostane pol njin nonke pinku trove nego somo carnjeno zemja. Tuko oservat da se tovor ne bi izvojo sa samoren jer un ne more polnit da ga nisto svarbi, zujo ili sćipje ispol samora.
vojât, kotrljati balotu, a more i valovi mogu valjati brod; . U igri na balote jedon doje komande svumu kumpanju: ako tuko udrit balotu, un s druge bonde zuga doje znak i bokun podvikne, udri je, i pokoze vorhom postola koju će udrit. Ako tuko somo pustit balotu da bude blizje bulinu ol protivnika, e onda se dobije drugu komandu, vojoj, tuko je incokat. Ako je grubu vrime onda je furtuna pok bote izvojaju vapor.
vôjga, vorst ribarske mrize stajačice za lovit molu ribu ol mase; ribarska mreža stajačica. U Pravilniku Ministarstva Poljoprivrede i šumarstva (nimo ribarstva!) te se mrize broje meju jednostruke. Ženoglovci se slabo razume u mrize, ma nisto znaju obo ribarstvu ( venet velega).
volât, volt; luk, svod. Vrota mogu imat volat kad njin je gurnji dil zaokrugljen, polukrug. Noć ćemo se ispol volta, to na Luku more bit u ulici blizu općine. Ti volat postavjen je priko ulice, spojo dvi kuće, s jelne i druge bonde ulice, kako s jelnin moston (tal volta).
volȉna, Raja dipturus datis; velika raža. More imat i priko stu kili, ne znon jesu je kal i vidili u Ženuglovu, son je nison nikal vidi. Svi u Ženuglovu (Ženu Glavu) znodu ca je to volina, zatu je tuko i zapisat, da se zno kako Ženoglovci znodu obo njuj makor je baz nisu nikal ujoli.
voltat, okrenit na drugu bondu, okrenuti, obrnuti, preokrenuti. Sardele kal su se lipo ispekle na jelnu bonu tuko lipo, pomalo volatat na drugu. Štramace isto s vrimena na vrime tuko volatat na drugu bondu da uvik ne ležimo na istu njihovu bondu (tal volatare).
vônka, vani, izvan nekog prostora, izvan kuće. Ol siline vrimena ne more se izoć vonka kuće vej nikoliko don.
vonjot, ca ne vonje lipo, grubo mirisati, mirisati. Slono riba grubo vonje, cuje se. Gariful lipo vonje u dvuru, uza zid.
vôpa, para. Di je većega ugnja toti je i vopa, obroz more pocarnjenit od vope. Nojgore je bilo kad se lozila krusno peć, s vrot od peći dohodila je tako vopa da peći nisi moga pristupit.
võrsa, vorst ribarskega alota za lovit ribu; vrša. Vorse za jastoge nisu iste kako vorse za drugu ribu.
vôra, sulfat, sredstvo za prat pjate i teće; starinsko sredstvo za pranje posuđa. Bilo je vrime kal ni bilo deterđenti, kako ćes oprat teće, brunzine, terine, pasure, u voru. Gori navar Bjozovih, di je bi zug u storu vrime, moglo se noć dobre vore.
vôz, limeni sud, limenka; važ. Voz za posolit ribu, nojboji je od late, ne smi bit od plastike. Nojboje je bilo kal se riba mogla solit u sude ol darva, u barile i barilce (tal vaso).
vozȉt, veslati. Popri su Komižoni kal ni bilo motori, ol Komiže do Palagruze vozili na vesla, somo bokun uz pomuć idri.
vrana, Labrus merula, vorst oborite ribe; vrsta bijela riba. Prosti son kako uza nas otok ol take vorsti ribe, uz vranu, zivi jos jedino druzg. Corno, lipo riba ol kamena. Volili su je u Ženuglovu. Ma vidili su je somo oni stariji, mlaji ne znaju za nju, na otoku nimo akvarija.
vrana, Corvus cornix, tvica slicna karkosu ma ni posvema corna. Niku u Ženuglovu (Ženu Glavu) ne voli vrane. Govori se da su vrane izile sve spuze i mole jeze.
vrîs, Calluna vulgaris, zimzeleni mediteranski grm; vrijes. Pri je bi dobar za lozit krusnu peć, culo se kako u peći pucketo kal se nalozi. Ako ga pozanju uskroj ceste (radi pozara) i kal procvate, bilo, carnjeno ili roza, mislite ca je to tako lipo, gren ga ubrat da ga prisodin u vartul, meju cviće. Nojboji ruzonj za sardele cini se ol vrisa, a govori se kako se i nojboje lule cine ol vrisa.
vȕga, Oriolus oriulus, zlotnožuta ptica selica. Povar kuć u Ženuglovu, u mladosti, vidi son veće puti vugu, puno lipu tvicu.
vȕje, pomaknit boku prema vamo; pomaknuti bliže nekom mjestu. Pomakni ormor vuje, toti zatvoro dil ponistre.
vûlta, nojjednostavnijo vorst uzla; jednostavni uzao. Vezi ti konop somo vultun, ni potriba nista komplicirono.
vûnj, miris, može biti i neugodan. Vonjo lipo, vonjo grubo, ma ako lipo vonjo rece se da lipo paho, a kal grubo vonje, na primjer, riba ca je malo stola vonka frizidera, ili dugo vrimena u ledenicu, rece se, va riba imo grubi vunj, cuje se i dobota smardi. Grubi vunj je smrod (smrad).
