Rici iz Ženeglove (Rici iz Žene Glave)
kaca - kvoška
kãca, lov. Stori kacuduri iz Ženuglovu nisu mogli docekot vrime ol kace, nisu mogli olavija ni zaspat da cin pri docekodu jutro za puć u kacu. Hodili su nojranije, pri zore. I današnji ženoglovski kacaduri imodu veliku strast i jedva mogu docekot don ol kace, ma priveć ih je malo: moru stat na parste jelne ruke (tal caccia).
kacadûr, covik ca gre u kacu; lovac. Dobro je kal kacadur ne gre som nego s kumpanjon. Popri je u Ženuglovu bilo puno kacaduri, danas ih doboti ni. Mime Lukin je zapiso kako je njeguv otac, more bit i nono, bi puno dobri kacadur: jelnin tiron je na Cojnu poje ubi petnaste kosići (tal cacciatore).
kacȃmarin, Holothuria tubulosa, pistej; trp. Doboti son sigur da se u Ženuglovu (Ženu Glavu) ne govori kacamarin nego pistej, ma to je lipo ric, za tu stvor u moru, nondi stoji na kamenitemu dnu ili na sarbun i ne mice se. Imo puno vorsti pisteji, svi spadodu u bodljikaše (Holothunoidea). U nos su somo dvi vorsti i dobri su za ješku (tal cazzamarino).
kacât, podušit u more; u vrijeme kupanja, u igri, potopiti nekoga ispod površine mora (vode). Cu son kako Jureta Babina nikur ni moga kacat u more, makor mu se i tri covika uspela na ramena.
kacavĩda, odvijač. Ne morete zavidat ni odvidat vidu brez kacavide. Danas imo svake vorsti kacavidi, velikih i molih, dugih i krolkih, rovnih i ukrižonih, i tako daje, a i u Ženuglovu (Ženu Glavu) danas se vide zavidoju i odvidoju električnin odvijačima (venet cacciavite).
kacjûla, kutlača. Veliko zjica s kojun se grabi iće iz teće, brunzina, lopiže i dili po pjatima. Rece se: grabila je spuže kacjulun iz brunzina i stovjala ih u pjate velike kako masuri (venet cazzuola).
kacȍt, pest. Udrit nikoga peston, rukun sa zatvorenima parstima. Rece se: udri ga je peston, peto mu je jedon kacot. Nikur to ni cini tako dobro i elegantno kako Casius Clay, koji je kal je posto musliman uze ime Muhamed Ali, veliki boksač i covik. Niti puj u Vijetnam ratovot. Poskakivo je u ring kolo protivnika i obahodi ga koda tonco. Parvi put kal je posto prvak,1964 g., tonco je kolo Sonnyja Listona, i nakun 6. runde Liston se prido tako da je Ali posro svjetski prvak. Drugi put, 1965. g., opeta mu je Liston bi izazivač, ma Ali mu je pari se vej u parvuj rundi peto jedon kacot a Liston je po koda ga je udri gromom a ne kacoton, a da publika ni ni vidila kal ga je to Alu udri pok se oti njeguv kacot zove fantomskim ili nevidljivim.
kadêna, veruge ol gvozjo; gvozdeni lanac, veriga. Kadenun se more vezat sicić s kojin se cripje voda iz gustirne. Na bucolu se nakun puno godisć izdubu komesure koda ih je nikur ukleso i onda fino izglanca. More se kadenun vezat i mul, rilko koza i tovor, kunj nikako. Popri, u storu vrime, niki su primorski gradovi debelun kadenun bronili pristup tujima brodima u svoju valu (tal catena).
kadȕja, Salvia officinalis; kadulja, ljekovito samoniklo bilje, Lipo vonje kaduja. Imo moli ljubičasti cvit. Čajen ol kaduje ispiru se usta i gargarizo garlo, more ga se somo malo popit. Morete i osusit lisće kaduje pok ucinit čaj kal vos voja.
kadunjôk, vorst spuži; kaduljin puž. Spuži ol kaduje zvoli su se kadunjoci. Vej se ne zovu jer ih ni. Nojveće ih je bilo u Hum. Bili su to nojlipji spuži, vonjoli su po kaduji. Danas ne morete noć nelnega. Svit ih je sve pokupi i izi.
kafȁ, kava. Naravski da Ženogovci gredu na kavu kako i na kafu. Ma oni će reć: gremo u Komižu na kafu (ne na kavu). Misto, lokal, di se pije kafa isto se zove kafa, kako i piće koje se nondi pije.
kaîć, moli brud; brodić. Ako se hoće hodit na more, do na Bisovo i do Parnikoze, do Kamika i Zokamice ili do Barjoki iz Komiže, do Volići i Krave iz Luke, tuko imat dobri kaić i veći brud ol kaića (tur kaik).
kaîn, sud u koji se buto vode za se oprat ruke i umit obroz; lavor. Donedovna u Ženuglovu (Ženu Glovu) ni nikur imo kupatilo i lavandin. Liti se umivo i prolo vonka, na dvuru, iz kajina. Zimi se dodovalo u kajin bokun teple vode iz kaldaje (venet cain).
kaincȃt, bolno glasanje psa; cviljenje psa. Pogodi je jalnega kucina stinun toko joko da je kainceo veće pul ure vrimena.
kalafôt, covik ca zno ucinit i poprovjat brode; majstor za izradu i popravljanje drvenih brodova. Drugi mu se ne smidu misat u posol: "meštre Mote kalafote, cin' te brode kako znote" (tal calafato)
kalãt, kalovat, spusćat; spustiti. Kaloj se s tih skali, stoje naskarso, past će skale i ti s njima. More i vako: lako se kalat doli do vale u Duboku, ma se ni lako se nose vrotit, tuko hodit uzdose sve do Jubotove gustirne (tal calare).
kalcȅte, čarape. Jelna kalceta ne gre soma, uvik su dvi, por kalcet. Popri su muški djaci nosili kalcete kako i ženske, dobota cilu pušku skulu (na vorhu su se ćapovale lastikun). Malo je ku imo duge gaće (tal calzetta).
kaldȃja, dil spahera, sud ol gvozjo ca stoji na kraju spahera; umetak u štednjaku na drva u kojem se grije voda. Daržala se u njemu voda. Dokle se spaher loži u kaldaji je uvik bilo tople vode (tal caldaia).
kaldûra, omarina na moru sa sumaglicun; sparina na moru sa sumaglicom. Ako je kaldura puno je vrućo. Po takuj vrućini na more, u brodu, ne more se izdarzat bez tende(tal caldura).
kãleb, Larus cachinnans, galeb. Nojpoznatijo uzmorsko tvica ca živi na nasemu otoku i manjima otokima kolo njega. Govori se kako kaleb ni provo pučinsko tvica.
kalîg, magla po moru. Spusćo se po moru, aloja somega mora. More bit gusta da se nista ne vidi (tal caligine).
kaligêr, postolor, meštar ca cini i poprovjo postole; postolar. Rece se - kaligerski spog, tanak je a jok, njega se uzalo koristit da se naprave papuce (venet caligaio).
kaloda, kalovonje obloki s parvega oblocnega sloja prema pulentu; jedno kalovonje ribarske mriže ili parangola u more. Spuštanje oblaki prema zapadnom horizontu, ili u ribarstvu spuštanje dužeg ribarskoga alata. Kaloje pulent, moglo bi forcat iz te bonde. Moća, ala azveltije da kalomo parangol, još somo vu kalodu pri noći (usp tal calo).
kalûn, top. Danas se ne govori da se puce iz kaluna, nego iz topovi ili višecjevnih haubici. Kalunima su pucoli u Viškemu boju, na dvodeset krišnjoka (20. srpnja) mijor osanstu šezdeset i šestega godisćo (1866). Iz austrijski brodi tukli su kaluni na talijonske, i obratno, Persano na Tegettoffa, ma dobi je austrijski admiral Tegettoff (tal cannone).
kãmara, u kamari se spi i druge temu slicne stvori cini; soba (spavaća). Gre se na vecer u kamaru kal se vej nimo co cinit, a vrime je za spat, komu pri, komu posli. Niki idu spat rano, kako i kokoše (tal camara).
kãmenica, posuda isklesono ol stine u jelnemu komadu za darzat ulje ili cagol drugu; veći ili manji sud izduben u jednom kamenu. Na dvuru Zadružnega doma u Podšpilju, s duljnje bonde, dvi su velike kamenice. Nison sigur kal su se koristile i jesu se u njih stovjalo ulje ili vino.
kamomîl, Matrucari chamomilla, ljekovita biljka. Popri je svit je skupjo cviće kamomila po dvurima i onda se sušilo cviće na cistu kortu. Nijedon danasnji ne paho tako lipo kako ti ca je resa po dvurima.
kampanêl, zvonik. U Podšpilje je 1969. g. Crikva Mole Guspe dobila i kampanel: zvoni je na letriku. Bokun je daje ol crikve, tri, cetiri, metra, sest, sedan koraki. Don Vojko Andrija Mardešić je skupjo pineze i vonka, u Čile i u Argentinu, i u Amerike, tako se govorilo. I na Prirovo je kampanel daje crikve i samostana svetega Jeronima (tal campanile).
kampijûn, mustra; uzorak vina. Uzme se bocunić, ili zmul, pok se potegne na manigin bokun vina iz bacve i napuni bocunić. Provo se i rece, vino u vuj bacvi je dobro, ili vino je slabo, spuntinono. To je kampijun, uzorak, vina za tu bacvu, ma somo za otu bacvu, ne za drugu (venet campion).
kãna, cijev od puške, puščana cijev. Muj otac Bjože bi je strastveni lovac. Nojpri je imo pušku na koju je jelna kana bila probijena pok mu je je odnila policija. Drugi put je imo ruskinju, dvocjevku, pušku s dvi kane, obe su mu kane bile dobre.
kãnat, kantõnje, pjevanje. Stori Ženoglovci su lipo kanatali, njihuv se kanat moga lipo cut vonka crikve i u crikvu kal su kantali u carkvenemu zboru. Prema nemu ca mi je reka Andro Golubov, likor rodon iz Ženeglove, nojboji zbor i nojboji kantaduri bili su stori Ženoglovci: Ive Andrićov Kok, Tone Bjožev Pomedara, Mirci Bjožev, Pavulin Maricin Ženso, Sibe Matićov Barbica, Pere Matićov, Tonci Popetov, Jure Pidinov, Ive Pidinov, Miki Moli zvoni Rade, sin Jureta Pidinova, Miki Veli, sin Iveta Pidinova. Bilo je u zboru i svita vonka Ženeglove kako Palma iz Pohumjo, Tone Pačun, Jakov iz Taleža. Svi iz Ženeglove (Žene Glave), svi su pokujni, kako i ovi drugi, bili su Sviličići, Palma je Ivčević, Tone Pačun bi je Burić, a Jakov iz Taleža Borčić. Po svuj prilici zbor je kanto još i u vrime kal je župnik bi don Vojko (Andrija Vojko Mardešić, 1950-1970), a more bit da je kanto već i u vrime don Toneta (Ante Giaconi, 1939-1948). Govori se kako bi za crkveni zbor u Podšpilje moga imat zasluge i parvi dušobrižnik Podšpiljo don Dinko Bučić. Bi je puno glazbeno darovit i podučava je kantonje i svironje po župima Forske biskupije.
kânava, osušeno konoplja ca se koristi da se dikoja komesura, rapa ili rapica dobro zatvori; vlati konoplje koje se koriste za poslove u konobi, u popravlanju brodova i vodoinstalacijama. U konobu kolo svakega ždriba i purtele, kolo svake kanele, da se zatvori i nojmanjo rapica da ne tece vino ili cagol drugu iz bacve. Ona pomoze i vodoinstalateru da buto spinu tako da ne tece (pri nego su izmisjene teflon trake). A kalafotu da zatvori sve rape kako more ne bi ulizlo u brud (tal canapa).
kanavāca, karpa u kužini. Tuko imat dosti kanavaci da sve u kuzinu bude cisto, da kuzina ne bude sporka (tal canavaccio).
