Rici iz Ženeglove (Žene Glave) obahodit - pustit (se) O obahodȉt, obilaziti. Ako imote niku zemju i lozje ili koju drugu imovinu tuko je svaku malo obahodit i vidit je sve na mistu, da nisu fazane i tvice izile kardinal i cibib ili zeci fazul docin je iznika. obadât, obadovat, vodit racuna; paziti, brinuti se, voditi računa. Pametni covik vodi racuna obo temu ca ga svituju pametniji ol njega (tal abadare). obandunât, napustiti, ostaviti. Ni dobro obandunat svoje, ni brud, ni lozje, a kamoli roditeje. Vako tuko cinit: ni dobro da se obanduno ni svoje ni tuje (franc. abondanner). ȍbarit, ôborit, bokun darzat verduru u uzavrilu vodu, somo neka voda pusti glogoj; blanširati, popariti. Zelje ni potriba puno kuhot. Mlodu blitvu, na primjer, bit će dosta somo obarit, butat je u vrilu vodu i olma je izvadit. obazrit, okrenit se za nikin, opazit nikoga; okrenuti se za nekim. Nisto mu se dogodilo, paso je uzo me koda me ni vidi, ni se nonke obazri. obîd, obrok ol pulne do ure, rucâk; objed, ručak. Stori Ženoglovci obidvoli su kolo pulne, ol pulne nojdaje do ure. Obidvolo se ca se imo, mesa malo kal. Nojdrazje iće bi in je brujet ol sardel i, pri brujeta, pecene sardele. obidvôt, ist i izist ono ca se imo za obid; objedovati, ručati. Uvik se cagol nojde i kod nojsiromasnijega svita. Tako je regula, tuko cagol izist rano ujutro, onda obidvot, i kolo sest, sedan uri vecerot. Sve prema stajunu i suncu, kal istice i kal zahodi. obilȉt, piturat jopnon; obojiti vapnom, okrečiti, obojiti. Govori se da je to bilo nojzdravije, prefin su i kućice za bestije bilili ili pasovali jopnon ili vidrijulun neka bude zdravije i neka krepaju guje i pauci. obligât, obavezat se nikomu za nisto, bit duzan nikomu uslugu; obvezati se. Ucini je un meni, pozojmi mi je pinez kal mi je tukalo, sal son obligon da i jo njemu tukon pomoć jer in je potriba (lat obligare) ȍblok, oblak. Ženoglovci su popri, kako malo ku, gledoli u obloke i po njima su znali kako će vrime. Volili su i bile obloke ca, koda su njanjice, tarce priko neba. oblôm, Ailanthus althissima, pajasen, rusevina. Listopadna stabla ca puno vole Ženuglovu, a Ženoglova ih marzi. Restu azvelto kako trova, mogu narest i postat veliko stabla. Darvo ni slabo ako se ubere u stajun. Ne more se risit oblami, ne more ih se ni otrovat. Govori se da je to darvo duslo iz Kine, da ga zovu Stablo neba, ma i Stablo pakla. Na niko mista se spominje kako more bit ljekovito, napuse proti skarlatine. Najvećo stabla oblama u Ženuglovu do nedovno bila su pri Dusanovo, ma su ih posikli i zaostale trinkune otrovoli. Pari mi se da se beranko jedon veliki obom još more vidi doli, u dnu sela, pri Cifutovo ili pri Borcićovo, nison sigur. oblotȉt, skinut nisto, niku stvor s visine, na primjer, s nikega stabla uz pomuć dugega sćopa ili cega drugega; obaliti; oboriti. Potega je balun s tokun snogun da je paso cilu igralisće i zape meju grone, visoko na murvi. Ni bilo druge nego ga oblotit sa sćopen ili pogodit stinun. obôć, hodit i s pumnjun gledot; obići. More se oboć cili svit, hodit gori i doli, vamo i namo, usuda je lipo, ma doma je nojlipje. Majakovski, ruski pjesnik, kal je bi u dobremu raspoloženju napiso je tako obo životu: obosa son svit i vamo i namo (i uzduž i prijeko), ma zivot je lip i zivit je lipo. Posli je promini misjenje – ni moga polnit zivot. Težok u Ženuglovu (Ženu Glavu) rece, gren oboć pomedore na Konteju, da nisu uvehle. More se oboć i cilo kuća da se nojde tarkija ca se izgubila, koda je u zemju propala. obolȉt, otrunit, odlomit, srusit; otruniti, srušiti. Soto igrališćo NK „Istok“ Podšpilje, kal se igralo na balun, bilo je mlodu lozje. Svaku malo doleti balun, oboli pupke na dikoju lozu tako pok loza ni mogla zenut. Nison sigur, ma more bit kako je i u Ženuglovu (Ženu Glavu) kogol igro na kuglani i da je jelnun balotun moga obolit sve čunjeve na kraju konola, kako i balun sve pupke i mladice na lozje barba Toneta. obonacât, vrime kal je fermalo puhat; vrijeme kad je prestao puhati, kad je utihnuo vjetar. Obonacalo je, nakun puno vrimena fermala je puhat tarmuntona, svaku populne, eto