Z (Ž)
zabalȃt, zatoncot, udrit nogun nisto ca von se nojde na putu koda je balun; zaplesati. Homo zabalat kako i drugi, rekla je žena muzu na toncu ca ga je Vatrogasno drustvo iz Komiže priredilo u soli Zadružnega doma u Podšpilje! Razbi je nogu kal je nisto zabalo jer mu se cinilo da je to balun. Bila je okruglo stina zamotona u kortu.
zacadît, zacornit od dima, isporkat se sajima; začađiti. Danas kad u Ženuglovu (Ženu Glavu) stovjaju nove kuverte grede su u nikima kućima dobre. Zacadile su se ol komina ca je toti popri gori, na gurnji pud. Dimi je, zacadi je i kuzinu, i sve grede na kuvertu.
zacinȉt, dodat ulje, kvasinu, sul, mirodije u drugu ca je potriba da niku iće bude ukusno; začiniti. Va salota nistane vajo, ni nikako zacinjena, ni ulja ni kvasine ni soli.
zacorst, sićicen zaput vode (iz gustirne); zacrpsti, zagrabiti vode iz gustirne. Sićic imo veće ol pet litor, ne more s njin ni zacorst vode u gustirni, a ne more ga se ni potegnit do bucola.
zadȉt, zakucat, zagropat; zapeti za nešto (na pr. tunja u moru), zakačiti. Nisto se, na primjer, tunja ćapala obo stinu u more i ne more se oldit. Udica ili olovo na tunji ćapalo je stinu ili dno pok se ne more oslobodit koko gul da potezete. Tunja zadije kal ni dobro dno di ste oplavili. Ako je grizovo, digo tuko ostavit i udicu, olovnicu i pul tunje u more - zadila je za koju stinu ili rapu na dno mora.
zadôrt, promukao, promuklost. Tvrdoglav, nepopustljiv. Garlo mu je zadorto, prihlodi se je, uceri se ismoci. Drugu je ako je covik zadort, s njin ni lako razgovorat, un unaprid u pravu i sve zno. Vazda je tako: zadortemu svitu se cini ako oni u nisto viruju, kako je nisto istina, onda to i je istina. Zatu se njima uzo i popusćat.
zãdruga, udruga svita ca su se udruzili, postali članovi zadruge, radi lasnjega lavura, otkupa i prodaje onega ca proizvode, na primjer, poljoprivredna i ribarsko zadruga; udruga zadrugara radi učinkovitije proizvodnje. lanovi zadruge su zadrugari. Na nasemu otoku postoje još uvik tri zadruge: komiško, podšpiljsko i viško, pri ih je bilo veće. Sve se bave istin poslen, nojveće otkupon grozjo, proizvodnjun i prodajun vina, a bave se i drugima poslima ako je to svitu u interesu. Pari se kako je danas nojbojo zadruga u Podšpilju (Poljoprivredna zadruga Podšpilje), ma ni ona ne stoji dobro jerbo je sve manje svita, grozjo i vina, a ve veće maslini pok su i u Podšpilje kupili mlin za masline.
zafrôn, Crocus sativus,vorst samoniklega cvita ca izreste iz kapule ispol zemlje; šafran. U vrime kal pocnu nicot safrani svi dvuri u Ženuglovu (Ženu Glavu) pozute, pokrije ih zutu cviće šafrana ca su cilu vrime mirovoli pol zemju (venet zafran).
zaglovȉt, stavit oglov na glovu domoćemu živemu, konju, kobili, tovaru, kenji, mulu ili mazgi; staviti oglav, prilagođeno uže, na glavu domaće životinje. Nojlašnje je zaglovit konja ako se ne istrasi. Nojpoznatiji kunj u povijesti bi je Bucefal Aleksandra Velikega. Makor je bi mladić olma je, za razliku ol drugih, vidi kako se Bucefal istraši svoje sjene. Okreni ga je ol sunca i mirno ga zaglovi a drugi mu nisu smili ni pristupit.
zagropȃt, konop ili nisto slicno ca se ne more potegnit ni vamo ni namo jerbo je obo nisto zape; zapeti o nešto, zaglaviti. Konop se digo ne more ni pomaknit ni vamo ni namo, ne more daje, ninder je, zagropo. I sidro more zagropat za dno mora, ne more se dvinut - zagropalo je za dno. Nojpoznatiji je grop Adomova jabučica u muških – zagropo je Adamu kus jabuke u garlo i toti je osto svima muskima.
zahnjât, bokun trenut, na trenutak zaspat; zaspati na trenutak. Nono Sibe je pol starust darzo katridu uza spaher. Toti je u zimu sidi po cili don, s vrimena na vrime bi zahnjo. Pala bi mu glova prema spaheru, pala bi i berita na plocu od spahera i bokun nagorila.
zahodȉt, zapodot; zalaziti. U Ženuglovu (Ženu Glavu) sunce zahodi iza Huma, prema Komizi. Kal je sunce na zahodu i kal je palo iza Huma cini se digol da se nebo iza Huma zapolilo. Sunce nojpri zahodi, zapade, u Borovik, onda u Ženuglovu (Ženu Glavu).