kancenȉca, tunja s tako postavjenim olovnicima da njun udice s jeskun potonu na morsku dno i toti mome ribu. E, lovi son na kancenicu, ma ni vroga nison ujo.
kandȅla, sterika; svijeća. Na Velu Guspu, u Velu selo, more se zapolit kandelu, steriku, za koga svuga, ku je umar, za nikoga komu tuko puno sriće. More se to ucinit i na Molu Guspu, u Podšpilje. Popri se to cinilo na jelno misto na podu, pok su dica krola vosak ol tih kandeli za uspomenu. Danas donesu dasku s brokvima, i toti se stovjaju kandele. Kal nestane letrike u Ženuglovu (Ženu Glavu) se po kući isću kandele ili sterike. Kandela se za mortve (i za žive) u svaku vrime more zapolit u svaku crikvu (tal candela).
kandelȉca, moli carcej; mali cvrčak. Ne znnon kako se stručno zove, ma to je moli carcej. Bit će carci isto kako i veliki. Molo kandelica ni puno većo ol parvega članka na molemu parstu na ruki.
kanȅla, spina; slavina za vodu. Tuko imat dobru kanelu, fino je obamotat kanavun, onda je stavit misto zdriba na prilnji, dulnji dil bacve, ako si sve dobro ucini neće vino teć kolo kanele. Pari mi se kako se i cimet popri zvo kanela, jerbo slici na molu kanelu (tal cannella).
kanȅt, komad izdilonega driva ca su ga ženske darzale kolo posa s rapun na vorhu za udit petu joglu ol pletenjo; starinski pribor za pomoć u pletenju (od izrezbarenoga drva). Kanet se moga udit i u klupko vune da je lašnje za plest. Plelo se s cetiri jogle, u kanet se darzala peto. Popri bi ženske zatakle kanet za pos i onda malo po malo s joglima plele kalcete i druge stvori za zimu.
kanoćôl, dalekozor. U osnovnu skulu vodili su nos kol vojske na Hum. Gori visoko, doboti na sestu metri, vojska je imala veliki kanoćol s dvo oka. Toko je povećovo da se moglo vidit svit u Split kako seto po rivi, ma nison sigur je se o temu dobro spominjen. Danas Ženoglovci ne gredu u Hum za gledot kroz kanoćol, nego na dvur Tonkota Ane: Un je imo dobri kanoćol, moglo se dobro i u detalje vidit cilu Poje (tal cannocchiale).
kanpana, caklenu sjenilo (ol bilega cakla) kolo tuba za sviću na petrolje; stakleno sjenilo na petrolejki. Kampane su na svićima na petrolje daržali na kantinolima uz posteju, ma to je bilo za bogatiji svit u grodu, a na selu i ne znon kako je bilo - somo su gosposke kuće imale kampanu kolo sviće (tal campana).
kantadûr, covik ca dobro kanto; čovjek koji dobro pjeva. Dobri kantadur more kantat solo a da ga nikur ne prati. Popri je bilo takih i u Ženuglovu (tal cantatore).
kantât, pjevati. Bez kapelnika ni jedon zbor ne more dobro kantat. Klapa je mogla i bez njega, tako da jedon doje ton, na primjer, Pere Matićov, u pismi, „sinoć san ti kol majke bio, faculet san ostavio“. Glosi ca su kantali bili su prituljeni i lipi, duboki, koda kantaju iz gustirne (tal cantare)
kantinêla, duzjo gredica; letvica (3x5 cm). Nista se u kuću ne more lavorat bez kantineli, ni pokrit kuverta, ni sufitat, ne mores stavit ni rubnike na podu.
kantinôl, kantunol; ormarić. Stoji u kantun, ili uz posteju, s jelne i druge bonde, na njemu stoji noćno svića, imo jedon skafetin, ispod skafetina more bit prostor za stavit cagol drugu.
kantȉr, ne puno dugo (dujina zavisi od bacve ili drugega suda) debelo darveno greda s jednun udubinun za bacvu ili koji drugi sud; drvena greda koja u konobi služi za postavljanje bačava, ili za naslanjanje preteške glave tijeska kad se prestane tiještiti grožđe. Noc ćes stavit bacvu? Na dvo kantira, jedon sprida i drugi oznose (tal cantiere).
kantonje, pjevanje. Popri se užalo divnjima pol ponistru kantat serenadu, rekla mi je pokujno mati da su popri u Ženuglovu dohodili kantat i mladići iz drugih seli prefin i školopojci, oni iz duljnjih poji.
kantûn, kut. Sve kuće u Ženuglovu (Ženu Glavu) imaju cetiri kantuna, dvo na dulnju, dvo na gurnju bondu. Jedon od nojlipjih gradskih kutaka na Mediteranu je Kût (a ne kantun), dil groda Visa (tal cantone).
kanjȕs, dil slabijih sardel ili koje druge ribe ca je ribori ustupaju svitu ili dici ca cekodu kolo broda kal se riba iskarcoje; dio ulova (slabijih riba) što se daje ljudima koji su se okupili oko ribarskog broda. Kanjus je i rukovica ribe ca se do i onima koji su doli ruku kal se ribe iskarcovala iz broda. Govori se kako je popri oni ca je ocekivo kanjus, kanjušar, digol i uzo pruzit ruku riborima kal su iskarcovali ribu, pok i koji drugi posol, a danas da tega ni.
kapȃra, Capparis spinosa, samonikla biljka čiji se pupovi beru i kisele. Ženoglovci sila vole kapare iz kvasine. Ubere se mole kapare u pupku, pri nego procvatu, stave se u kvasinu, u staklenku, i ceko se dokle se ne ucine. U Ženuglovu (Ženu Glovu) su somo dvi velike kapare – jelna na Pidinovu tezu, drugo je pokrila cili Nikšin sulor, na desni kroj sela. Jelna veliko bila je na Lovinu, tete Pove kapara, ma ni njun dobro, bit će i poginula. Na Luku i u Komižu vise kapare iz svakega zida i kantuna, na svaku kuću po dvi, tri, restu iz stine i komesuri meju stinima. Kal in je stajun procvatu velikin bilin cviton s ljubičastin prasnicima (tal caparra).
kapelin, šeširić, nose ga ženske. Dušla je iz Splita u Ženuglovu a na glovu je imala lipi kapelin sa zelenin lipin cviton na livu bondu kapelina (tal cappellino)
kapȉć, poklopac na lambiku. Tuko dvignut kapić kal se oltoci levonda, rakija, kvatasencija ca more izoć iz jelnega lambika, kal se istoci jelna kota. Ako imo još levonde, ili cega drugega, kalo se i zavido kapić, nakun ca se nastavi nova kota.
kapît, razumijeti. Cu son da se to ovako dogodilo: na nikemu gastronomskemu natjecanju komiško ekipa, koja gul bila, nisto je falila, i šef je reka, ne, ne radi se to tako! Ni bilo siguro komu to govori, zato ga je Tone pito, co? ku? mi? jo ili un? Kal je odoćo kako ga šef nonke pinke ne kapi onda je dodo koda se cudi, ostija, ovi ni ništa kapi (lat capere).
kāpjôt, cidit se u kapjima, prokapot iz kuverte, ili iz kojega suda, ili cega drugega uc se darzi niko tekućina; kapljati. Na gurnji pud kapje, siguro je prokapolo kroz kuvertu, bit će pukla koja kupa. Kapjot hoće reć da nisto ca ne bi smilo pusćo vodu, kapju po kapju. Jelna kapja, i onda jos jelna, i tako daje, stvori poplavu.
kâpo, covik koji je glavni u nikemu poslu; šef, glavar. U Amerike se kapo zove bos (boss), ni lako s njima izoć u kroj, za vrime lavura ne more se nonke zafumat, tako je provjo stori barba Mote (tal capo)
kapôc, za covika ca more nisto ucinit rece se da je kapoc, sposoban to ucinit; čovjek sposoban da nešto učini. Ako mores nisto ucinit anda si kapoc da to ucinis, to hoće reć da mores to ucinit. Kapoc je prinit i stu kili, altroke vrićicu cimenta (tal capace).
kapȍt, potupuna pobjeda ili poraz u igri na tresetu; kaput. U igri na tresetu, more se dogodit da s kumpanjon ne dobijete nonke punta, a oni ca igraju protiv vos svih jelnaste – doli su non kapot, reć ćete pokunjeno.
kapotôt, tvica ca ni dobro, kanarin ili gardelin cini kapote ili kapoto; razboljeti se, ptica koja boluje. Perje njun ne izgledo dobro, darzi glovu pol krelo. Ne zavorsi dobro tvica ca je pocela kapotot, tuko njun pomoć i vidit ol cega boluje.
kapûla, Allium cepa, crveni luk, a lȕk je češnjak ili bijeli luk; crveni luk. U ženoglovskemu kulinarstvu pari mi se da sufigovat ili kuhot hronu ni moguće bez pomedori, kapule, luka i petrusimula. Većina izbine jedva se more zapocet pripremat bez kapule.
kapulȉca, molo kapula; sjemenska kapula. Za usodit kapulu tuko kupit kapulicu u butigu ili na pazor u Split.
kapunjêra, improvizirona kućica poput kokošinjca. Ne stoji svak u lipu urednu kuću, kogol stoji u provu kapunjeru, jedva da imo vrota i ponistre. Bokun kapunjere more se napravit kad se grodi kuća, kako bokun barake za sklonit alot i druge stvori ca su od potribe za grodit (tal caponiera).
kapricȉj, kapricijat, kapricijuz, neozbiljnu i nepredvidivu ponašanje; kapric, inaćenje bez razloga. Covik ca cini kapricije. Recmo, na stolu je manistra s kumpirima, svak to izi, a un rece, ne pjazo me. Govori sal jelno, onda drugu. Obećo ti da će nisto ucinit, onda rece, neću, i to kal ti je nojveće potriba. Taki covik je kapricijuz, nepredvidiv (tal cappriccio).
kãra, seoska kola za prijevoz tereta. More bit i karoca, i kor. Digol se hoće pokazat kako doboti egzotično nerazumjivo govore judi s nasega otoka, to su oni ca govore, puc kor dor, tako pitaju pošto ta karoca ili kara drva. Koko jo znon popri u Ženuglovu (Ženu Glavu), jer su svi putu puno starmili, somo je provi mestar moga uprovajat punun karun mihi s vinen i stot atento na krik da karoca s vinen i bestijun ne krene nekontrolirano nistarmo, prema Lukinima i Borcićovima (tal carro).
karatȉl, bačvica. Manji sud u konobi za darzat vino, jami od jelne do dvi, tri mire vina (tal caratello).
karbûra, svića na karbit; garbura, karbitna svijetiljka. Znon da se u Ženuglovu koristila tako vorst sviće, ma nison je vidi osin na sliki.
kȃrcat, utovarivat niki teret u prijevoznu sredstvo; utivarivat teret. Karco se trajekt autima ako gre iz Splita za nas otok, ma digol ne ukarco sve nego koji auto ostne na Mul svetega Petra i ceko drugu partencu. Isto se more dogodit na Luku, na kraju lita, iza Vele Guspe, i posli. Fila auti ca cekodu za se ukarcat more bit duga od mula sve do Prirova. Cini mi se da se brud more i prikaracat, pritovarit. To se dogodilo ribarskemu brodu u Izgubljenom zavičaju Slobodana Novaka, ne na naš otok nego na Rab. Prikarcali su trabakul tunima tako da mu je pukla prova i pol njun obisenima tunima nakargala ribore.
kȃrcato, ispunjeno sviton ili cin drugin; ispunjeno, puno. U soli je bilo karcato svita, ni bilo ni katridi za sest.
kardȉnāl, vorst carnjenstega stolnega grozjo velikih zarni, bokun muskatonega okusa; vrsta stolnog grožđa. Stori su sodili koju lozu kardinala meju drugima lozima da bude za dicu jerbo malo ranije sazije ol drugega grozlo, ma ol kal su dusle fazane ne bi ni zarna ostalo ni za dicu ni za starije.
kargât, podignut teret uz pomoć poluge. Kargoj polugu s live bonde, drukcije tu stinu nećemo pomaknit!