ti vitra, ne more se stot u dvur. Ni nista lipje nego po bonaci gledot Poje i more iz zenoglovske Bandirice, lusku valu iz Bratosovca, a Komizu i Bisovo iz svetega Mihovila. oborȉto riba, bilo riba, riba od stine, storno riba; bijela riba, riba od kamena. Danas je u Ženuglovu (Ženu Glavu) malo ribori. Ne dujdu prodovat nonke sardel, oboritu ribu malo kal. I da imote pineze ne morete je kupit, to je riba ol kamena, nojbojo riba za gosposke, ne za siromahe ako ih somi ne ulove. Sanpjer, pagar, zubatac, frotar, sarag, pic, skarpina i drugo riba: za kilo take ribe tuko pagat veće ol stu kuni, za niku i veće ol dvista. obrȉt, more vos obrit barbir u barbiriju, ma tega vej ni odovna u Poje; obrijati. Ako ste ribor i nadili ste dobru jesku, hitili ste tunju, svako malo strucoju, ma ni nista - obrili su jesku. Tuko salpat tunju i provat iznova. ocidȉt (se),oslabiti, smršavjeti. Nisto mu je! Olavija se ocidi, oslabi, ne zno se ca mu je, a je mu nisto! odoćât, opaziti. Odoćo je doli na Podić da niku bere smokve na njegovu smokvu, ma ni moga vidit ku bi to moga bit, a ni ga bilo ni briga. odusȗda, ol svukuda; sa svih bondi; odsvuda, sa svih strana. Oskle vo puše? Ne znon, pari mi se da puse odosuda. odrisȉt/odrišit, odrisenje, odvezat, dezdit, odrisit griha; odriješiti. Niki se uzal toko stisne da ga ne more odrisit. Tukalo bi hodit u skulu i naucit cinit uzle i grope kako bi se svi mogli lako odrist. Digol se ne more odrist nonci konop s kojin je koza vezona za pol. Nojteze je odrisenje ol griha, virovo u Boga ili ne. Nakun ispovijedi svećenik (uz pokoru ili bez) odrisije vos griha: Ja te odrješujem od grijeha tvojih u ime Oca i Sina i Duha Svetega. Amen (egote absolvo a peccatis tuis in nomine Patris, et Filii, + et Spiritus Sancti. Amen). ofendit, uvridit se, namusiti se; uvrijediti se bez vidljivog razloga. Ofendi se, a nisom mu reka nelnu grubu ric. oficȉj, molitvenik. Svako zena koja redovito gre u crikvu imo oficij. U njemu su molitvice, pisme ca se u crikvu kantaju, druge stvori ca karsćani tukaju znat kako Djelo skrusenja, Vjerovonje, Ispovid, i tako daje (lat officium). oflacȉt, oflakon, olabavit; ne bit dobro zategnuto, riba koja je omlohavila. Konop na steralu se oflako, tuko ga zategnit, jer će se roma potezat po zemji. I idro more bit oflakono, ako ni vitra onda se idra oflace, olabave se. ofrolȉt, omolit; riba koja nije svježa. Ni ta riba friska, vidis da se ofrolila, koda je ispestona, bit će je izvadi iz ledenice i sal je prodoje u Ženuglovu (Žena Glava). A kal je s tun ribun duša na Blakaus viko je, malo pri son je izvadi iz mora, na puntu ol Stinive. ofroncavȉt, postat nevajonim, osmardit se; postati nevaljan, zaraziti, usmrditi. Voz slonih sardel tuko s pumnjun cuvat i gledot, dodovat salamure kal je potriba, brez tega će sardele ofroncavit osmardit će se, ne vride nista, tukat će hitit nikoliko redi, a baz i cili voz. ofurȉt,vrilun vodun polivat zaklone i operusone kokosi i drugu perad; vrelom vodom prati i konačno očistiti već operušanu perad. U Ženuglovu (Ženu Glavu) moru se furit somo kokose i pivci, ako ih jos niku darzi jer projci ni bilo. Fure se zatu da ne ostane na njima komad perjo ili nisto drugu ca nevajo ( njem feuren). ȍglov, konop tako napravjen da se more stavit na glovu bestiji, konju, mulu, tovaru; oglav; konop tako napravljen da se može staviti životinji na glavu da se može svezati. Da ih se darzi i vodi, ili da se vezu za niku darvo ili pol da ne utecu i ne ucine sćetu. Koze se isto vezu oglovon, ma janjice ne. ȍgonj, vatra. Kal von je zima tuko nalozit ogonj u spaher, na komin, ako ste vonka nalozi se di se nojdete da se istoplite. Nojlipji ogonj je oni ol prućo i starici ca se nalozi da na gradikule, ili ruzonj, ispecete sardele, more i koju drugu ribu. Starice, store loze, nojlipje gore i u spaheru i na komin i dugo darze zeravu. ȍgraja, ogradica. Moli ogrojeni kus zemje, u bardu a ne u poju. Znon da se tako jelna ograja na Lovinu zove Molo Kate ograja, jerbo je njuj pripadola za života. ȍgreb, manji komad pleskega gvozjo, debje late ca se ne more lako savinit, za