zajahôt, uzjahot se na živu, na domoću bestiju ca more nosit teret; uzjahati se na konja ili drugu tovarnu domau životinju. Muški su na konja jaholi na dvi noge, jelna s desne, drugo s live bonde, a ženske obe noge na jelnu bondu. Ni lako zajahot visokega konja, za ga zjahot tuko noć lipu, bokun visju stinju.
zajôt, zojmit, pozojmit; zajmiti, pozajmiti. Kal son bi moli i kal non je non iznenoda ponestalo kruha za obid, rekla bi mi mati, puj kod tete Marije, neka non zojmi pul bine kruha. Sutra ću njun vrotit, upolit ćemo sutra peć pok ću njun vrotit friskega.
zajûd, plod cesmine; žir. Cesmina rodi zajudima, govori se da je bilo vrime kal je svit bi toko glodan da je ol zajudi cini muku, ma baz to ni istina. Govori se, cini mi se u Hesioda, u njegovemu djelu Poslovi i dani, kako se i u zlatnemu dobu čovječanstva svit nojveće hroni zajudima.
zakalumȁt, nikomu dobro odgovorit na podvalu ili provokaciju ricima ili kako drukcije; odgvoriti nekomu dobrom dosjetkom na provokaciju. Dobro si mu ga zakalumo, ni ni zasluži boje!
zakantat, zapjevati. Homo zakantat jelnu ispol glosa, soto voće!
zakarambȁt, zaostat u garlu; zaostati u grlu, poput komada voća ili druge hrane, a da ga se ne može progutati. Uze je priveć veliki komad pok mu je zakarambo u garlu.
zakarpȉt, roba ca se isporala joglun se i kuncen zakarpi; zakrpiti. Sve ca se rasporalo, na bilo kojuj robi, naša bi nona zakarpila tako da se ne bi ni vidilo di je to ucinila.
zaklimot, na cas zahnjat prignutun glovun s brodun na parsi; zaklimati, glavom prema prsima načas zaspati. Zimi su stori Ženoglovci uzali bokun zaklimot uza spaher, klimoli su tako da bi kogol ispari nus na plocu ol spahera.
zakrakunȁt, potrgnit krakun na vrota tako da se vrota zatvore; zatvoriti vrata zasunom. Doboti na sva vrota u Ženuglovu (Ženu Glavu) na konobe su, ako nisu primudernone, još uvik stori krakuni s kojima se vrota ol konobe zatvorodu.
zalampȃt, noglo sijevnuti, lomp ca se noglo pojovi na nikemu dilu neba; sijevnuti. Kal zalampo priko Huma, u pulenat priko Pohumjo, moglo bi izneverat.
zaleputȉt, udrit noglo i joko nikoga nogun; udariti nogom. Tega molega kucina tako je zaleputi nogun da je kucin poleti dvo, tri metra, zakainco i uteka. Rece se: jo von se zalujen!
zalovôt (se)/žalovot se, izreć sućut, tugovat; suosjećati. Danas se to cini i brzojavon i SMS porukun. Iša son se s ocen zalovot kal je umorla teta Perina u Pohumje.
zamantat, zavratit se u glovu, zamuti se u svijesti, koda se u glovi nisto okriće. Ca ti je? Ma ni nisa, bokun mi se zamantalo!
zamêst, more zamest snig, a more se zamest bokun mekini s okropon za kozu; zamesti, zamiješati. Zame je snig na Hum, a baz i u Komizu. Kupi malo mekini u Zadrugu da ih mogu zamest za kozu, olavija je oslabila.
zamirȉt, prigovorit, pridbacit; prigovoriti, zamjeriti. Neće ni da me pogledo, zoven je a na ne obado, ne znon ca son njun se zamiri.
zamorsȉt, zapetljati. Nono Sibe uzo je puno zamorsit tunje kal ih je salpovo iz mora. Tukalo je puno vrimene da se razmorse i ponovo namotaju na matovile.
zanjôt, žeti, uz pomuć kose, kosira ili srpa žanjot razne vorsti biljki, napuse aromatičnih, onih ca mogu dat aromatičnu ulje. Popri se trova za zimu (za bestije) zanolja kosu i stivovala na bragote u kućicu, žanjo se liti zeromod kosiren, levonda srpon, zanjolo se i drugu bilje kako mravinac i metvica, susila i prodovala u zadrugu.
zapacȃt, pretrpat stvorima, a more se i niku cijev ili crivo zapacat; pretrpati stvarima neki prostor, začepiti (na pr. potok vode u cijevi). Cijev ol vode se zapacala, zatvorila, pok kroz nju ne more kurit voda ni bilo co drugu ca tece. More se zapacat niko prostorija tako da toti ne more vej nista stat. Zapacala se spina ol vode. Zapaco ju je kamenac. Na Vis je uvik sve zapacono autima, ni nikal mista, nonke na parkiralište.
zapadôt, puc je co, koko co dohodi; stajati, cijena nekog artikla u trgovini. Koko zapado oti klobuk? Di sunce zapado (zahodi) u Ženuglovu (Ženu Glavu)? Iza Huma.