kȃrik/kôrg, nojjacije korte u briskuli, jas ili trojina ma u zugu u kojemu ni briskula; as i trica (muški i ženski karik); karta koja daje najviše punti u briškuli. Ako se igro briskula na korte trestine kumponj će von digol reć, buta karika, to more bit fureski jas (ne od briskule) ili trojina. Imaju nojeveće punot, jednaste i deset. Provi karik je jas – migo sa tako da se somo bokun prema doli pomakne dulnjo pesnja.
karijûla, radna kolica s jednim kolom. More bit darveno ili gvozdeno. Sprida imo jelno kolo, onda otvoreni dil di se more cagol stavit, ciment, sarbun savuru, bitun, stine. Oznose imo dvi rucice. Darzi ih i pokriće jedon covik, un vozi karijulu (tal carriola).
kãrkos/karkoš, Corvus corax, gavran. Karkoš je coran, zivi po bardima di se ne more duć. E. A. Poe napiso je obo njemu mističnu pismu tako da je ta tvica postala simbolom tajni. Ti karkos govori (karkosi mogu naucit govorit):“ never more“. Karkos je parvu stvorenje ca ga je Noa pusti iz svoj arke da vidi jesu potopne vode pocele opadot, ma karkos kako karkos, ni puno obado za gospodora.
karmã, zolnji dil broda; stražnji dio broda. Sprida je prova, nose je karma. Facendu - na provi doz, na karmu vedro, zapiso je Joško Božanić u Viškima Facendima. Braća Lestićovi iz Sveca vozili su u Komižu prodat punu gajetu dor. Darva su stivali na srid broda tako da brat na provi ni vidi brata ca je sto na karmu. Ćapo ih je veliki doz. Kal je fermalo brat se na karmi priobuka u suhu robu, a oni na provi ni. Brat se na provu, u svuj robi, smoci kako pivac. Docin su akostali u Komižu sila se zacudi oni s karme: pobora, reka je bratu, ili je na provi dazjilo? Da dazjilo! Dazjilo je mihon!
karnevôl, poklod, maskare, glovni dil je u turik, pri ciste sride i korizme (cetardeset don do Uskarsa); karneval. Pasalo je vrime kal je po selima na nasemu otoku, i u Ženuglovu (Ženu Glavu), bi karnevol. Kako dica u vrime pokladi obucivali smo se muski u zenske, zenske u muske, piturali obraze, nosili mohrame, bili kako gusari. nTako se cinili i stariji. Danas u Ženuglovu (Ženu Glavu) ni karnevola.
karôca, teretna kara, kor, za prinit teret ili mih i vriće sa vinen; teretna kola. Kunj ili mul bi se uprega u karocu, nojboje kunj jer je nojpametniji, a timunjer je sto oznose na krik, jer u Ženoglovu (Ženu Glavu) nimo rovnih puti, sve starmi i perikuluzo je za vozit karocu. Kal niku hoće reć kako je na nasemu otoku govur komplikon, za nos rece, to su ti oni što govore: pûc kôr dôr (koko dujde karoca dor)? (tal carozza).
karônja, arijavu dite ili covik; zločest, pokvaren čovjek. Moli ne sluso ni oca ni mater, ni tetu ni borbu, cini ca ga je voja, veliki je karonja (tal carogna).
karȍta, Dancus carota, mrkva. Karota je u kužinu jelna ol nojkorisnijih namirnici, ma malo reste po zenoglovskima vartulima. Ženoglovci je kupuju većinun u butigu, tako je i u Ženuglovu (Ženu Glavu) mrkva zaminila karotu.
karpaš, balun od karpe; krpena lopta. Provi balun ni imo niku osin balunjeri u klub, dica su imali karpase, igrali su s njima, razbijali parste ol nug.
karpêj, krpelj, Ixodeces ricinus, parazitsko molo bestija. Zavuce se pol kožu coviku, kucinu ili bestiji i more prinit zarazu.
kãrpit, krpiti niku poderotinu na robi s joglun i kuncen; krpiti poderanu robu s iglom i koncem. To je obično ric za danas neobični posol. Danas se ne karpi nego se isporono roba hitije i tako cini svak osin nojsiromašnijega svita. Ribarsko mriza karpi se s posebnun joglun.
karsîl, kasa, martvoski sanduk; mrtvački sanduk. Popri ni bilo mrtvačnici ni kapelici na grobju, nego se mortvac darzo doma, u karsilu na posteju. Covika kal umre (svak će umrit), zatvore u karsil i ukopaju u greb di neće vidit ni sunca ni miseca, di ne more brojit zvizde. Pjesnik, Jure Franičević Pločar, reka je, ni potriba ni karsili, nego komad zemje: coviku ca stoji uspravno kako svića, nojmanje, koji kleci nisto veće, nojveće nemu ca lezi.
kãrsćeno vodȁ, voda koju je pop blagoslovi; voda u krstionici koju je blagoslovio svećenik. Na pocetku svake crikve, s desne bonde, molo je krstionica s karsćenun vodun. Vjernik bokun umoci u tu vodu, okrene se oltoru, bokun se prigne i prikriži. Svećenik u crikvu karsti karsćenun vodun i blagoslivljo kuće. Iz poznotih svetišta, kako iz Marije Bistrice ili iz Veprica povar Makarske, svit za uspomenu uzme molu bocicu karsćene vode.
kartȅla, karta s brojevima za tombulu. Nojpoznatijo je kartela za tonbulu. Kupi se kartelu di se darzi tonbula, ili se ceko da izvucu dobitni broji na drzavnu tonbulu ca se zove bingo (tal cartella).
kartelûn, tabelun sa svima brojevima za tombulu ol 1 do 90; tabla sa svim poredanih brojevima 90 brojeva tombole na kojoj se postavljaju brojevi nakon što se izvuku. Darži ga oni ca izvucije i vice brojeve. Popri se u Ženuglovu (Ženu Glavu) liti uzalo igrat tonbulu, nindir u hlod, da se lasnje polnese vrućina. Nosa bi se niki mlaji, njemu bi doli kartelun i vrićicu s brojima. Kako je un izvikivo brojeve tako su oni ca su imali kartele stincicima pokrivali svoje brojeve. Niki ca su darzali kartelun, da in ne bude dosadnom, ne bi rekli jedon nego nojmlaji, trinaste je juda, tristitri su guske leteće, devedest je nono, osandeset nona, sedandeset i sedan su ženske noge (tal cartelone).
karticȅla, vidi kartela.
kartȉna, tonka korta za zamotat tobak; tanki papir za motanje suhog rezanog duhana. Muj nono Sibe puno je fumo, ni bilo tega ca ne bi prodo da dujde do tobaka. Moto ga je u novine ili u bilo koju kortu. Posli su dusle lipe tonke kartine u koje se moto tobak, pomalo i s pumnjun, da ga ni pinkicu ne pade po tlehu (tal cartina) .
kartolîna, razglednica. U svoju kuću u Bandiricu nono Jakov je na jednon veliki kartun, kako u niku svazu, lipi kartoline ca su mu ih slali sini, moje borbe, iz raznih misti i zemji di su akostali, di su navigali. Pari mi se da je zolnju poslo barba Andre iz Punta Arenas (tal cartolina).
kartûl, siroko kofica: široka pletena košara. U kartul se mogu nosit friske smokve i grozje. More i riba, ma to je onda spartva ca se ne more koristit za druge stvori. Postoji i kartulcȉć, pok se rece za jelnega svetega Stipona, iza Božića, sveti Stipon zenske pipo, za drugega, iza Vele Guspe, kal pocne zrit grozje i nike vojke, sveti Stipon, gospoja, kartolcićen pul poja.
kartûn, debelo korta; tvrd deblji papir. Od kartuna mogu ucinit cvorste kasete u koje se mogu stivat banane i drugo voće, ili cagol drugu (tal cartone).
kartusȉna, odbačeni papir. Pri ni bilo korte ni za umotat slonu ribu. Ni bilo ni novini, libri su bili rilki. Danas korte imo na sve bonde stivaju se novine na novinu, a i libri ca su uceri vridili danas su postali kartusina kako i novine, korta brez vridnosti, kartusina.
kãsa, karsil, martvoski sanduk; mrtvači sanduk, lijes. Sve isto je u kasu i u karsilu, znote i somi ca vos ceko, pri ili posli. Tako non je Bog odredi kal je nase praroditeje istiro iz raja (tal cassa)
kasȅta/kašeta, niski sandučić ucinjen ol tanjega darva, kartuna ili plastike; niski sanduk, sandučić za razne namjene. Ne znon kako bi se moglo zivit brez kaseti, ribori u njih stivaju ribu, danas dododu odmah led da se riba ne osmardi. Smokve ca se suse u kasete, i sve druge stvori ca se suse i darze kal su osusene, nojboje je darzat u ciste, darvene kasete (tal cassetta).
kastigȁt, kazniti. Za nikoga ku cini zlo rece se, ako imo Boga, Bog će ga kastigat. More se i na ispovidi dobit kastîg, ma to je pokora i kajanje a ne provi kastig. Što si cini pito te pop, ti reces, nisto grubo son reka materi, što grubo pito te pop, ti reces, onda će pop: tri Očenasa i tri Zadrave Marije, tako ti je odredi kaznu, dobro si paso da nisi dobi Križni put ili koju veću pokoru (tal castigare).
kastradîna, osuseno bravetina, napuse rebra i koset; osušena bravetina. Stori su Ženoglovci volili kastradinu. Govori se da su osusenu bravetinu darzali obisenu obo gredu u konobu (mlet castradina).
kasũn, veliko kaseta ol darva ca ol gurnje bonde imo pokriv na bartvele; sanduk. U sebi more imat i mole skatulice di su se mogle darzat razne stvori, kafa, cukar, carnjenilo za zenske, i drugo. Pari mi se da je kjuc od takega kasuna kod sebe darzo gospodor (venet casone).
katanâc vorst kjucanice; lokot. Store velike kjucanice s velikima kjucina zaminjena su na puno vrot ol kućici katoncen. Naša je kućica za bestije podiljena na dvo dila i imo dvoja vrota s jelnin katoncen (tal catenaccio).
katrȉda, sidija; stolica. Covik sidi na katridu i kanto pismu o moru i poju, o mornorima i tezocima (grč kathedra).
katranȁt, katranovat, razmazot,razmazivat katrôn; mazati katranom. Katrano se borka da bude sigurijo, da ne propusćo vodu, katrano se covik koji gre toti di se katranalo brud, ili ga je more donilo pok se ol katrana ne more covik ocistit.
kaudofȅro, zica ca je sastvjena ol veće zic; jaka žica satvaljena od više žica. Za osigurat stup ol letrike, na primjer, ili za ucinit pičak ca ga ni marina neće prigrist.
kaũl, Brassica oleracea; cvjetača, karfiol. Uz Ženuglovu (Ženu Glavu) vole nojveće običi kupus (raštiku) a pari mi se pari da in je drog kaul, napuse za starijemu svitu, ma ni lako duć do kauli (tal cavolo).
kaustȉka, kaustična soda; sredstvo (lužina) ca sluzi za nisto otopit ili rastopit; jako sredstvo, lužina koje se koristilo za pravljenje sapunu. Popri se doma cini sapun jer ga ni bilo za kupit. To ni bilo moguće bez sode kaustike. Ni bilo ni deterđenti za prat teće i druge sude ol zagorenega ićo i slicno, pa se za to koristila vora i sarbun (lat causticus).
kavâla, Sciaena umbra; kvalitetna bijele ribe. Lipe je skurokafene boje s zlotnin sjajen, imo veliku glovu i tilo s gurnje bonde bokun podignuto. Voli kamenitu obalu i dno mora, toti se more sakrit u rapu i more se ostle izmomit somo nojbojun jesku. More narest do pul metra a nojveći komadi moru pizat i do cetiri kila. Poznota je Ženoglovcima. Popri su oni hodili lovit kavale ol Duboke do Metudoli na jelnu bondu i do Punte ol Polivala na drugu.