ostargat zemju s orujo, napuse s motike; strugalica, komad tvrdog lima za struganje motike. Ni lako bez ogreba kopat motikun mokru zemju, zacas se zalipi za motiku, otešći i ne more se kopat. Tuko imat ogreb, kus debje late, napravjene tako da je na jelnemu kraju naostrena da se more ostargat mokru zemju s motike, na drugemu kraju napravjena tako da se more zadit na motiku, kal se fermo kopat. ȍgvantat, jacije stisnut, ćapat; uhvatiti, ščepati. Kacadur iz Ženeglove (Žene Glave) je reka, ne vridi mi nista kucin, vrotit ću ga. A somo ca ga je pusti iz dvura vej je nosa slid od zeca i ogvanto ga na Zali kolnjik. oharnjȁt,ogrebati. Ca ti je to na ruki, ili si paso kroz žilet žicu? Ma ne, oharnjala me maska, ȍhlep, ohlopit, bote mogu udrivat u kordur i vroćat se nose u ohlepu; morski val koji udara u obalu i rasipa se po njoj. Dokle ohlep ol mora na korduru soeze ne reste toti nista, somo pinkicu zelenila ca more odolit moru, kako motar i mrizica, drugu su some sike i stine. ohreknȉt,ohrekivat; hrakati; hrakotina. Imo starijih muskih u Ženuglovu (Ženu Glavu) ca svaku malo ohrekiju i tuko in izbacivat ohrek iz usti u faculet, ili ga pjunut, ma to je grubo i neuljudno. okalipȉt, udrit rukun nikoga po obrazu; udariti nekoga rukom po obrazu. Ma gledoj vega molega! Cili don me idi, neće da se makne ol spahera. Neće bit druge nego mu jelnu okalipit. ȍkorno, tvordo kako korka; tvrdo, krto. Aboj, puno je to okorno, ne moren ti ol tega ucinit papuce! okrojȉt, privarit, ucini ti je nikur nisto ca ti no drogo; lukavo prevariti. Pavulo mi je bi duzan dvista kuni, i vroti mi je, evo ti dvista kuni ca son ti dužan, ma mi je okroji - dusa son doma, ni to bilo dvista nego somo dvodeset kuni. I ca ću sal? okrȍp, toplo voda ca ostane kal se u nju skuho zelje; voda koja ostane nakon što se skuha zeleno povrće (samoniklo ili kultivirano). Nakun ca skuhos zelje, blitvu, kupus, misonciju, ili koju drugu verduru, ostane zelenkasto voda, to je okrop, to će se hitit ća kal se zelje iskuho. Ili se u tu vodu more umutit mekinje za dat bestijima neka se okripe. okurȉt, oporavit, rekuperat; oporaviti se. Nakun bolnice okuri se za malo vrimena, bi je olavija oslabi ma za dvo miseca dusa je na kila ca ih je imo, olavija se okuri. okurivât, bit ol potribe; biti potreban. Ako ti neće okurivat oti kotlić, je ga mogu vazest? Da buton u njega oni stug od sarbuna ca mi se raznosi po dvuru. olavȉja, alavija, skroz, kako tuko;potpuno, kako treba. Puno je svita olavija poludilo. Govore da će duć propast svita, govore da se tuko uspet visoko barda jerbo da će ucinit potop kaki je bi na pocetku svita (lat alla via). oldȉt,olkucȁt, kal je nisto zakucalo, to tuko oldit; otkvačiti. Zakucala mu je tunja na Puntu ol Stinive, ni je moga oldit, pok mu je tukalo noglo potegnit tako da mu je vorh tunje s udicima i olovnicima osto u more. ȍldovat, jeka ca oldoje s jedne bonde barda na drugu; odjekivati. U Sinovo dulca, di danas ni nikoga, ni kacaduri, ako dobro zaviknete oldovat će von glos s Bonde od osoja prema Bondi od sunca, koda se somi sebi odazivote i razgovorote. ȍlma, isti cas;isti čas, odmah. Olma ću ti popravit kosilicu, ne sekiroj se , za cas će lavorat. olovnȉca, ȍlovo, olovo za tunju i mrižu; komad olova na donjem kraju tunje il mreže. Olovnici imo raznih vorsti, prefin i takih ca ne potonu na dno nego darze tunju blizu dna. Slicno vridi i za mrize. ȍlvarć, zahitit tunju u more za ujot ribu; odbaciti tunju u more radi ribolova. Tuko olvarć s onega kamika, nondi je nojboje. omahnȉtrȉbu, omanit, kroz ruke provuć sardele (ili koju drugu manju ribu) i tako je ocistit; samo rukom(provlačenjem kroz prste) očistiti ribu. Sardele ni potriba cistit nuzen nego je somo omahnit, bokun ocistit ol lustri, i olma ih stavit na gradele da se pecu. omaknȉt, bit dosti daleko za nega ku te želi arvat; omaknuti, udaljiti se. Misli kako će na vrime prispit na vapor, ma kad je dusa na mul vapor je omaka, jedva ga je vidi. Bi je paso Malo lanternu. omêndul, vidi mendul omolȉt, izgubiti na svježini, omlohaviti. Rece se za sardele i drugu ribu, ve su sardele omolile, nisu