zapasôt, opasot mrizun jato ribe; zapasati. Veliku jato ribe tuko zapasot mrizun da nijelna riba iz jata ne ostane vonka mrize.
zapicât, zatvorit tako da ni rospira. Zapicala je sve skure, sva su njun vrota zatvorena, bit će portila, isla je kol svojih u Split.
zaposêst, zausest niki prostor, napuse komad zemje; uzeti u posjed, zaposjesti. Zapose je cili dvur u Ženuglovu (Ženu Glavu) koda je sve njegovo, ne do ni autima pasovat.
zaprȅćot, zatrpati. Toko je kucini u Ženuglovu (Ženu Glavu), a malo ku vodi racuna o njihovuj sporkici, niti nose lopaticu, a ne žele ni zaprećot sporkicu ca je po putima cine njihovi kucini kakih ni bilo popri.
zapȕt, zacorst, zacorpit; zagrabiti, zacrpsti. Tuko zaput vode iz gustirne. Sićic je puno veliki, ne more to zensko, tuko zvat kojega muskega.
zâra, veći sud ol gnjile; veća glinena posuda. U njega mores darzat vodu ulje ili cagol drugu zove se zara (venet zara).
zardât (se), usuditi se, biti kuražan. Un se puno zardo, jelnega će dona nagrajsat.
zardȉn/žardin, perivoj, park. Ne more se u sve bit sigur, ma meni se pari da je jedini provi zardin ol somih polmi na nasemu otoku, na Luku, uza somu rivu, malo ispol crikve na Duha (venet zardin).
zȃrno, zarno more bit nisto molega, malahnega no provu je zarno ono ol grozjo, zrno. Ala, kako su veliko i lipo zarna ol tega grozjo, siguro je to cibib.
zarvânj, vidi zorna.
zastanjât, zatvirit rapu ili komesuru na nikemu sudu. Popri su se nosili zastanjat teće, brunzine, svaki sud ca se probi, danas se ne obado, taki se probijeni sudi hitiju u kontejnere ol smećo.
zatapjât, umuknuti, ne moći progovoriti. Uzala je puno provjat, ma ni mogla nista polnit. Ako bis njun reka da je moli Ivko razbi veli parst ol desne noge udija bi zatapjala.
zavajûn, zbatijenu joje u mliku; mješavina jaja, mlijeka, šečera tučena (zbatijena) dok ne postane dovoljno gusta. Dobro zbatite joje i malo cukara, dodote bile kafe i eto von zavajun. Misto kafe more se dodat proseka (tal zabaione)
zavidȃt, stegnuti vidu (vijak). Digol je tezje vidu olvidat, kal zaruzavi, nego je zavidat.
zavȉt, zavidovat glovu od tiska da se ca jacije stisne mast; spuštati svom snagom glavu od tijeska do mošta u lisama. Moća zavit makor jedon put, rece se kal se lisa napuni masten. More se zavit i dvo puta, ma onda tuko privarnut drof. Ne ne sasvin isturnoni drof more se dolit voda i ucinit bevonda.
zavornȉt, zavarnuti. Muj je otac u kacu hodi sila rano. Po busku i po starnima bilo je rose koda je dazjilo. Zatu bi un zavorni nogavice od goć da ne ismoci gaće.
zavȃrć, opasot mrizun; baciti mrežu radi ulova ribe. Ujutro ćemo rano zavrać da ćapomo koju giru.
zavidȁt, stegnuti vidu, vijak. Digol je tezje vidu odvidat, kal zaruzavi, nego je zavidat.
zavijôki, moli, monkovi spuzi; mali puževi. Nisu nojboji za ist, ma kal se nimo co dobri su i zavijoki.
zavornȉt, zavarnuti. Muj je otac u kacu hodi sila rano. Po busku i po starnima bilo je rose koda je dazjilo. Zatu bi un zavorni nogavice od goć da ne ismoci gaće.
zavûza, konop napravjen da se more lipo zavezat domoću bestiju; komad konopa kojim se može svezati domaću životinju za stupić, ili jači konopčić za vezivanje mijehova i vreća s moštom vinom i sl. Ne mogu noć zavuzu, a bila mi je toti kod samora. More bit i komad spoga ca se namoto na tartajun.
zbatȉt, istuć ili razmutit joje; tući po razmućenom jaju dok ne dostigne potrenu gustoću. More se zbatit bilonce napuse, zumonce napuse, a more i sve skupa da se ucini zavajun (tal sbattare).
zbjêgo, puć ukrivo, ne kurit rovno; poću pogrešno, u krivo. Ne znon za co drugu osin za balotu. Isla je zbjego, ni isla rovno, neće ucinit punat. I za covika ca ne zivi uredno i ne obado ni zo se ni za druge rece se, isa je zbjego (tal sbieco).
zbolcûni, niz molih gvozdenih prizmi polsicenih na kraju - stvojaju u rape u kolu koje je dil glove ol tiska; male čelične prizme u glavi tiska kojim se određuje smjer okretanje glave. Uz njihovu pomuć glova se spusćo ili dvize uza lozu ol tiska. Kako se okriće tako i zbolcuni poskocu i zvone (tal a sbalzelloni).