kavalête, piturske skale i nogari; nogari. Pitur je bez kavaleti kako drugi covik bez nug, ne more piturovat, na njima gre i cini skrokoje. Kavalete i niski nasloni noc pitur polozi vrota da mu ih je lasnje piturat (tal cavaletto).
kãverna, manjo ili većo rapa; šupljina. Kal je covik tesko bolestan, imo suciju, onda su mu kaverne na plućima bile puno grubi sinjol za njegovu zdrovje (lat caverna).
kazãn, veliki gvozdeni sud za kuhot hronu; veći kotao za spremanje hrane. Vojske u pokretu imale su velike kazane u kojima se kuholo za stotine vojniki. Govori se da je vojniski fazul nojuksniji zatu ca se kuho u velikemu kazanu, za puno svita. Niki su tako bili razumili i komunizam: svi na jedon kazan (tur kazan).
kazêrna, vojarnica, vojarna. Kuće di stoje soldoti, vojnici svake vorsti, i mornori u ratnu mornaricu, zove se kazerna, nojveće kaserne za mornore u vrime Austrije bile su u Poli, oznle je admiral Tegetof arvo pol Vis i potuka Persana u Viškemu boju 1866 ( tal caserna).
kazîn, kuća di se gre na kurbe; javna kuća. Svit ca ni voli mornore govori je da ni kal navigaju ne mogu docekot da arvaju u koji porat, onda išću kazin i sve pineze istrate na kurbe (venet caxino).
kȅ nõva, koristi se kako pozdrav, ca je nova; što je nova. Ke nova, barba Ivane, je koja novitod na televiziju? (tal che nova)
kȅnja, tovor je muškega, a kenja je ženskega roda; magarica. Bjože, moli bi te da mi pozojmiš kenju za dvo, tri dona za prinit ono malo zeromada, moli je Jure Cifutov. Osuši son nikoliko kvintoli pok mi to tuko prinit. Molo kenja je kenjȉca.
kȉbic, navijač. U Ženuglovu (Ženu Glavu) svi kibiciraju za Hajduka, ma ne toko žestoko kako pri, jer ni Hajduk ni kako ca je pri bi, a nisu, bome, ni Ženoglovci (njem kiebitz).
kȉbla, sićic za cini potribu; posuda za nuždu. Popri kal ni bilo zahoda u kuću, kible su se daržale pol skale, na pasoz (njem kübel).
kȉće, zelene grone ca se uberu u busku i donesu doma da ih pozeru brovi i koze; zelene grane ubrane za hranu sitne stoke. U Ženuglovu (Ženu Glavu) i veću brime kićo zenske nose na glovu.
kȉlo, kil, mijor grami, stu deki; kilogram, tisuću grama. Naravski da je kilo sardel jedon kilogram sardel.
kîn, komad debjega oštrega gvozjo za cipat darva, a imo i darveni kin za stavit na vorh darzala od motike i maškina da boje darži; klin. Veći hreb ne more se iscipat bez kini, puno veliki hreb tuko veće gvozdenih kini da se dobro iscipo, ne more ga se iscipat somo za sikirun.
kîrnja, Cerna gigas, oborito riba iz ribje famije kanjaca; vrsta bijele ribe. Spado meju nojveće ribe ca se moru ujot u more kolo nasega otoka. Trofejna je za podnovne ribolovce. Niko ispitivanja (ankete) u kulinarstvu o ukusu ribljega mesa stovjaju kirnju na drugu misto, iza sanpjera (tal cerna).
kīsćȁ, kliješta. Tuko imat imat kisća u svaku kuću da se more izvadit brokva. Bez dobrih kisćm provega mlacića i brokvi ol potkivonjo se popri ni moglo potkovat konja (kunj ne more hodit bus)
kjôro (ćoro), nebo bez obloki, bistro. Iz Ženeglove (Žene Glave) kal je kjoro (ćoro) nebo, tuko bit bura bez obloki, ili tarmuntona, lipo se more vidit Palagruza i kosta ol Itolije (tal chiaro).
kjûc, stvor za otvorit kjucanicu; ključ. Storo vrota ol konobi otvorala su se velikima i teskima kjucima - danas oni taki kjuci mogu bit lipi suvenir i uspomena.
kjucanȉca, uredjaj uz pomuć kojega se otvoro i zatvoro, zaklopo i otklopjo bilo koja i bilo kako vrota, na primjer, ona na kuću. Ostali smo zatvoreni u kuću, dušla non je kjucanica na manje, nikako je nismo mogli otklopit, tukalo non je rumbat vrota. Posebna vorst kjucanice je katanac.
kjũka, kvaka. Služi da se otvore i zatvore vrota, uz njezinu pomuć pokriće kjucanica. Rukun je pritisnete i vrota se otvore, ostavite je i vrota se zatvore. Sastavjena je od dvo dila, muški se dil uvuce u ženski.
klapȍt, udrivat o nisto; udarati, kucati. Pogledoj, Kate, ku no klapje na vrota?
klãsa, razred u skulu; u kvaliteti i izvrsnosti; razred, stupanj kvalitete. U koju si klasu? Gren u cetvorti razred. Onda jos gres u pušku skulu, izist ćes još puno bini kruha dokle ne pasos sve klase. Stavi mi je zeromod u slabiju klasu nego ca son ocekivo, ni mi ga stavi u parvu klasu. Popri su i na brodu bile klase, a ne somo jelna kako danas (tal classe).
klecȍt, klećat, kleknut. Ako ne znote kal u crikvu tuko kleknut ili ostat klecot nojboje je da gledote druge, kal oni klecodu klecojte i vi. Starijima ni lako klecot na kolina pok se somo prignu uza klupu.
klobûk, pokrivalo za glovu. Pokrit glovu more se s klobuken, more i s beritun. Ženske vole klobuke i klobuciće, stovjaju u njih ukrase, cviće i druge zgodne stvori ca cine klobuk lipjin.
knêz, vidi donzula.
kobotnȉca, Octopus, oktopod; hobotnica. Imo osan troki, na svakemu su po dvo reda šupjih prianjolki s kojima se kobotnica ćapoje za stinu ili za covika ako je provo rukima izvadit. Imo u Ženuglovu (Ženu Glavu) svita ca veće vole kobotnice nego bilo koju drugu ribu. Niki vole posve mole kobotnice i mole njihove troke vole izist sirove.
koćȅta, posteja ol darva; vrsta postelje. Imo dvi daske ozbonde, pok uzglovje i uznoge na koje se bonde inkasaju. Nakun ca se koćeta sastavi i bonde inkasaju na njih se meće susta, na sustu stramac da bude boje za spat. Cini mi se da bi se mogle podilit u tri vorsti ako se gledo somo to za koko je personi napravjena: imo ih za personu, za personu i pul, i za dvi persone, to bi bile dvi koćete ili jelna bračno posteja (ven cucetta).
kȍfa, košara ol prućo za nosit druge stvori ca tukaju imat rospira; košara upletena od pruća. Popri su stvori nosile somo u kofe i u manje kofe, kȍfice. U njih se nosilo grozje, smokve, drugu voće da se ne ispešto. Danas se većina stvori nosi u vrićicima od najlona koje ne mogu sagnjit, a somo digol u škartocima ol korte, rilko u koficima.
kofȉdênca, uzdat se u nikoga; povjerenje. Nimon u njega konfidence, ne smin mu nista reć, ako mu co recen, i jos dodon, ovo govorin somo tebi, un će se izlanut parvemu na koga naintro (tal confidenza).
kôgo, kuhar, brodski kuhar. Svaki muški koji kuho je kogo, ma provi kogo je na brodu, un kuho za cilu posadu i ca se tega tice važniji je od kapitona (tal cogo).
kôgoma, molo posuda za kuhot kafu; posuda za spremanje kave. Ako nimote provu kogomu, kafu morete ucinit i u potiću.
kôjba, kavez. Za mole tvice ni bilo se kupovola u butigu. Sprida su se cinila vrota, oznose se stvojala manjarula za proso i drugu vorst ićo za tvice, i bokun bićerina za vodu. Po sridi se naticola sipina kust, komad salote, list kostrica da hrona tvici bude raznovrsnija.
kȍko, koliko. Koko je toti dor? Koko dohode te postole? Koko je mijori u jedon milijun kuni?
kokoćȉka, zimzelin grm i stablo s molin glatkin lišćen; vrsta zimzelenog grma. To ni veliku stablo, reste pri tlehu onda se iz godišćo u godišće diže u visinu, molega je lisćo vazda zelenega. Pri je ni lako bilo noć jerbo se brola kako kiće za koze, danas se približije kućima, lako se raspucije.
kokošôra, kapunjera, kućica za kokoši. Tako pridvecer zatvorit vrota ol kokosore, vidit je su sve u kokošori i zatvorit in vrota.
kȍkot, kokotić, Trigla lira, riba iz famije kokoti (Triglidae); vrsta ribe. Ne znon kako tu ribu poznaju u Ženuglovu (Ženu Glavu). Prosti son da kokot nareste i priko osandeset centimetri i da more pizat veće od kila i pul. Lipo riba za vidit, imo velike prsne peraje s kojima ažvelto kuri po dnu, rasiri ih isće hronu i strasino druge ribe. Kokot je isto ca i lastovica, i jelnih i drugih imo puno vorsti. Vidi: lastovica.
kȍkot, mužjak ol kokoši; pijetao. Misli son da u Ženuglovu (Ženu Glavu) ni kokoti i da vej niku ne darži kokoše, a kal tamo cujen pri zore kako kantaju i pozdrovjaju sunce: jedon pri Jurakotovo, drugi pri Cifutovo, treći pri Pidinovo.
kôl, kal, tvardina ca je nastala ol zuji ili bugonci, nojveće na parstima ol nug; ozeblina. Doboti na svakemu parstu ol nug imon po jedon kol (tal callo).
kolo, otprlike, okolo, cirka oko. Koko si toti doni? Ca nećeu butat na balnacun? Bir če kolo dvo kvintila. Ol Ženeglove do Duboke bit će kolo tri kilometra, ma ne smiš hodit po suncu, ismantat ćete u glovu.
kôla, uski prolaz meju dvi kuće; prolaz između kuća. Na primjer, Sibićova kola izmeju Sibićove i Popetove kuće: nondi su se liti hlodile neviste ol Sibićovih i druge ženske, jer je u koli uvik malo propuha (tal calle).
kôla, lipilo, za nisto zalipit; ljepilo. Niki pišu tutkalo, ma jo ne virujen da se tako more zvat kola. S kolun se danas more zalipit i ćikaru ca se razbila u komade, more se i katridu koja se desvala tako da njuj se izvukla jelna bonda iz druge (tal colla).
kolêndot, kolêndonje, kantonjen čestitati Božić, Mlodu lito i Vodokarsća (Sveto tri kroja); kolende. Kolendoli su popri i stariji svit, i mlodi i dica: Došli smo vam kolendati Bolnju večer von nazvati, vašen dvoru hvale dati. Najprvome straješini a za njime svoj družini. O, ti Tone dobrosrićan, na dobro ti don Božića./ O, ti Tone zlotno kito, na dobro ti Mlodu lito. Prid kućon von bur zeleni a u kuću svi veseli, prid kućun von zlotni bori, a u kući puni dvori. Dušli smo von kolendoti da non date pasurati, otvorite skafetine, izvadite galetine! Pjeva se i refren: I do lita i do lita i na zdrovje ovde, na dobro von, na dobro von mlodu lito dojde (usp. Mardešić-Centin, 1977; 286). O, ti Tone, cvit ol bašće, na dobro ti Vodokarsće! Kolendoli su radi svuga gusta, digol i radi pisme. A ca će in dat za izist? Jelnu nogu od kozlića (prajcića) ca je ostala od Božića!
kȍlet, kragna, ovratnik. Ni lipo vidit vlose i perut na koletu ol jakete, kapota, ni na koletima ol druge robe. Nakun ca se isplete vlose tuko kolet dobro ispacetat (tal colletto)
kȍlinac, zglobovi na šaki i parstima; zglobovi na šaki i na prstima. Razbi je sve kolince kal je u Korita kopo uza stronu, tukalo mu se prignit, loze su se prignile do zemje, ni bilo lako kopat kolo loze a da se ne udre po kolincima obo stinu, zemju i savuru.