friske, pustile su se, nisu iskordone, more bit da nisu dobre ni za posolit. omostȉt, ocadit; očađiti. Kad je pekla sardele sva se omostila, zacornila je i ocadila obroz i ruke do lokta, da se ne spominje robu, koda je pekla sebe, a ne sardele. Ma more se i omostit i barke kal se izi barenko dvi pecene sardele. ȍndjel, Bozji izaslanik; anđeo. Ne more niku pobrojit sve ondjele, imo ih veće nego zvizdi na nebo. Govori se kako Abraham niti umrit, ni pridat Bogu dušu, a živi je stusedamdesetipet godisć. Zatu mu je Bog poslo ondjela. Abraham je zaspo, ondjel je uvi njegovu dušu u svileni sudorić i olni je na nebo. Na našemu otoku vole govorit, ili kantat ditetu kako bi pri zaspolo, „ondjelu čuvaru mili, svojin krilom me zakrili, prema Božjem obećanju čuvaj mene, noću danju“, jerbo ondjeli prate dicu i zakrile ih da in se ne bude zla. opȃhnȉt, nehoteć dodirnut nisto ca je puno osjetljivo (oko); nehotice nečim dodirnuti dio tijela koji je jako osjetljiv. Paso son uza smric i opaha oko, zakarvovilo mi se tako da mi tukalo puć u likora. oparćȃt, pripemiti. Muž iz dvura more vikat ženi u kuću, ca vej cinis, jos nisi oparćala obid? U poznotuj pismi iz Komize kanto se, „eto muži s Palagruze, oparćojte žene ruže“, ma u ti stajun u Komižu ni bilo ruzi, nonke jelne (tal apperccchiare). oparhnȉt, cvijet na voćki koji je ostao neoprašen, plod se nije začeo. Ako se nakun cvita ni zavargla vojka, ni lozje, rece se da je oparhnila. Sega godisćo neće bit nelnega mendula, svi su oparhnili! oparît, opeći. Tuko dobro oservat na dite da se ne opari, da ne privarne sud s vodun ca se topli na spaheru. oplȃvit, hitittunju u more za ujot ribu;lovit tunjon što dalje odbačenom u more, lovit na oplov (u pravilu noću). Hitite tunju daleko, zakucote je za komad late ili potkove, to je spijun, i cekote hoće potegnit ugor ili marina, ili cagul boje. Imo ih ca joko zamohiju tunjun priko glove da je olmetnu daleko u more, pok ulove somi sebe za uho, nisu tunju uspili oplavit. opônka, opanak. U Mimeta Lukina imo facenda obo coviku s novin oponcima. Bi je iz Korit, zvo se Povle, a dodoli su mu Ćići, jer je tartajo. Hodi je iz Korit u Ženuglovu (Ženu Glavu). Put je sila grub, some stine, ni lako pasat tovaru, nekmoli coviku. Izu je oponke, stavi ih priko ramena, hodi je bus, izrani noge. Duša je u Ženuglovu (Ženu Glavu), gledo izubijene noge i povikne, kal su mi vake noge, kake bi mi tek bile oponke? U to si vrime noge uvik imo, a oponke, ku će ih dat? opravȉt, ucinit sćetu; učiniti štetu, prevariti nekoga. Za molu dite se rece da je opravilo, u gaće ucinilo potribu. Opravi i dite ili ku drugi ca igro na balun onda razbije tuju caklo na teleru ili oboli pupke po lozju. oprudȉt, prudit, bokun opeć; peckati po koži, po jeziku; lagano opržiti, opaliti. Kopriva u molemu vartulu oprudila me da se cili don nison mogla rist svroba po koži. Uzela son jelnu bumbonu u Viskota, aboj meni ca prude! opȗl, vrsta vina. Ne znon je na otoku jos ku cini opul kako se popri cinilo. Govori se kako se danas to vino cini posebnin postupkom ol sorte koju zovu plavac mali i carnjenkaste je boje. opûncija, Ficus indica, kaktus donesen u Ženuglovu (Ženu Glavu); sukulent, biljka mesnatog lišća. Opuncija se zacas raspucije po gomilima i kolnjicima. Nakun lipega kratkotrajnega blidega ili žutega cvita rodi velikima bodljikavima plodovima. Ako se ukloni gurnji dil pun bodlji jezgra je tih plodova jestiva, ma ne znon je ih ku u Ženuglovu (Ženu Glavu) veće puti stavi na pjat. orcôt, privarćot neorganizirano po kući ili na kojemu drugemu mistu; neorganizirano prevratati po kući, skrenuti brodom prema vjetru. Cilu jutro orco po konobi, koda se nisto naidi, hitije stvori u smeće, a ne zno ca vridi a ca ne vridi. orȉh, Juglans regia, veliku stablo s vekima lisćen i lipin kostunovin plodovima; orah. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo stabol orihi ma ne puno, i ne vodi se o njima racuna pok malo i slabo rode. Koko mi je poznoto nojveće stablo oriha u Ženuglovu (Ženu Glavu) je pri Matićovo, na njihov gurnji dvur. Zelene orihe u Ženuglovu (Ženu Glavu) darže niku vrime u rakiju da bi dobili ȍrahovicu. ôrma, sve ca je potriba za niki dugotrajniji posol; oprema. Za hodit na more tuko imat dobru ormu. ormarûn, ȍrmor, vorst mobilije;veći ormar. Veći ormor je oramarun, u njemu se more stivat robu, a more se je i obisit o visalice na sćop ca ga imo svaki oramarun (fr armoir). ormôt, pripremit sve ca je potriba da morete nisto ucinit, napuse brud s kojin gre na more, i konobu kal je jematva. I konja na komu će se dognat mast u konobu u vriće ili mihe. Danas tuko oromot traktor i druge makine da se more lavorat, tuko vidit kako te makine ipravne, da in motori nisu dusli na manje. oroda/komorca, Sparus aurata, zlatni spar: zovu je i komorca (komarča), podlanica, lovrata, kako di. Nojlašnje je ujot u srid morca (u pol marca bura i komorca) kal se primakne kraju, postane malo manje astuta, more namomit na tunju i ujot. Izgubila na vridnosti jer se puno uzgojo umjetno, u uzgajalište, pok na peskariju niste siguri je ta oroda divjo ili je iz uzgajališto. U Hektorvićevu Ribonju i riborskemu prigovaranju, spominje se komarča, a ne oroda. ȍrti,orujo; alat, napose ribarski. Tuko imat dobre orte i opremu za brud za ulovit finu ribu orȕje. Ne morete zemju uredit bez provega orujo, ne morete nista dobro napravit ako von oruje ni dobro. orzo, Hordeum vulgare, ječam, oljušteni ječam. Popri se u Ženuglovu puno veće kuholo orzo sa fazulon. Danas se govori da ni to puno dobro za ist - ako se malo veće izi orza s fažolon onda se puno naduje, stumak dujde kako napuhoni mih (tal orzo). osamorȉt, stavit samor na tovara, konja, ili koju drugu tovarnu bestiju; postaviti samar na tovarnu životinju. Ni ol parve razumi kako se stovjo samor na konja, pok je ono ca gre oznose stavi sprida, a ono sprida oznose, osamori je konja napoko. ȍsćibod, oslobod, Sylibium marianum, Marijin oslobod, ȍslobod, korov ca more rest usuda po pojima i uz pute di imo malo zemje; korov, sikavica. Lipi rumeni ili ljubičasti cvit, a govore da more bit i u druguj boji, visoko se dize na dobota darvenastuj groni. Centin je zapiso kako ga vole češljugari i zove ga bodljikavim cvijetom sv. Ivana (str. 310), ma imo i drugih vorsti sikavice na nojlipjo je Marijin oslobod, u Ženuglovu somo je oslobod ili oščibod. osćopȉt, ukrutit se ol zime ili reume; postati nepokretan. Na gurnji dvur se ne more izoć iz kuće. Ruke su mi se osćopile i iskordale, ne moren ih ispruzit. osêrvat, s vrimena na vrime pogledot; pripaziti. Osrevoj mi malo na storega, da ne gre vonka i ne pade, olma ću se vrotit! (tal osservare) ȍsinac, gnjizdo osi;osinjak. Postoje razne vorsti osi i razne vorsti osinki. Imo i osi blatarici ca cine osinac od zemje, digol taki osinac, ne znon je se to tako i zove, ucine i meju libre ako darzis otvorenu ponistru po cili don. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo puno osi, u dvuru ne dodu mira, vole leso meso a i juhu. Dujdu na pjat koda si ih zvo na obid. Ako imo puno osi imo i puno osinki. Govore da su u napuštenu konobu, pri Solvetovo, nosli osinac veći ol pul metra sirok. ȍsit, pregradni zid meju dvi kamare, dvi prostorije; pregradni zid. U Ženuglovu (Ženu Glavu) imo još dosti ositi ol dasok pok se sve cuje iz jelne kamare u drugu (meju njima ni zvučne izolacije). oskrȕsa/oskoruša, Sorbus domestica, listopadno stablo ca rodi plodovima nalik na posvema molu kruskicu. Stablo oskuruse more narest dosta visoko i lako se raspucije. Kal sazriju plodovi su tamno smeđi i moru se ist olma kal sazriju, a moru se i osusit. oslić, vidi murluc. osliznut, postat doboti mokar, ispotit se po koži i vlosima, bokun se ismocit, ; oznojiti se (o tovarnoj životinji). Tri brata Matićova, Sibe, Pere i Mote, nisu svuga mula nikako mogli naucit da gre puten ispol Ružine gustirne, pul Sinovih Doloc. I tako svaki put, Pere ili Sibe, ala vamo, ala namo, mul neće nego u bardo, u Hum. Bilo je to za poludit s otin mulen dokle mu Pere ni uze miru. Uzjaho je mula i s njin u Hum. Pok ga je jaho po bardu, ol Velega Huma do na Duha, sal vam osal namo, i kal je vidi kako je mul svi osliza, ala pul doma. Jedva je mul hodi koko