zbrisat/zbrišat, jednon ili dvo puta u treseti, bokun dotaknut stul, naravski ako ste na tratu; u kartaškoj igri lagano kartom naznačiti partneru kojom će kartom igrati kada dođe na red. Tako dojete na znanje kumpanju u kojima kortima dobro stojite, u koji zug bi bilo dobro da von dujde.
zdrȉb/ždrib, čep. More bit veli i moli, ol puta ili kojega drugega materijola, more bit i ol karpe, ma tako se zove i rapa ca se zatvoro zdribom na butliji, bocunu, bacvi, karatilu i brodu. Na rapu se stvojo zdib ol puta!
zebôt, pusćat izboje i mladice: izbijaanje mladica iz biljaka, loze, voćaka na početku vegetacijskoga razdoblja. Nojdrazje je težoku kal mu lipo uredjenu lozje pocne zebot i pusćat mladice.
zelen, sve zelenu povrće, verdura; zeleno povrće. U butigu ni zeleni, za salotu somo pomedore i kukumari, a mi smo se uzeleli lipe zelene salote, i da non je barenko rukovica blitve ili cikorije.
zelenboći, dolori; dolari. Barba Miho Sibićov zvo je iz svuga dvura barba Jureta Jurakotova na poker. Homo barenko jelnu, misli je na partiju pokera, a barba Jureta ni bilo voja. A, a, reka je barba Miho, nestalo je zelemboći, misli je na amerkonske dolore. Znos co, odgovori je barba Jure, puj u sartura neka ti uzme mire, dat ću ti toko zelenboći da ol njih ucinis vestid, a priteć će ti i za primetak.
zȅlēn, verdura, sve zelenu povrće. U butigu nimo za kupit zeleni, za salotu somo kukumari i pomedore, a mi smo se uzelili lipe zelene salote, i da non barenko rukovica blitve ili cikorije.
zelenke, vorst smokve; vrsta smokve (vidjeti: smokva). Zelenke su veće smokve, lipe su za ist, ma ne vajaju za osusit.
zelenȉka, Phylira latifolia, vazdazeleni primorski grm ili stablo. Puno dobra za kiće, koze su je zerole. Danas ni kozi, po niku niti ne zno kako izgledo zelenika, ne znon ni jo kako se zove u botanici. Je da bi von moga i pokozat, evo, to je zelenika. U Anića isto nimo provi stručni naziv, za njega je zelenika rod vazdazelenih grmova (Phyllyrea) iz botaničke porodice maslina.
zemjȁ, kus zemje, zemja ca je kultivirono ili se more kultivirat; komad zemlje, oranica, kugla zemaljsko. Un je imo lipe zemje ma neće pok mu je svada lavoro, zapusti je svu zemju d zareste u kupinu i peline.
zemjȉce, vrsta smokve (vidjeti: smokve). Zriju kasno, veće su ol drugih smokov osin melkinji. Lipe su za ist. Nisu dobre za susit.
zêna, zên, zêno, željna, željan, željno. Svak ku je nikoga ili nicega zen. Ako je mati nicega zêna dokle je noseća, more bit da će na tilu diteta ostat niki znak. To bude kol nosećih ženskih da iznenoda postanu nicega zene. Tuko in ispunit zeju, invece će von narest okuj.
zênso/ženso, judi istega imena; ljudi istog imena. Svi Bjožeti su zensoti, svi Sibeti, svi Androti, jer nose istu ime, ma i prijateji mogu jedon drugega zvat zenso ( venet zenso).
zenût, pustit izboje, mladice. U primaliće sve pocne zenut, sve zene a parilo se koda je bilo umorlo, isto loza, kako i smokva i druge vojke.
zȅp/žep, pravilno ucinjen otvor na robi za darzat stvori ili somo ruke; džep. Na dobremu radnemu odijelu mestar tuko imat puno zepi da u njih more darzat oruje, da mu se nojde pri ruki. Ne darzi ruke u zepe kal si prid sviton, ni lipo vidit.
zerȃt, za bestije se rece da zeru, a ne da idu; jesti (za životinje, i za čovjeka ako naglo i previše jede). Koze zeru kupinu, a kucini kosti i meso. Zerat vos po koži more lisće od smokve i mlicic, svarbi vos da ne morete a da se ne cesete, jer vos puno zere. A nojveće u litnjuj noći zeru komori (venet zermon).
zermôn, zerme; rođak. Dica ol dvi sestre, dvo brata, brata i sestre su parvi zermoni, nakun braće i sestri, oni su nojblizji rod.
zeromôd, Ruzmarinus officinlis; ruzmarin. Imo ga usuda po otoku, tako da nas otok lipo paho. Popri se bro, susi, tuka, puni u vriće i prodovo, ili kuho za dobit kvatasenciju. Teški je posol brat zeromod, i drugu kolo njega, sve se cini liti kal su nojzešće vrućine. U pismi se ne spominje zeromod nego ruzmarin, koda je to lipje, "kad na jesen otišle su laste/ i sa njima otišla si draga ti, meni osta stručak ruzmarina, uspomena naše ljubavi". Ruzmarin je znak za uspomenu i sjećanje, i ne greb se more stavit stručak (kita) zeromada kako znak sjećanja i bolne uspomene (ruzmarina).