kôlma, potpuno bonaca, utiha bez imalo vitra; potpuna utiha. Lipo je s Bratosovca gledot višku valu, valu svetega Jurja, još lipje je gledot kal je bonaca kolma, a more u vali je kako ulje (tal calma).
kolnjȉk, suhozid. Uz gomile po bardima imo nojveće kolnjiki, to su niski suhozidi, nastali u vrime kal je svit po bardima iskarci busak i sodi lozje. Danas se busak vroćo, kako svojevrsna entropija, na mista di je i bi, pokrije kolnjike i gomile - otkriju se nakun ca u pozaru busak izgori.
kolobôr, krug. Pari mi se da Ženoglovci poznaju tri vorsti kolobori, nijelna ni dobra, na primjer, kolobor kolo ociju, isto kako i kolobor kolo Sunca i Miseca neće donit dobre stvori.
kolôc, posebna vorst okruglega trajnega koloca; trajni okrugli dvopek s prazninom u sredini. Somo je jedon provi koloc, oni tvordi da se moglo na njemu slomit zube, sinjski koloc. Po svuj prilici od običnega tista, ne puno debelega, zavinutega u krug i osusenega. Koristi se za mocit u mliko i cinit supu. U butigu su ovi tvordi koloci visili u grozdima od desetak i veće komadi.
kolûnba, kobilica broda. U Komizu je un bi nojboji kalafot i govori je kako je za brud nojvažnijo kolunba (tal colomba).
kolûna, neveliki stup na rivi za vezat brud; stup za privez broda na obali. Na Luku i u Komižu postoje velike kolune, ol gvozjo i isklesonega bile stine za vezat i nojveće brode (tal collona).
komesûra, misto di se spojaju dvi stine; sljubnica, procijep, fuga. Meju dvi stine je komesura, na storima je kućima bila ispunjena jopnon i sarbunen, s vrimenon bi ispala ili bi u nju bi izresla gominjaca, kapara, digol i smokva (tal commessura).
komĩn, otvoreno ognjište, povar njega more bit napa i fumor, a more bit i bez fumora; otvoreno ognjište. Danas se komini cine vonka, napuse u molin kućicima, ili u cornima kuzinima. Većina je kuć u Ženuglovu (Ženu Glavu), i nakun partizonskega rata, imala komine na gurnji pud, da se kamare osiguraju od dima. Na temu je podu bila i kuzina, povar komina je bila napa, na nju se moglo cagol stavit, makor su prove skancije stovjali na zid, na njima su se slogali pjati, žmuli, bocumi i stvori ca tukaju u kužinu.
Komȉzoni, svit iz Komize; Komizoni. I Pojori iz komiškega poja zovu ih Komizoni lopižoni, kako i Višani, a oni Pojore žeromadori. Žale se na Lucane kako su komiškega Isukarsta ukroli: „Lucani bucani, komiškega Isukarsta ukrali, nosili ga na baloncu, prodoli ga za naroncu…“
komȍ, vorst mobilije; starinsko pokućstvo. More imat velike skafete, pok se u njih more stivat sva roba, pojedine osoba i cile famija, jedino kapote i jakete tuko darzat u oromarun, da se ne izgarce (fran commode).
komōč, orma za teglećega konja ili drugu bestiju kal se upregne u karocu; oprema za uprezanje tegleće životinje. Stavi je konja u karocu, meju temenule, a zaboravi je komoč.
kȍmod, kȍmud, mogućnost da zivite onako kako ste naucili, prema svojima potribama, da vos niku ne smeto; udobnost. Starijemu coviku nojvažniji je komud, da more ustat kal ga je voja, da ucini potribu i stoji na zahod koko hoće, da cini kako je nauci, a ne kako drugi hoće.
komodȁt, osjećat se dobro i ugodno, kako doma; raskomodit se tako da se može osjećati ugodno. Kad von dujde gost, a ne poznajete se dovoljno, niti von je blizu u rodu, reć ćete mu, komodojte se kako da ste doma, a ne u tuju kuću, ne sramujte se (tal accomodare).
komodȉne, lavorat i zivit pomalo, kako vos je voja, jos je boje kal von to drugi cini, sve kako vi hoćete; živjeti na način koji vam najviše odgovara. Un hoće da mu sve bude na komodine, njanci se neće ni dvignut s katride, tuko mu se sve donit na pjat, toko je komodan (tal comodone).
komôr, Culex pipiens, komarac. U Ženuglovu (Ženu Glavu) svit pati ol komori, bodu kako vrozi, ne smi se u kamaru darzat upoljeno svitlo, eto ti njih, ne more se ih se risit. Cudi me da je Mojsije poslo faraonu za openu pruge, a ne komore.
komõstre, veruge za obisit brunzin ili koji drugi sud povar ugnja na kominu; verige, lanac, o koje visi lonac nad vatrom na kominu. Slice na veće veruge, na kraju je dil za koji se more ćapat brunzin.
komûna, općina. Ženoglovsko je komuna u Komizu, to hoće reć općina, ma i da ni tako, u Komižu će na rivu uvik stot Komuna, kako jelna fortica u koju su u storu vrime bile kancelarije, danas je muzej od ribarskih aloti, orti (lat communis).
kȍnat, racun; račun. Poslala son onega muga da ucini konat u Zadrugu, a un se vroti doma kako mona, niti je diga pinez, niti je ucini konat, nego da su mu rekli kako mi njima dugujemo, a ne Zadruga nami (tal conto).
konfȁt (se), dobro se razumit, slogat; dobro se razumijeti, podnositi. Dobro se konfomo sa svima susidima, kal je potriba pomozemo mi njima i oni nami.
konferȉt, pjazat; slagati se. Nista me ne konferi ca se dogođo u nasemu selu, svi iz Ženeglove (Žene Glave) gredu ća kal uberu masline ne ostane dobota niku. More i ovo: ne konfere me ove masline, nisu dobro ucinjene, puno su gorke (tal conferire).
konfermȃt, potvordit; potvrditi, potkrijepiti. Ne znon hoće un to konfermat ili ne, ma Lovina ni nikal bila državna, od parvega katrastra osanstu cetrdest i nike, ca ga je Austrija ucinila za Komižu (tal confermare).
konfrontȁt, upustiti se u raspravu, suprotstaviti se, suočiti se. Ne more se vazda ostat miran na svaku besidu, makor da si nojmirniji covik na cilemu svitu. Digol tuko reć koju ric proti, tuko se konfrontat i pobunit, ne moru oni koji ne cine dobro, niti ga ne misle cinit, vazda pasovat liso. „Budi da smo virni krivovirna pravca“, tako je napiso Ujević u „Oproštaju“, tuko se konfrontat. Na susu sudac uzo konfontat svidoke s onin komu se radi nicega sudi (njem confrotieren).
konkulȁt, dugotrajnin i teskin lavuron osćetit skina, prignit se i iskrivit; zbog teškog rada hodati pognuto. Puno lavura i puno piza na skinima mogu težoka prignit prema zemji. Konkulo je skina pizon i prignutin lavuron uz motikun. Zatu gre prignuto, skina su mu nojveće konkulona. I za stvori se uzo reć da su konkulone, kako daske i darzala, iskrivjen i slaba (tal conculare).
konȍba, podrum za vino. Ne mogu ne spomenit kako danas kad se rece konoba puno svita misli da je to restoran. A zno se ca je u Ženuglovu (Ženu Glavu) konoba: to je dulnji dil ženoglovske kuće, gurnji njun je zid obično ukopon u zemju. U konobu su bacve, tiski, bodnji, drugu ca je potriba za vino, za ujot ribu, ako si ribor, za ulje i druge stvori ca stoje u konobu.
konobôjka, molo bestijica, nonke centimetar duga, nojde se pol stinun i plocun i pol piterima ca stoje vonka, vrsta male životinjice. More se noć ispod stine, pol plocun, digol i u konobu.
konparȉt, usporediti. Ne znon je se bilo koji covik more konparit s bilo kojin drugin, svi su na svoju ruku, jedva da se moru konparit, i boje je to ne cinit (tal comparare).
konpatȉt, suosjećati, imati razumijevanja i biti solidaran. Teško je bilo co ucinit som, tukalo bi da vos niku konpati i suporto, ili makor somo na ricima da vos razumi (tal conpatit)
konsêrva/konšerva, ekstrakt ca se iscidi iz isicenih pomedori; ekstrakt od rajčice. Opet ću reć kako pri ni bilo konserve za kupit pok su je zene u Ženuglovu (Ženu Glavu) some cinile. Sikle su se pomedore u grotac, malo pustile, ne znon je se co dodovalo, stovjale se isicene pomedere u ciste bile vrićice, obisile vrićice na niku povisenu misto da se sva voda iz njih iscidi. Kal se iscidi, eto u vrićicu prove konserve (venet conserva).
konsumȃt/konšumat, izist; pojesti. Nison sigur, ma pari mi se da je Krleža reka kako su, kal ostaris, somo dvi stvori značajane, konzumironje hrone i njezinu ekstraminironje, kako ćes ist, i kako ćes pasat u zahod (tal consumare).
kontȃt, racunat; računati. Svasta covik more racunat, koko će dobit za bugavu koju je do u zadrugu, koko će mu duć gosti i koko će dobit euri u sezoni. More se kontat kako ćes prizivit iz dona u don, iz miseca u misec, ako si som i malo koga imos na temu svitu (tal contare).
kȍnter, Cantharus lineatus, oborita riba, koštunjača iz famije sparidi; riba kantar. Zagasite sive je boje, poteze na corno, a more pizat kilo, digol i veće. Mole je glove s molima ustima. Ni na velikuj cini u Ženuglovu (Ženu Glavu), makor je skup. Dobro dujdu i moli konteri, kantarûse. More se pripremit na svaki nocin: ispeć na gradele, stavit ga na brujet, skuhot leso, uvik će bit dobar (tal cantaro).
kontrabônda, krijumčarenje. Krijumčari je bilo na nas otok, puno ih je bilo popri, pri partizonskega rata. Zadar je, na primjer, bi pod Itolijun, nas otok ni. Onda je sa Zadron bilo kontrabonda i niki su se u to vrime obogatili: ca je bilo jeftino u Zadar, to je bilo skupo na Vis (tal contrabbando).
kontrafûnd, okrugli pokriv od darva ili od ploce za pristisnut voz posoljenih sardel; poklopac s kojim se pritišće riba u važu prilikom soljenja, ili za vrijeme nadopunjavanja. Bez njega neće se moć dobro posolit sardele ni minćune. Evo zoc: kal se sole ardele stivoje ih se u rede, a svaki red tuko pritiskat kontrafundon.
kontrapîz, kontrauteg. Ako je na jelnu bondu piz, pok somo toti pendi, onda na drugu tuko stavit kontrapiz, nisto jednokega piza, da sve bude u ravnoteži (tal contra+ peso).
kontrestât, kontrestovat; suprotstavljati se u rasprovaljanju. Kal se s kin ne slozete na ricima, onda se sa njin kontrestoje, na primjer, obo partizanima, jesu oni donili dobro u Ženuglovu (Ženu Glavu), ili su cinili zlo. Nojmnje obo temu znodu oni ca su poginuli u ratu, nisu se kontrestali na ricima ni s Njemcima ni s Talijonima, tukli su se s njima da vrote ca je naše.
kõnjac, Searanus cabrila; nevelika bijela ribe. Imo ostru cunku, crvenkaste je boje, glova mu je ruzičasta s krolkin ljubičastin prugima. Ako pocne ćapovat na udicu more se lako ujot i veće komadi. Lip je za ist na svaki nocin.
konjôd, sestrin muž. Muj otac je konjod mojima borbima (ujcima), braći moje matere (tal cognato).
konjôda, nevista; bratovljeva žena, snaha,. Moja je žena konjoda mojuj sestri (tal cognata).
kopânja, malo veći sud ol darva u koji se popri misilo tisto za kruh; drveni sud u koji se mijesi tijesto za kruh. Tukalo je imat lipu i veliku kopanju za umisit jelnu peć kruha.