se umori, ma ni mu vej palo napamet da misto u Sinovo Dulca gre u Hum. oslovod, vidi oščibod. ȍsmica, vorst uzla; jednostavan uzao. S osmicun se veze udica na pićak. osmudȉt, dobit vunj ol dima i bokun nagorit; porpimiti vonj dima i upraljti se čađom. Muj nono Sibe uzo je osmudit beritu jer je zimi vazda sidi na katridu uza somi spaher. Nakun malo vrimena je zahnjo, glova doli, glova gori, berita pade na spaher, un to olma ne zno, nego cuje kal se osmudi i kal smud pocne vonjat. Ti Sibe somo spis i svaki put izgoris beritu, rekla mu je žena Mare. osmurȉt, pasat s nečim priko ugnja da se boje ocisti; proći s nečim preko vatre da se bolje očisti od ostataka perja i sl. Nison sigur, ma pari mi se da se kokus, kal se operuso, malo paso priko ugnja da izgori i no malo perusine ako je co ostalo. ostȉnut, ohlodit; ohladiti. Iće more ostinut, boje je kal se izi teplo. Studenu mliko nevajo nista, ne morete u taku mliko izdrobit ni kruh ni baskot, ku bi to izi? ostrȉca/oštrica, vorst zemje; vrsta zemlje. Govori se kako je tako zemja, pomisona s molima stincicima, nojbojo za bugavu. Ta zemja je koda naostrena, provo ostrica. ostrȉć, ošišati. Ostrize se vlose kod barbira, ako barbir ni dobar nego von okriće glovu rukima, sal na jelnu, pok na drugu bondu, sve kako un hoće, bit ćete na mukima dokle vos ne ostrize. ostrigêca, rece se svaku malo, koda se idi; postapalica. Ostrigeca, dosti je tega, da nos stalno nisto pitos, po cemu se sardela razlikuje od sardeluna, jaglica od jagluna, gira od girice, bukva od bukvine, ostija, kal ćes fermat? Isto ca i ostija. osûj, sjena. Meju bardima u Sȉnovo dȗlca dvi su bonde: jelna je bonda od sunca, drugo je od osoja. Na bondu od osoja sunca je malo i nikako, nondi je doboti uvik hlôd. otargȍt, ubrati grožđe ili neko drugo voće. Zrilu grozje se targo i otargo, nojpri bugava, onda sve vorsti bilega i na kraju cornu grozje. Voće se bere, na primjer, jabuke se beru, a bugava se targo. otȍlic, malo pri, ovega casa; otoič. Otolic je bi toti, sto je pol murvu, a sal je umaka, ni ga nindir vidit. otukovȃt, polbivat jesku, tako da cujes ribu na tunju, ma je ne mores zadit, svaki put omakne; udarac što ga ribolavac osjeti na tunji jer mu riba grize ili otima ješku. Ujutro su rano isli na mole u Duboku. Svu božju vrime su in otukovole, ma nisu nista ujoli, nonke za brujetić. Otucije se i komesure na kuću kal se stovjaju nove, otucije se dotrajoli inkarat u kamaru kad se stovjo novi. Popri se otukovo i striz u veće bacve ca su imale sprida purtelu kroz koju je manji covik ili dite moglo intrat. ȍturnat, tiskon istisnut sok iz grozjo da se posli more ucinit vino; tijeskom istiskivati ili istisnuti sok iz grožđa. Fola Bogu, oturno son sve grozje. Sad neka stoji u karatile, neka po malo vrije: tuko jos puno dokle se ne ucini vino. ȍvancat, s nizjega položaja u službi duć na visji; napredovati u službi. Govore da je puno ovanco, dusa je za malo vrimena od sofera autobusa do generala, a ni paso nelnu skulu. Ovancat morete i po skinima (ako vos nikur istuce), i po guzici, a morete i u skulu ako von mestar sa šibun do koju sardelu – ma to je bilo popri, danas ni tega. (fr avancement) ȍvčica, Pagellus mormyrus; kvalitetna bijela ribe. Imo po sebi pruge, more bit veće i manje, nojamanje sedan. More narest i do cetardeset centimetri (tal marmora). ozdôli, suprotno ol ozgori, niko stvor more stot ozdoli nicega ili ozgori, ispol ili povar; odozdo. Ca se ne maknes ozdoli, ca cinis u konobu, dujdi gori, tuko mi pomuć da primistin ormarun! ozirȍt, obazirati se. Ne oziri se, mislit će da smo to mi ucinili.