zês, gips. Kal su izgorili crikvu svetega Antunija, pri Galiju, izgorila je ne somo kuverta nego i sveti Antunij koji je darzi molega Isusa. Mislilo se da je ol zesa, a ni bi ol zesa nego ol darva, pok je izgori, a bi je puno lip (tal gesseto).
zezȉn/zenso, uoči nikega dona, don pri nikega sveca; dan prije nekog značajnog sveca, post, nemrs. Kal je zezin onda se i posti, na primjer, u zezin Vele Guspe tuko postit (lat jejunium).
zgarcȉt, iskrivit se u kostima, ma i roba ako ni dobro izgibona se zgarci; iskriviti, zgrčiti. Bi je rovan kako svića, a sal se ol pustega lavura svi izgarci i prigni do zemje,
zgarćȍt, skupjat nisto na jelnu misto, kako zemju, savuru ili sarbun da se ne raspe usuda okolo; zgrtati. I pinezi se moru zgarćot, kako i savuru, zatu se i rece, un imo pinez kako savure.
zigerȉca, jetrica. Govori se, i u Ženuglovu (Ženu Glavu), kako je za bolesnega covika, za njegouv oporavak, nojboje ispeć bokun zigerice.
zigônt, sila joki covik; vrlo jak čovjek. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ni bilo zigonti, bilo ih je u Korita, koja su Mimetu Lukinu bila svemu nojbojo, pok i u snozi. Iz Korit je bi Jakov Božanić Gruje. Un je potuka Toncita Potestova (makor je Tonci bi veći i puno tezji ol njega), cini je u Komižu akrobacije i hodi je po zici a da ispol ni bilo mrize. Bi je provi zigont (venet zigante).
zîkva, posteja za molu dite; zipka. Molu se dite, sasvin molu dite, darzi u zikvu ca se more zibat da dite lasnje zaspi. Zibje se i u isto vrime mu se nisto kanto: Nani, nani zloto moje,/ nani, nani son te zove/ i Marija mati Božjo/ bila tebi na pomoći.
zîlko, ca ni tvordo ni meko; što nije ni tvrdo ni posve meko; žitko. Pulenta je ostala puno zilko, boje bi bilo da je bokun tvardjo.
zîlj/žilj, Lilium candidum, bili ljiljan. Cvit svetega Antunija. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ga imo na svakemu mistu, koda se sva Ženoglova (Žena Glava) zavitovola svetemu Antuniju. Petar Zoranić, u Planinama, parvemu hrvatskemu romanu, bili ljiljan zove žilj (tal giglio).
zima, stajun, godišnje doba ol kasnega lita do primalića zima, a zima je i uvik kal je holdno; zima kao godišnje doba, hladno, zimljivo vrijeme. Nison sigur da u Ženuglovu postoji ime za jesen, godišnje doba ol lita do zime. Iz kasnega se lita u Ženuglovu gre u zimu, makor lito more trajot u devetemu, desetemu, prefin i u jedanaestemu misecu.
zȉto/žito, prirađenu žito je orzo; ječam. Popri se misto kafe uzalo koristit Kneippovo zito, i zvoli su ga zito, ma to je bi peceni ječam.
zĩvo stinȁ, stina ca se ne more izvadit iz zemje; živa stijena. U ženoglovske konobe imo puno zivih stin, iz gurnje bonde se na te zive stine podize facoda.
zivȉna/živina, zivu, tovarne bestije; tovarne životinje za rad u domaćinstvu. Veće domoće bestije kako muli, konji, tovari, kenje, mazge su zivina. Mime Lukin je bi napiso u vrime Jugoslavije kako je u malo godisć nestalo u Ženuglovu (Ženu Glavu) ne somo zivine nego i svita.
zivȍt/život, stonje oraganizma, stonje vlastitega tila; kondicija, stanje u kojem se nalazi vlastito tijelo. Danas mi je sila slab zivot, ol je ucinila bura nikako e ne ćutin dobro.
zjȃt, zjanut; široko ovoriti usta; zinuti, zijevati. Covik zjo, zjo i kucin, rece se, nimo dosti arije, pok zjo svaku malo, toko rastvori usta kal zjo da bis mu u njih moga stavit ne limun nego milun, a zno kal zjo i odusivat a, ha, ha, ha, tako da svit uokolo isprene. Puno je zjanu, koda će sve bit njegovo.
zjȉca, pribora za iće, za ist juhu ili zilku hronu; žlica. Nista se ne i parstima, osin ribu. Za ist tuko von barenko zjica, perun i nuz, ma ako ste na na niku svećanu veceru, onda imote toko pribora da ne znote ca ćete s njin. Zjica se zove i alot u zidarskemu zanotu, sluzi za inkartat ili cimentat i izravnat ili nadopunit zid ili nisto drugu ca ni rovno..