koposônt, grobje; groblje. Pri ili posli svi će na koposont, svi će zavorsit na grobje, pol Muster, more i na Prirovo, u Poselje, to su sva grobjo na nasemu otoku. Ženoglova (Žena Glava) nimo koposonta, ženoglovski je koposont u Komizu, zove se pol Muster, tamo su pretki svih Ženoglovci, osin rilkih ca su ukoponi na drugima mistima (tal campo santo)
koprifõko, policijsko zabrana slobodnega kretanja; policijski sat. Pari mi se kako ol partizonskega rata, ol vrimena kal su bili Talijoni ni bilo koprifoka, to je policijsko ura, ne smi se vonka, stoj u kuću (tal coprifuoco).
koprȉva, Urtica dioca, zeljasto biljka koja na lisću imo dlake ca prude izlućjući mravlju kiselinu; kopriva. U Ženuglovu (Ženu Glavu) kopriva je korov, tribi se iz vartuli, a rilko se kuho kako povrće.
kôr, krv. Postoje judi ca svaku malo, od svoje voje, doju kor u bolnicu, da bolnica imo karvi kal je komu potriba transfuzija da mu se sposi zivot.
kōrât (se), svađati se. Grubo govorit jedon s drugin: govori se kako se ženske u Ženuglovu (Ženu Glavu) uzaju korat, muški manje. Danas je malo jelnih i drugih, zatu se manje koraju.
kõrda, specijalni sporogoreći spog za opolit minu; sporogoreća vrpca, štapin, fitilj. Duro gori. Dokle dujde do mine more se sakrit i na miru se sposit (tal corda).
kordûn, kadenica ol zlota ca se nosi kolo vrota; spigeti na postolima; lančić (nakit koji se nosi oko vrata), vezice na cipelama. ženske ga nose sa molin krizićen, kakin medaljonon i temu slicno. Bez korduni, vezici na postolima, ni moguće nosit postole ni dvo koraka. Ma danas se za njih govori da su spigeti (tal cordone).
kordûr, dil obala dokle tuce more, meju bardon i moren; uski (kameni) dio obale između kopna i mora. Ma ne riva, nego dil uz more oskle se oplavi tunju, i ako je sriće, ulovi marinu ili ugora.
korênje, dil stabla i verdure ca reste pod zemlju; korjenje. Neće vaja blitva ca se kuho, toti doboti ni lisćo, ostalo je sve somu korenje.
kôrg, ono s cin se nisto nakargo; teret, as u igri briskule (tuđi as koji nije as od briskula). Na posoljenu ribu, na kontrafund stavi se korg, more od stine, ili cega drugega, neka se sardele ili minćuni boje stisnu. I u igri briskule - buta korga hoće reć stavi jasa, ma ne od briskule nego furestega (rece se i - buta karika).
korîzma, cetardesetnica; četrdesetnica. Šest nediji pri Uskarsa pocinje korizma (tal qudrigesima). Racuno se: ol Ciste sride do Uskarsa cetardeset don (brez nediji)
kõrka, kora drveta, posebno bora; kora. Obično kora ol bora. Brola se korka da se tangaju tunje, kal ni bilo najlona, i mrize, da dobiju kafenu boju, kako ih ne bi razaznale ribe u more. Korka se potopi u vodu onad se u tako dobijenu tongu buto tunja ili mriza.
kornîz, zidić. Niski na kojemu se more sidit, rece se: sedi toti na korniz (tal cornice).
kornijûl, nojlipji gardelin; češljugar koji ima prelijepo perje i krasno pjeva. Ujot kornijula bila je velika stvor, to je u motonju na tvice bi nojveći trofej. Danas je svaku motonje zabronjeno, doboti su sve tvice zastićene.
korõm, dulnji dil postoli od korama, od kože; šjola, poplat; koža. Popri je malo ku imo postole ca su ozdoli imale korom. Gumiđonke su, na primjer, dulnji dil imale od gome.
koromâc, Foeniculum vulgare, anis; koromač. U Ženuglovu (Ženu Glavu) usuda more se noć koromac, imo ga po putu i starnima. Ne stovjo ga se puno u izbinu, imo jok miris, pok privlodo nad drugin mirisima.
korôta, zalovonje za pokojnikon, corno roba ca se nosi za nikin bliskin ku je umar; žalost za umrlima; odjeća koja se nosi za najbližima koji su umrli. Udovice su popri u Ženuglovu (Ženu Glavu) cili život bile u koroti, cili su zivot nosili cornu robu.
kôrta, papir. More bit i korta ca se darzi u rukima kal se igro na korte, a more bit i vlastovnica s kojun dokazijes da je nisto tvoje. A rece se kad ni korte za zahod: ni korte za puj na stranu ili za ucinit potribu.
kôrta grafȉka, geografska karta. Lipo je vidit na korti di su tvoji na kojemu mistu, di je San Pidro, di je Perth i Auckland, Punta Arenas i Nevi Jork.
kortejât, kortejont; udvorat se, udvarač. Popri se kortejalo u setnji nakun vecernje i na dvuru ol crikve pri mise. Veće u tajno nego da vidi svit i da se o temu provje. Ako je javno i ako muški intro u kuću, gotovo je s kortejonjem. Slide zaruke. Moglo se u kumpanjiju pol ponistru zakantat serenadu: „sinoć kal san ti proša mimo te bile dvore, vidin te dušo Mare di s drugin govoris“. Mladić je kortejont, a divnja koju kortejo je njegova kortejonta (tal corteggiare).
kortîv, zidon zagrođeni dil dvura da s u njega ne more vidit iz vonka; ograđeno dvorište. U Komižu i na Luko puno je kortivi, ogrojenih dvuri s naroncima i limunima. Pari mi se kako je u Ženuglovu (Ženu Glavu) somo jedon ma i un se pritvori u rusevinu (tal cortile).
kȍset, vorst mesa, prilnji but bestije; plećka. Za toko svita tuko skuhat cili koset mesa ( tal coscetto)
kȍsić, Turdus merula, kosić ni moli kos, nego se tako u Ženuglovu (Ženu Glavu) zove ta lipo corno tvica sa zutin kjunon; kos. Ni ih puno vidit u Ženuglovu (Ženu Glavu). Popri su ih i stori i mlodi uzali lovit pol plocu za ucinit tingulić.
kosȉr, alot za za posić gronu od stabla ili cega drugega; kosir. Ne more se ubrat kićo bez dobrega kosira. Sluzi i za posić kupinu, za brat zeromod i levondu. Kosi(u)raca se razlikuje od kosira. S druge bonde nimo peticu. Kosiraca se more i produzit, napravi se dugu darzalo, i onda se s njun more sić i grone visoko na stablu.
kosmêj, Eriphia verrucosa; morski rak. Kuri po stinima uz more i sakrije se u rape. Niki ga vole ist. Gredu s lampadinu po noći uz kroj mora i ćapaju kosmeje.
kȍsta, obala. S dvuri i ponistri zenoglovskih kuć vide se obe Palagruze i kosta ol Itolije.
kostȃt/kostat, pristat uz rivu, uza mul ili obalu; pristati, dovesti na određeno mjesto. Svit je moga gledot kal je niki kapiton udri vaporen u Mul svetega Petra. Govorili su, ku mu je do matrikulu, ne zno kostat brud. Kostoje se i kunj uza stinu da se more lasnje uzjahot (tal accosttare). Koko to košto, tako se digol rece, kal se želi pitat – koko co dohodi.
kostrȉc, Sonchus arvensis, vrsta jestive divlje trave. Vole ga ist u Ženuglovu (Ženu Glavu), more se kuhot s drugin divjin zeljen, more se koji list stavit sa salotun ako je mlod. Gorkastega je i ugodnega okusa. Cvate žutin cviton, a lisće mu postaje sve ostrije koko veće reste. Mlodu lisće kostrica puno vole verduni, mole tvice ca se darze u kojbu.
kȍta, jedon kotao ili lambik; više ili manje dropa, lavande ili aromatičnog bilja što ga treba imati za jedan kotao prilikom njihove destilacije. Pri nego ca će te kuhot rakiju, ili levondu, pitat će te koko imote koti, koko puti tuko lozit lambik da bi iskuholo svoju levondu. Na primjer, u kotol, u jelnu kotu levonde, u jedon lambik pri Pipitovo, stalo bi sest, sedan veliki vrić. Tukalo puć u kotol i gazit da more veće stat i manje plotit lambik (tal cotta).
kotlênka, manji kotol, većinun ol gvozjo ili bakra; kotao. Kotlenka je manji sud u koji se more darzat i grijot voda ili drugo tekućina.
kotôl, kotlić, veliki gvozdeni sud ako jami priko tolitra zove se kotlić; kotao. Kotol more bit i dil lambika pol kojin se lozi.
kȍtlić, neveliki gvozdeni sud ol jelnega ili dvo tolitra; manji kotao. U kotlić se užala ćapovat s kišnica s kuverte na mista di se to moglo da se s tun vodun more zalivat vartul.
kȍtula, svećenikova gornja roba; gornjo suknja. Pop nosi kotulu, frotar nosi kotulu, popri su i dica uzali nosit kotulu ako su ih matere zavitovole kojemu svecu da budu zdravi i da sve dobro paso. Matere su to cinile radi tuge i zalosti, jer je puno dice umirolo. Ni bilo likori ni medicini.
koturâta, zolnji dil darvenih kućnih skol; drveno stepenište u kući s otvorom na gornjem katu (podu). Za stariji svit ni nista opasnije nego past niza koturatu. To se more dogodit jer su skale ca gredu na gurnji pud puno spese, skale, stompa i drugu uza skale. Pari mi se da sve to skupa zovu koturata.
kozȁ (Capra), domoćo bestija - dokle je bilo dice u Ženuglovu (Ženu Glavu) ona je bila nojvažnijo domoćo bestija; koza. Bez koze ni siguro koko bi se dice nakun partizonskega rata i posli njega moglo prihronit i odgojit, a to vridi i za stariji svit. Mlodu ol koze zove se kozlȉć.
krakûn, sluzi na misto kjucanice za ucvarstit i zatvorit vonjsko vrota; posebna vrsta zasuna. Sa cin ćes zatvorit konobu ako ne krakunen? Na vrota ol konobe more bit i pet krakuni, ako imaju dvi vrotnice – na svaku vrotnicu po dvo, gurnji i dulnji, i oni glavni ca zatvoro konobu. Moli krakun zove se krakuncić.
krajica vinograda, kraljica vinograda, stolnu bilu grozje zlotno žute boje, muskatonega okusa; bijelo/žuto stolno grožđe. Na Pustice, u Pohumje, otac je imo nikoliko luz kraljice vinograda koje su rodile svakega godišćo (tal Regina de vigneti).
krãvosac, Elephe quatorlineata, vrsta neotrovne (zaštićene) zmije; kraosas. Nojvećo zmoja na nasemu otoku. Poznajen somo tri zmoje, to bi bila obično zmoja, pepeluznica, i kravosac. Kravosac je veliko, lipo zmoja, s cetiri ringe po sebi od glove do repa. Vere se kolo kokosore, uzo krast joja i progucat kojega pilića. Sćeta ga je ubit, jer se nojveće hroni mišima, a i zakonon je zaštićen.
kravotȉ, kiseli kupus. Danas se more ist svak svaku malo. Popri nojveće na Božić sa leso meson, i na Mlodu lito. Kuho se s “ jelnun nogu od prajcića ca je ostala od Božića“. Tako se kolendolo (njem kraut).
krećât, dirati. Ne kreći spaher, ne muvoj se toti, rece mati molemu ditetu ca jos ne zno da se ne smi krećat vrile stvori. I kal se govori o cemu ca ni dobro da se cuje, o nikuj tajni, rece se, ne kreći se u to, to je delikono.
kredênca, ormor u kužini, u gurnjemu dilu je većinun sprida imo caklo; ormar za posuđe u kuhinji. Tukat će kupit novu kredencu, ova non se dobata despikala (venet credenza)
krȅjōnca, obzir, pristojnost. Tuko imat puno krejonce i obzira, tuko bit uljudan i pristojan. I danas tako uce roditeji dicu, ne drukcije: kal sedes za stul ne uzimji parvi iz pjatonce, cekoj neka pri stariji uzmu (tal creanza).