P pacêncija, ustrpjenje; strpljenje, strpljivost. Ca se more napravit brez pacencije? Nista. Prefin se, ako se nimo pacencije u bolesti, duro ozdravi! (venet pacienza). pagâr, Pagrus vulgaris, Sparus pagrus, iz ribje famije sparidi, ljuskavki, ribi s lustrima. Imo joku i veliku glovu i meju ocima modru prugu. Carnjenkasto, veliko i joko riba sa sila lipin meson (tal pagro). pagȁt, plotit; platiti. Koko si pago pinez ol njega, pito se ako si u nikoga lavoro, a un te isploti, koko si dobi? Ili vako: udri si auto, kako si pago mahničaru nakun ca ga je popravi? (tal pagare). pahȁt, lipo vonjot; mirisati. Nojlipje od svega ićo paho slono riba nakun ca se ocisti i ako je dobro ucinjena. Ma i nojgrubje smardi ako je froncova i pokvarena. paîz, misto, grod; grad. Ako Ženoglovci i Pojori gredu u Paiz, na Luku, u grod. U Komizu se gre u Komizu, ne gre se u pajiz. Je grete u Paiz? To hoće reć, je grete na Luku? (tal paese) pajûl, daska na dnu borke; podnica. Mogu se dignut da se more isekat brud, ako ispol pajuli imo mora ili vode ol dazja (venet pagiol). pâk, paket. Posli partizonskega rata većina je dobrih i nepoznotih stvori dolazila u pakima iz Amerik, na primjer, lopisi u boji. Pito me je Andro Golubov, likor iz Ženeglove (Žene Glave), je znos ku je našu skulu parvi doni kemijsku penkalu? Taku je penkalu parvi imo Tonko Betin,Božanić, iz Pohumjo. Veće smo se cudili kako na more kurit gori, doli nego da se s njun more pisat cilu godisće, a da se ne moci u crnilo i ne izmrći zadaću. Tu penkalu poslo je Tonkotuborba iz Amerik u paku s drugima stvorima. Bile su vridnije od penkale, ma mi smo se nojveće cudili penkali: pritisne se, ona iskoci, pritisne se, ona se zatvori. pâka, jelna partija, partida, na korte, na balote ili na koju drugu igru; jedna partija u nekoj igri (kartaškoj). To je drugo paka, reka je MoliTone. Ako ćete me toko malo ploćat, puć ću u drugega lavorat, dobit ću veću zurnotu. Jelna velo paka imo jelnu briskulu i jelnu tresetu, ma ako je nerješeno onda se igro, još jelna molo treseta, a baz i brskula. pakȅtina, molo blazinja posebno ucinjena i uresena mirlićima da se u nju more stavit i darzat dite dokle se bokun ne razvije kako bi se bez stroha moglo uzest na ruke; posebno oblikovan jastučić za nošenje dojenčadi. Popri ni svak imo paketinu. Nison sigur jesu se sva dica iz Ženeglova (Žena Glava) ca su ih matere rodile nakun partizonskega rata (a sve su rojale u rodilište u Splitu, bokun navar storega Hajdukovega igrališćo) imala paketinu da ih se u njih stavi? pakôl, u karsćonskuj viri misto di se tarpi nojgore muke za grihe ca ih je covik ucini za zivota; pakao. Bilo bi mu boje da ni puno grisi, isa bi u purgatorij, a ako ni grisi i uvik je uredno virovo onda će se uputit u roj. Za nisto ca ste prozivili za zivota, a bilo je to sila grubo, isto se govori, paso son pakol. More se i vako reć: teta Mare, pito je Moli Tone, dojte mi desetak menduli za igrat na bankuc. Nimon, sinko, nimon. Nimote, nimote, zatu ćete puć pakol. Neću sinko, ne obadoj, pakol je somo za strasinat dicu. pakol, paklina, corno masa kako i katron. Paklina, more i pakol, je katron, corno smolasto masa s cin se katranaju brodi, po kojuj se, navodno zovedu, Pakleni otoci ispril Fora zatvorodu Viški konol. pãlac, darveni kolcić (kolčić) na brodu za nataknit strop da se kroz njega more provuć veslo, skaram; kolčić za veslo. Na jelnu i drugu bondu broda su polci bez kojih se ne more vezat veslo i vozit. Stori su koristili ric palac i kako miru za dužinu (engl inch, 2.56 cm). palačînka, Celtis australis, bjelogoričnu stablo, fafarinka, pelegrinka; kosćela. Vorst primoskeg stabla ca rodi molin cornin bobicima, vole ih ist dica i tvice. U Ženuglovu (Ženu Glavu) su dvi velike na dvur Bjožovih. Popri ih je nojveće bilo u poje, pri Petrićovo. Palagrûza,skupina nojudaljenijih hrvatskih pučinskih skoji i grebena (najudaljeniji hrvatski otok, uadaljen ol Komize 38 nautičkih milja). Nojveći su Velo i Molo Palagruza, uz njih su dvo Kamika. Lanterna na vorhu Vele Palagruze podignuta je 1875. Komižonima to je mitski skuj na kojemu su lovili i solili nojveće sardel. Tako se i pismun kanto: Da Bog dade da procvate ruža/ i urodi ribom Palagruza!