zlamenovôt, ucinit na sebi rukun znak kriza; križati se; prekrižit se. Kal se intro u crikvu na desnu bondu je krstionica s karsćenun vodun, zamoci se bokun parste, okrene se prema oltoru i malo se prigne kolino, pokloni se i u istu vrime se zlamenuje: u ime Oca i Sina i Duha svetoga ( in nomime Patris, et Filii, et Spiritus Sancti). Tako i pop zapocne misu, a vjernici u jedon glos recu, amen! Moja se nona puno zlamenovola, a kal bi pocelo lamapat i garmit onda se ne somo zlamenovola nego i molila molitvicu koje somo na znala.
zmarit, malo po malo gubit izvornu boju, pozmarit, gubiti boju. Govore kako danas postoje deterdženti tako dobro da moru vrotit izvornu boju kako vunenuj robi, jemperima.
zmȉje, igra za djecu. U ditinjstvu smo se u litnima noćima uzali igrat na zmije: jedon je nasloni celo na zid, ne bi smi gledot dokle ne izbroji do trideset. Drugi su se sakrili, a ovi ca je broji isa ih je iskat. Ku je dusa do njegovega mista di je broji, stavi bi ruku na tu misto (da se sposi) i poviko, moj spas! Ku se je sposi, u novuj igri, ti ni broji. Pari mi se da se brojilo do trideset.
zmôje, zmije. Govore da na nasemu otoku ni otruvnih zmoji, somo bezopasnih kako bjelouske, pepeluznice i kravosci. Nojveće su kravosci.
zmul, čaša. Niki govore, ako se pije iz zmula neka bude pulipul, veće vode, manje vina. A niki: popij zmul cilega vina, barenko ćes znat kaku je vino.
zobȉt, zaboraviti. Bila son na Luku u butigu, zaboravila son teti Domici donit fulmine, a dvo puta mi je rekla da njun ih ne zaboravin kupit.
zõc, zbog cega; zašto. Zoc si mu polpe nogu, radi cega si mu to ucini? Nison mu polpe nogu, somo son je toti stavi, a un je noglo naleti. A rece se i kal vos niku pito nisto noc ne zelite odgovorit: zoc? Za rogoc!
zodȉv, misto u moru di ni dobro hitit tunju jerbo će zadit; mjesto u moru na kojem se udica lako zakači o kamen i sl. Na nikima mistimasomo su skrape u moru, nimo rovne ploce, toti je zodiv zadit ćete i izgubit tunju, a nećete ništa ujot. Ma cu son da se govori: di ni zodiva ni ni ribe (nondi di je dno kamenito more se ujot nojbojo riba uz rizik da će tu nja zadit).
zogadûr, covik ca je dobar u nikuj igri za odrasle; čovjek koji dobro igra neku igru poput balota i kartaških igara. Njega ćemo uzest za kumpanja un je provi zogadur, i nono mu je dobro igro (venet zogador).
zogulȉn, dvo posve molo kola ca se moru vartit; dva posva mala kotačića što se vrte oko osovine sprečavajući tako da se neke vrsti tunje ili konopa za prostiranje robe ne zamrsi. Na tunji se na niku misto na najlonu veze zogulin, dvo gvozdeno povezono kola ca se moru vartit oko osovine da se najlon ne izveruno.
zolnji, koji je na zolnjemu mistu; zadnji. Je vo zolnjo baza? Opeta su dusa zolnji, ca ni si moga duć pri?
zōlȍ, žalo. Nike vale imaju zolo, a nike ne. Srebarno imo veliko puno lipu zolo. Na njemu se more prilije u srebarnuj, modruj, zelenuj i drugima bojima, koda su u Modru spilu na Bisovo. Pisak se zove zolo, moli i veliki pisak je molu i veliku zolo.
zôlva, sestra ol muza, konjoda; muževljeva sestra, zaova. Mojuj ženi Ani jedino zolva je moja sestra Marica, a ona je Marici nevista.
zõmusćice, vorst smokve, zute kako cekin (vidjeti: smokve). Imaju puno cukara, i nojboje se za ucinit suhe smokve.
zopȉrak, manji list na lozi itd. meju dvo provo lista; zaperak. More rest zopirak na lozi, kako i meju dvo grozda, isto tako i na pomedori, tuko ga otkinut da ne oduzme snogu lozi.
zôrna, zārvanj; žrvanj U svaku su konobu u Ženuglovu (Ženu Glavu) pri imali zorna za samlit frementun i senicu, zorna imaju dulnji zarvanj i gurnji, dulnji stoji, gurnji se varti. Zatu se i rece nikomu ca ne prisi niti na jedon posol nego uvik cini sve pomalo, azvelt je kako duljnji zarvanj.
zovȉt, zavitovot se, zavjet, zavjetovat se. Popri je puno mole dice umirolo, pok su matere i roditeji ucinile zovit poznotemu svecu da in se dite rodi zdravo. Nona Mare ucinila zovit svetemu Antuniju za treće dite, muga oca Bjozeta, i un se rodi zdrov i dozivi je lipo godisćo. Tako je sveti Antunij posto svetac muga oca i un mu je do kraja svuga zivota cisti put do crikve. Tega sveca postije i svi svit u Ženuglovu (Ženu Glavu).