krelȍ, krilo. Sve tvice imodu krêla, ma ne moru sve letit kako, na primjer, noj. U mitsku vrime Dedal je ucini krela za svuga sina Ikara da utece iz zatvora na Kreti. Leti je blizu sunca koje mu je spolila vosak s kin krela bila zalipjena, po je u more i pogimu.
krêna, najlonska nit. Dvi su se stvori zvole krena, jelna je bila niko suho trova ca se stovjala u suste i stramace, drugo je najlon za tunju. Nit od jokega najlona ol cega se cinila tunja, svaki taki najlon imo svuj broj, zavisi je debji ili tanji zvo se krena.
krepalȉna, mortvu tilo ol nike bestije; uginula životinja. Dogodi se da nikoga ni voja, nista ne obado, ni ga briga za nista: danas se ne ćutin dobro, rece taki covik, danas son provo krepalina!
krepât, uginuti. Za bestiju se rece da krepala, uginula, digol se grubo rece i za covika ako ga se proklinje, neka krepo, neka krepo, ma ni lipo tako govorit.
kresȉt/krešit, podignuti, postati veći, povećanje cijena. More kresit misec, od mine prema tundu, postaje veći. Istina je da nojveće kresiju cine, svit se tuzi, i danas je opeta sve kresilo. Kresije i misec (ako ne kaloje), kresije i more ako ni oseka (tal crescere).
krȉk, bremza na starim teretnim kolima. Na karoci zove se krik, i se jedva cuje, da ne bude da nikul krîce, ma moga bi, ako ni dobar krik, ni oni ca uprovjo karocun. U Ženuglovu (Ženu Glavu) svi su puti starmi, bez dobrega krika ni se moglo uprovjat karocun.
krȉpno, hrona ca kripi i doje snogu; krepko. Nojkripnijo je dobro juha, a za bolesnike juha ol domoće kokose.
krisnjôk/krišmkok, krišnjok, sedmi misec u godisću (ne znon zoc se tako zove); srpanj. Evo kako se govore miseci do njega – sicanj, vela, marac, avril, moz, zunj, krisnjok. Je da je lipo, ca ni?
krivnjâca, vorst lipega bilega grozjo, za izist a ne za ucinit vino; vrst stolnoga bijelog grožđa. Zove se tako jer imo zakrivjenu zarno – zarna su njun bokun zavijena..
krîzma, potvrda, jedan od sedam sakramenata u katoličkoj crkvi. Drukcijo je danas krizma nego pri, makor se jednako krizmo, ne more se potvardit u viri bez biskupa. Pri je krizmanik isa kod kuma, u njegovu famiju na obid, un mu je cagol darovo, na primjer, penkalu. Po obidu isa je doma. Danas se, kako se cuje, cini spetakul. Na krizmu bude digol i pedeset svita, ne zno se ku je kum (grč chrisma).
krocûle, pomagalo za hodit, štake. Imo svita ca in tuko hodit na krocule, jer su in noge dekadile.
krôj, kopno, obala. Ne moren polnit more, neka su manje bote, zelin se olma iskarcat na kroj. Tako je i u pismi, „neću s tobon na more, neću s tobon, iskarcoj me na kraj!“
krôlko, ca ni dugo; kratko. Ove gaće su puno krolke, neće ti bit ni do sćonok!
krôk, krak. Kroki ol kobotnice sila su lipi za ist, ni oko njih puno oko njih lavura. Dosta da ih se skuho, isice na komadiće, stavi s malo kumpiri na leso, zacine se s bokun uljo i soli. Imo svita ca mole kroke ol kobotnice mogu sirove izist.
krȍkont, slalku ucinjeno ol topljenega tvordega cukara u koji se meću samliveni menduli; krokant. Krokont je hruskov pol zubima a koristit u tonkuj formi ol cukara kako ukras za torte i druge koloce (tal crocconte).
krȕh, Anić (2004. Zagreb) definiro kruh kao „uskislo pečeno tijesto“ a u prenesenemu smislu kao ric za „hranu“. Makor je Isus reka: „Pisano je: ne živi se samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta“ ipak malo daje pridloze vjernicima nojjednostavniju molitvu ca se more zamislit – „Molite, dakle, ovako…Kruh naš svagdanji daj nam danas…“ (usp. Mt. 6.11). Tako su i Ženoglovci molili – ne puno nego noko koko je potriba za živit. Ženoglovke su pekle kruh u krušnima pećima, kruh ol tista ca se umisilo ol muke s bokun bire, a kal je iskislo tisto ucinilo bi se sedan, osan bini, dosti za jelnu setemonu u jelnuj famiji. Ni bilo lipjega kruha ol tega iz krušne peći.
krȕska/kruška, Pyrus communis, vojka iz botaničke porodice ruža. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo malo kruških, dikoja, po pojima bokun ih je veće. Govori se kako su nojlipje mole kruske ca restu iz kupini.
krûto, tvordo, ca ni elastično, kruto disciplina; tvrdo. Inkolala je kosuju toko kruto da ne moren maknit kolet. Un je krut covik, neće se prominit ni da mu udrijes glovun u zid.
kû, tko. Ku je to? Ku to klapje na vrota? A ku bi to moga bit u vo doba?
kûc, vorst loze, rodi bilin grozjen; vorst loze i bijeloga grođa i vina. Za kuc je potriba dobro zemja. Puno rodi velikima grozdima i zarnima. Zatu vino od kuca ni puno dobro.
kucîn, pas. Danas kucini imo toko vorsti, da se pari kako to nisu provi nego izmisjeni kucini. Ženoglovcima su bili nojdrazji kucini ol kȃce. Popri je malo bilo kucini ol fêrme.
kucȍ, stot cito, mucat, šutit; ušuti. Ca ti kucin ne more stot kuco, zoc uvik laje?
kućerîn, kućarin, molo zjica, zjicica; žličica. Za iskuhot kafu, za promisat cukar u kafu, za ist fine, meke koloce (tal cucchiano).
kȕćȉca u pôje, molu kućica na komadu zemje da se tezok more sklonit ol dazje, vitra i nevere; kućica u polju. U storu vrime svaki je tezok, njegova famija, imala molu kućicu na svaku svoju zemju, uz kućicu gustirnu i pilu da bude vode za polivat i da se more napravit vidrijula. Kal se danas pasoje Dracevin, Pliskin i Velin pojen imo toko kućici koko ih pri ni nikal bilo. Ne sluze oni tezocima za se sakrit od vitra i dazja. A kućice po bardima? Njih su raskrili i odnili prage tako da su se ol kućic ucinili gomile.
kudȉja, komad darva posebno naprvjenega da se kolo njega more uvit rascjesono vuna; kudjelja, preslica. Popri se moglo vidit i store Ženoglovke kako uz pos darže kudije, sukodu vunu i okriću vreteno.
kûgul, vidi inkugulat
kukavȉca,.Cuculus canorus, ptica selica koja polaže jaja u tuđa gnijezda. Poznoto po temu da ne savije gnjizo, nego joja uvalije u tuju. Pari mi se da se u Ženuglovu (Ženu Glavu) cuje karakteristično glasanje kukavice, ku-ku, ku-ku.
kukûmar, Cucumis sativus, krastavac. U Ženuglovu (Ženu Glovu) uzgojaju razne vorsti kukumari, prefin su donili iz Australije niku vorst dugega kukumara, posije se jer je svit kurjoz, a kal ga provaju recu, ne vridi, to je tikva! Nojlipjo je salota ol domoćih pomedori, kukumara i svuga vartula i boun kapule.
kukûmar, divji, Echalium velaterium; primorska štrcalica. Ženuglovu (Ženu Glavu) ni tesko noć strcalicu uz kroj puta, imo debelu tvordu lisće, cvate bilin cvićen, a plodovi su mu eliptični nalik na slive. Ispunjeni su tekućinun i sitnin pinkima koje se mogu strcat ako se stisnu meju parste ili nogun. Govori se kako je ta biljka ljekovita za sinuse i upalu zglobova.
kukvȉza/kukviža, Athene noctua, vrst sove. Mislin, ma nison sigur, kako zolnjih godisć imo dosti kukvizi u Ženuglovu (Ženu Glavu), a malo miši i moli tvici. Svojima son ocima gledo kukvizu i na u mene: ne znon je to bila bubo bubo kukviza ili koja drugo.
kūlȁ, utvarda, fortica; kula, utvrda. Na nasemu otoku ne manko utvardi, i storih i novih. I u Podšpilju, njemu pripado i Ženoglova (Žena Glava), imo Kula Zonkotova, podignuta u storu vrime na južnemu pristranku Huma, bokun povar Podšpiljo, kula Mladineo povar Borovika, a postoji i zaselak u Podšpilju, uza somu cestu prema Visu ca se zove Pri Kulu (po svuj prilici je i toti bila jelna kula). Misli se kako su sve te kule sagrojene u storu vrime za se obronit ol gusari i Saraceni.
kȕlaf, kulf, debelu more prema Itoliji; pučina. U kulfu se bote vojaju priko broda, vide se i pijavice kako iz obloki sisodu more. Po bonaci gledote daleko u kulfu kako se modru nebo spojo s jednoko modrin moren i ne morete razaznat ca je toti nebo, ca je more. Di vo garmi? U kulfu (grč kolopos, tal golfo).
kȕlap, moždani udar. Dobi je kulaf, to hoće reć mozdanu kap, likor je reka da će se izvuć (tal colpo).
kulȉn, vorst izbine; vrst jela spremljena od očiščenog droba domaće životinje. Ku u Ženuglovu (Ženu Glavu) i u Poje dobro kuho, poznaje se po temu kako će skuhot kulin ol jancića ili kozlića. Tuko znat da kulin ni isto ca i tripice makor se kuhole od istega droba. Osin tega u kulinu imo i kuhone karvi, isice se na komadiće i kuho: kulin ni za svakoga.
kûlmin, vorh nicega ca se dogodjo, a sve je iznenodilo, pok svi govore, to je kulmin, ne more bit gore (more se reć i kulmen); vrhunac napetosti. Kako u Shakespaeareovu Hamletu, sve je vodilo prema kulminu – puna pozornica mortvega svita skupa s Hamleton, nojpoznatijin princen ca je ikal postojo, a izmisli ga je Shakespeare (lat culmen).
kulpȉt, prihlodit se na propuhu; prehladiti se na propuhu. Nemuj na vitar, ni na propuh, kulpit će te, razbolit ćes se pok će tukat zvat likora (tal colpire).
kûltra, poplun, jorgan. Osin sćavine more se pokrit i kultrun. Neće bit potriba, ni puno zima (tal coltrone).
kultrȉna, zavjesa. Bit će lipje ako na ponistru stavite kultrinu. Ni potriba do poda, ako je u kuzinu more se stavit somo do polovicu ponistre (tal coltre).
kulûr, kolur, boja. Rece se za nikoga ako je cu nisto ca ni dobro za njega i za njegovu famiju, problidi je, promini je kulur (tal colore).
kulûr skȃla, nojjacijo kombinacija korti u pokeru; najjača kombinacija u pokeru. Nojjacijo konbinacija korti iste boje poredone po redu: ol manje prema većuj korti, od slabije prema jacijuj. Jacijo ol te skale je skala poredona ol nojjacije prema slabijuj korti. Zolnjo je nojjacijo konbinacija u igri na korte uopće. Nison u to puno sigur, nikal nison igro poker, osin za fazul.
kumpanjȃt, bit kumponj, cinit nikomu drustvo; biti u društvu s nekim. Molin te da me kumpanjos, gren na more, ni mi drogo hodit som (tal accompagnare).
kumpanjȉja, družina. Upo je meju farabute, u slabu kumpanjiju, neće bit dobro. Kumpanjija more bit i curma na brodu, oni u kumpanjiji dile ca su ujoli, prema regulima ca su svima poznote (tal compagnia).