zovitno, misto di je bonaca, di ne puše; zavjetrina. Vodi puno puše bura, tuka stat pol kolnjik,u zovitno, da non ne probije rebra
zubatȃc, Dentex dentex, zubatac. Olzbondi imo dugu ringu od glove do repa. U ustima su mu cetiri veliko zuba (po njima je dobi ime na svima jazicima). Bonde su mu zućkaste doboti narančaste. More pizat i veće ol deset kili. Makor se nazivo i car ol rib po nikima je kulinarskima tablicima tek na petu misto meju ribima. Kako gul bilo ako ste ujoli zubaca, to je isto koda ste dobili rilku nagradu iz mora.
zudȉji, Židovi. Tako se u Ženuglovu rece za Židove, govori se da su Zudiji odlucili da se raspne Isus, a ne Baraba, razbojnik, ma to nisu bili svi Zudiji, nego somo niki. A da su i bili svi ili bi oni bili jedini ca su osudili pravednega a pustili zlikovca?
zudusito, zagušljivo. Ne znon zoc dopusćote da fumaju, toko se fumo da je zudusito, ni respira, a na vrotima pise da je to čitaonica.
zûg, igralište za balote. U niko mista sve more bit zug, stave bulin, pok igrodu na balote di bilo. Zenoglovci ne igraju tako nego na dvo fiksirono bulina koja se postave u rape na dvo kraja urednega zuga. Zug je teren za igrat na balote.
zu(h)kȍ, gorko. Imo svita ca ne more podnit nista zuko. Stavi cukara da ne bude zuk čaj, ne moren ga polnit brez dvi zjice cukara.
zumônce, zuti dil joja; žumanjak. Nikal to nison moga odvojit zumonce od bilonca: udren jojen, kora mu lipo pukne na dvo dila, a onda mi se joje razlije po parstima!
zũnta, mišić, dodatak. Imo dobre zunte, bit će jok kako zigont. Zunta more bit i nisto ca von je bekor dodo mesu, a zena von je kal ste meso donili doma (niste ga nonke pogledoli), rekla, a gledoj vo, misto meso podvoli te je somu kust, dobro ti je dozunto. Robu se isto more dozuntat kal von je malahno, u suknju morete ulozit komad robe, gaće morete prosirit, ma za to vajo bit dobro sarturica ili sartur.
zȕnj, sesti misec u godini; lipanj. Posli maza, pri krisnjoka (tal giuno, fr juin?)
zurnôta, nadnica. Puno svita i danas gre na zurnutu, lavoro sedan, osan uri dnevno, beru grozje u jematvu ili co drugu, da ćapaju cagol pinez – penzije su mole a na nasemu otoku di ćes se zaposlit, ku ćete primit na posol? (tal giornata)
zutinȉca, Taraxacum officinale (?); jestiva somonikla trova. Tuko naucit koja je kako biste je mogli razlikovot ol drugih trov i ubrat, ma ni stroha, nimo takih slicnih opasnih i otrovnih trov. I te kako će von vridit, jer se zutinicu more skuhot, ucinit salotu, a more se je izist sirovu. Parstima napravite kuglicu ol zutinice, umocite je u marvicu soli i, eto, dobota obida. Ni lipje jestive divje trove od zutinice, i ne somo ol divje nego i ol pitome. Niki ne razlikuju zutinici ol maslačka, a niki ni ol cikorije, a to su različite, makor su i slicne trove. Maslačak imo žuti cvit a sirje lisće, pri korijenu lisće mu ni carnjekastu, a cikorija je gorcik i imo jasni modri cvit, dikoji celesti, ne more se pomisat ni sa zutnicun ni sa maslačken.
zuznjȉt, zujiti. Svit ca je bi u ratu govori kako su metki zuznjili i avioni da su zuznjili. Ni lipo ni kal zuznje ose, obodi i cele kolo glove atroke metki i reoplani.
zvacêt, gulaš. Danas je u Ženuglovu (Ženu Glavu) sve manje zvaceti, sve veće je gulaši. Koko znon i spuzi se mogu skuhot na zvacet s kumpirima i moru bit lipi za parste polizat (tal guazzeto).
zvêlto, azvelto; hitro. Nison sigur je recu zvelto ili azvelto, ma kako gul bilo Vesela, kucin Bjožeta Sibićova, tako je bila zvelta, tarkala i lotila zeca da njun nijedon ni moga uteć (tal svelto).
zvizdȁ, vorst nebeskega tijelo; zvijezda. Ženoglovsku nebo u vrime mroka puno je zvizd, toko puno da se nonke jedon dil na kraju neba ne more izbrojit. Za ribore nojvažnijo je sjeverno zvizda – u Komizu je zovu zvizda tarmuntona.
zvizjôt, stvorit zvuk na neki nocin, pomoću svirola, usti ili cega drugega; zviždati. Vitar, bilo bura bilo jugo, more zvizjot kolo kuć u Ženuglovu (Ženu Glavu), zavijat oko murvi da izazivo stroh.
zvocôt, prigovorati. Svaku malo ona nisto zvoco, bilo ca da se ucini njuj nista ne vajo, ne vajo vo, ne vajo no, taka njun je norov da vazda zvoco.
zvrljarin, budilica. Zakasni je na vapor. Misto u pet i pul ujutro dusa je u pulne: pokvari mi se zvrljarin, tako je reka coviku s kojin se dogovori da će skupa putovat (tal svegliarino)