kumpônj, drug u igri ili nikemu poslu, partner. Rece se: nison imo dobrega kumpanja pok son izgubi na korte. More bit briskulu i tresetu, u njima igraju dvo proti dvo kumpanja. Kumponj more bit covik na brodu i na kraju kal lovi s kordura, ako s vami gre na more. Nojvaznije je u svemu imat dobrega kumpanja, makor se i ne razumi dobro igrat (tal compagno).
kumpȉr, Solanum tuberosum, ime za zeljastu biljku i za gomolj ca ga ona stvoro; krumpir. U Ženuglovu (Ženu Glavu) jelna ol najvaznijih namirnici. Popri je svako famija imala svoje kumpire, danas ih kupuju. Kumpiri na pomedore s jelnin posironin jojen dobar je obid za svakega Ženoglovca.
kumpôr, kum. O, kumpore, jesi mi dobro, rece se doboti svakomu komu se tako more reć. Ako ste blizu jedon drugemu i odovna se poznajete (tal compare).
kunȃc, Cuniculus cuniculus, kunić, pitomi glodavac sličan zecu. U Ženuglovu (Ženu Glavu) niku neće ni provat komparit kunca sa zecon. Ca se tice izbine - zec je delikatesa parvega reda, a meso ol kunca služi za nevoju. Ne znon je kogol u Ženuglovu (Ženu Glavu) uzgojo kunce.
kûnce, konac. U kuću uvik tuko imat ne jelnu, ne somo bilu ili cornu, nego veće vorsti kunca da se more prisit botun na vestu ili jemper raznega kulura.
kundût/kondut, zahod. U Ženuglovu (Ženu Glavu) većina kuć imo zahode i kupaonice u dilu kuće ca je dogrodjen na storu kuću: ric zahod istisnula je ric kundut (tal condotto)
kuntênat, zadovujan; zadovoljan. Ku more bit kuntenat pri nego umre, tako je reka mudri Solon (nojpametniji covik u storu vrime) Krezu, nojbogatijemu coviku na svitu. Ne more se znat ca će se dogodit pri nego se umre, more von umrit niku nojdrazji, najdragocjenije ca imote. Tako se Krezu i dogodilo. Poginu mu je sin i to u vrime dokle je razgovoro sa Solonon. Misli je, jer je nojbogatiji, da će mu Solon reć, ti si nojveće kuntenat ol svega svita (tal contento).
kȕnja, Cyodia oblonga, vorst vojke; dunja. I u Ženuglovu (Ženu Glavu) će kogod na ormarun darzat kunju n jer lipo paho. Imo ih ca ol kunjih uzaju ucinit marmuladu, ol njih marmulada nojboje ispade. Znon kako u Ženuglovu (Ženu Glavu) ni puno kunji: jelna veliko je u dvuru Katice Matićove, drugo je u vartulu Pavulina Matijova, a dikojo će bit i u drugima vartulima (tal cotogno).
kunjȃt, sidit na katridu i s vrimena na vrime zahnjat; povremeno zaspati. Nono je na cin bi se na katridu vazda pomalo kunjo, pala mu glova na parsi, onda bi je diga, otvori oci, pok tako iznova.
kunjêra, pristava s jelnun lozun; poravnati dio strmine na kojemu je vinograd, a na dijelu, na jednoj pristavi toga vinograda, samo je jedna loza. More bit i da somo Borocani znodu za kunjeru, a Ženoglovci ne. Ric son cu od Lenkota Mladinea Vodopijina porijeklom iz Borovika.
kȕpa, zaobljeni crijep za pokrit kuvertu ol kuće ili kućice; vrst zaobljenog crijepa. Popri su sve kuće u Ženuglovu (Ženu Glavu) bile pokrivene kupima talijonkima, beleca je bilo vidit take kuverte (tal coppa).
kȕpe, jedna od četiri boje u kortima trestinima. U igri briskule i tresete, kumponj rece, kako nisi vidi da son ti pito kupe, a dusa si mi dinore? Provi si sćapa!(tal coppa)
kupȉna, Rubus fruticosus, bodljikavo biljka iz botaničke porodice ruža; kupina. Tri cetiri biljke svit u Ženuglovu (Ženu Glavu) nikako ne polnosi: oblame, gominjacu, troskot, siritvu, i kupinu. Na parvu misto mogla bi bit kupina, invazivno i agresivno vorst koja smeto težocima i selu. Njezine vorhe nojveće vole koze, a govori se i da je ljekovita. Težoku na lozje zadoje glavobolju jer se širi velikun brzinun a siri se jos i veće ako se posve ne istribi s korenjen. Nojveće voli narest di ni svita, u napustenima dvurima ca su se, dokle je bilo gospodora, cisto i uredno darzali. Kupinu u Ženuglovu (Ženu Glavu) vole somo liti kal se s nje mogu ubrat jāgôde, kupina rodi jagodima (na grozj u vinove loze su zarna a ne jagode). Jagode su beru se kal su dobro zrile (bile su kal se zacmu, posli su roza, na kraju su corne). Kako dica uzali smo ih stivovat na tonk ruzonj, na grancicu ol tvorde trove jelnu po jelnu jagodu, a usput bismo ih uzali ist, bile su sila slolke.
kupȕs, Brassica ocephala, dvogodišnjo zeljasto biljka; raštika. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se ne uzgojo nijelna posebno vorst kupusa nego somo kupus ca reste som ol sebe a nojkorisniji je i nojlipji zimi kal pade malo mraza. Govori se kako je ti zimski kupus nojzdravijo vorst vrdure, s nojveće vitamini.
kûrba, kurbetina, zensko kod koje se more puć ako plotis; prostitutka. U Ženuglovu (Ženu Glavu) somo digol kad se ženske koraju recu grubo jelna druguj, provo si kurbetina! Tako ne misle, posli se pomire, koda nisu nista rekle.
kurdȅla, uski komad malo jacijega materijola ca se more prisit na kroj kultrine ili cega drugega da boje stoji; čvrsta traka. Imo i cvit ca se darzi u kuću, lisće mu slici na kurdelu, dugo je, malo poteze na zuto po sridi, a s obe bonde imo po jelnu zelenu ringu (tal cordella).
kurênat, kurent, morsko struja, more bit i propuh; morska struja, propuh. Rece se, ne stoj toti, probit će te kurenat. Kurenat u more kuri i ako ni boti. More bit toko jok da nosi brud kako rika. Ca se tice morskega kurenta na pojedino mista pasoje hlodnu, a na mista toplu more (tal correntte).
kurȉt, azvelto hodit, teći; brzo hodati, teći. Ne morete dvo put u istu riku intrat, stalno kuri, sve kuri, covik kuri, zivot kuri, more kuri, i vrime kuri. Nimo tega argenala s kojin se vrime more potegnit nose, makor za somo jedon cas, ne more se vrotit ono ca je pasalo (tal currere).
kurjôz/kurjuž; znatiželjan. Dite je kurjozo, u sve hoće zavirt, sve hoće znat. Kurjoz je i stariji svit, u Ženuglovu (Ženu Glavu) svaku malo vire iz dvura, cihuv je ono auto, ku in je dusa, koji je ono covik, a pari se kako se svak darzi somo svuga posla. Ma ni tako, svi su kurjozi (tal curioso).
kurôj, hrabrust; hrabrost. Nojmanje kuraja imaju judi kal in dujde vrime da umru. A govore da za to ni potriba kuraja: niku ne more znat kal će von Gospodin poslat tiket! U nojstariju vrime Prometej je postiga da covik ne zno vrime kal će umrit. Filozof Epikur je tvardi da se smarti ni potriba istrasit – kal smo živi smarti ni, kal umremo nos ni (tal coraggio).
kurôt, pop; svećenik. Darzi misu i dili sakramente u ime crikve i Svetega duha. Imo i moli kurot ca ni lako bit. Kal niku umre onda se sedan don darzi ruzorij, moli krunica, toti bude i svita, oce nas, zdravo Marijo, sveto Marijo, da duša onega ca je umar bude na miru (tal curatto).
kurtulôska (kurteloska?), vorst loze i bilega grozjo kojin rodi ta loza; vrst loze bijeloga grožđa. Miso se s drugin bilin grozjen da bilu vino bude kvalitetnije.
kûs, komad. More bit kus zemje, kus kruha, rece se, doj mi jedon kus dinje, da vidin je dobra. Pari mi se da se za dobro stavjenu zensku rece, ona je kus žene, ma nison sigur je to kompliment, ili tako ni lipo govorit.
kusȉn/kušin, moli (okrugli) jastuk; jastučić. U Ženuglovu (Ženu Glavu) su se popri u kamaru na koju katridu ili na nacinjenu posteju darzali za ukras lipo izvezeni okrugli kusini (tal cuscino).
kuvêrta, omotnica, krov na kući. List ca si ga komu napiso stavi se u kuvertu, napise se indric, pom se inposto. Kuverta je krov na kući, nojlipje je ako se pokrije kupima talijonkama. Ako von je muka na brodu, pari von se da biste mogli rigot, tarcite na kuvertu da von bude boje (tal coperta).
kuvertûr, pokrivač. Za pokrit posteju, povar deki ili kultre, stavi se kuvertur da posteja lipje izgledo (tal copertura).
kuzîna/kužina, kuhinja. U tradicionalnuj zenoglovskuj kući kuzina je na gurnjemu podu: doli je konoba, parvi pud su kamare, drugi pud, gori pol sufit i pol luminorij, kuzina. Bi je toti komin, povar njega napa, okolo su bile skancije sa stvorima. Zimi su svi sidili kolo komina na skanjele. Liti svi vonka (vent cuxina).
kvarât, cetvorti dil; četvrt. Naprimjer, kvarat od ure je petnaste minuti, kvarat od kila je dvostipet deki (lat quartus).
kvasȉna, naciklu vino pomalo se ucini u kvasinu; vinski ocat. Kopali su težoci po zurnotima sa raslovjenun kvasinun, kruhon suhin i glovima od slone ribe. Bila je propju mizerija, posli parvega rata (usp. Božanić). Moja mati je dodola, i nakun drugega. Liti, po velikuj vrućini, nojlipju je piće bilo slovo: žmul vode s dvi kapje lipe kvasine.
kvatasêncija, spirit ca se dobije od zeromada; eterično ulje dobiveno destiliranjem ruzmarina. Cini se od zeromada ca se kuho u lambiku. Pod jedon se kotol lozi a na drugi ceko da protece spirit, ti spirit je kvatasencija. Od bronjo zeromada do kvantasencije, dugi je put, paso se puno lavura (lat quinta essentia, tal quintaesenza).
kvintȉlja, igra na korte trestine, igrat u pet; kartaška igra s pet igrača. Svak igro zo se. Ca se tice jakosti korti i drugih stvori slicno su pravila kako za tresetu. Igro se obično za pineze, ili kako kad, kako se komu konferi, digol za mole pineze, digol za veće, ma pari mi se uvik svak zo se (tal quintiglia).
kvintôl, stu kili; kvintal. Deset kvintoli zeromada je mijor kili, jelna tona. Ni bilo lako ubrat ni kvintol altroke deset kvintoli zeromada.
kvocȍt, glasanje kvoške: kvoška kvoce kad nojde carvića, ili zarno senice; kvocati. Stalno kvoce i molima zutima pilićima pokazije di je carvić, ili senica, ili cagol drugu ca su pilići mogli izist.
kvȍdar, sveta slika (more bit i koja drugo). Popri su se po zidima mećole somo svete slike, na primjer, Priciste Divice Marije, Svetu Sarce Isusovo, Guspa sinjsko ili Velo Guspa, do koje na našemu otoku nojveće darze (tal quadro).
kvôs, gljivice koje stvorodu kiselo vrenje; kvas. Bez dobrega kvosa ili bire ne more bit ni dobrega kruha ni kvasine.
kvȍska/kvoška, kokuš ca leži na jojima i onda cuvo piliće nakun ca se izvole iz joj; kvočka. Misto joja more se stavit pisak da se kvoska nauci ležat. Ne smi se krećat kvosku dokle lezi na jojima ili na pilićima. Zaletit će se u obranu pilići kako leteći moli dinosaur, resirenih kreli i ispruzenin kjunon leti prema neprijatelju.