/ Da se bude na brode loviti/ i komiške barake soliti,/ da se bude dicici diliti/ a njihove mojke veseliti! (prema Oreb III, 1987; 108). Jednoko bi se temu popri veselile i mojke ženoglovske dice! Danas Komizonima ribolov na Palagruzu spado u povijest i uzbudljivu legendu. palamȉda, Sarda sarda, plava riba, spada u skušovke. Kako i sve slicne ribe tega roda imo fomu slicnu vretenu. Ozbondi imo vijugovu ringu, a po skinima desetak tresih, skurih ringi. Nareste i priko pul metra a more pizat i desetak kili (venet palamida). palamudȉt, govoriti brez veze; besmisleno govoriti. More se nikomu reć, ako ti cagol prigovoro, a ne lavoro: somo palumidis, a nista ne cinis. Ovo ti lopata po poravnoj ti soder po dvuru, a ne da toti somo palamudis. pȁlarūsa/palaruša, loza s bilin grozjen; vrsta vinove loze bijeloga grožđa. Tuko dodat bokun palaruse da bude boje bilu vino. palôc, lipo i veliko kuća s puno prostoriji; palača. Nimo paloci u Ženuglovu (Ženu Glavu), sve su kuće su, osin dvi, tri, iste. Nojpoznatiji paloc u Ženuglovu (Ženu Glavu) je oni Dioklecijanov u Splitu ca ga rimski car, kako svoju vikendicu, sagrodi pri veće od mijor i sedanstu godisć. U Komizu je poznot Zonkotov paloc, na Luku i napuse na Kut sve se kuće pare paloci. pȁnceta, suho prajcovina, osusenu carsku meso ili slanina u kojuj imo dosti carnjenega mesa; slanina u kojoj ima crvenoga mesa. Za lavur u poje zimi su ženoglovski težoci uzimali sa sobon pancetu, rovno je isikli da dobiju cin duzji komad, uvili kako zmoju na ruzonj i - ispekli. U zimu s bokun vina i s jelnun naroncun bilo in je to lipo marenda, barz i obid (tal pancetta). pandispanja, biskvit, puno tvordi baskot. Zdrobi ga se u teplu mliko, pok mliko nareste priko tećice (tal pan di spagna). pandulȃte, vorst jednostavnog suhega koloca s mendulima; vrsta suhog kolača s bajamima. Izbaskotoni koloc: u tisto se dodo isecnih menduli. Je co još potriba za pandulate, ne znon, ma pari se da ne tuko bit izbaškoton (u DikeRadice, pandoleti, str. 327) paninbrûd, juha od kruha. Ako ni nicega bojega dobar je i stori i popraženi kruh poliven juhun (usp panoda). panôda, izbina ol skuhonega suhega kruhas bokun ulja i kapule; vrsta jednostavnoga težačkog jela. Glovnu misto u siromaškuj kužini imo panoda, iće od suhega, doboti basketonega kruha, ca se vej ne more ist ako nimote dobre zube. Kruh se isice ne fete a nakun tega se s njin more cinit ca hoćete, morete ga skuhot, ma ne prikuhot, polit juhun ol brujeta, ili s fazulun, ili sa svin ca se nojde, a vajo za izist. Za panodu je nojboji domoći kruh iz krušne peći (buto se kuhot voda, kal uzavre dodo se kruh izrizon na fete, malo soli i bokun ulja), ma u Ženu Glavu (Ženu Glavu) vej nikur ne pece. Ne more se skuhot nonke dobro panoda (tal panata). pantomȉna,skerci, šale, somo s gestima i pokretima, obično brez rici; šale s pokretima i gestama, bez riječi. Nasa se nona s nami i unucima uvik igrala i cininila pantomine. panûla, vorst tunje za ribolov u pokretu - uzica s udicima na kraju kaića koja se vuce s brodom za ujot nike vorsti ribe; vrsta tunje za lov na neke ribe. Danas se cini od najlona, more bit za svaku vorst ribe posebno panula. Panulun se riba lovi dokle brud kuri. I jeska na panuli ni isto za svaku ribu makor je nojvažnije da je friska (tal panello). panulovȁt, lovit razne vorsti ribe pomoću panule; loviti ribe panulom. Lovi se tako da se panula vuce po moru kako brud kuri, a ribor svaku malo skosoje tako da se jeska na kraju primeće i cini se kako i ona kuri po moru. Ne panuloje se svaku ribu na isti nocin, napuse imo panula za zubace (na njuj se more ujot pagar, palamida, sorg), za skuse, za lubine, i ušate. panjôka, većo bina kruha, pogaca; pogača. Ispekla je lipe, velike panjoke (tal pagnotta). papagȃlo, papiga ca govori; papagaj. I covik ca ponovjo i puno govori rici bez puno smisla ca more bit drugu nego papagalo? papalȉna, Sprattus sprattus, sardelica. Zovu je i sardelica, baz i sardelina. Ma to ni molo sardela nego zasebno vorst ribe, a ni ni blizu dobra kako sardela koko gul sardela bila monkova. U Ženuglovu vole sardele, a za sardelice i papaline ne obadodu. pâprovica, duguljasto paprika; slatki ili ljuti feferon, paprika. Jedon muj borba moga je izist jute, nojjuće paprovice, cilu zdilicu. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ne uzgojaju jute nego slolke paprovice. Moru se ist sirove, mećat u kvasinu da se konzerviraju. Lipe su i u brujet (tal peperone). papȕc, papuci, vorst obuće; vrsta obuće iz kućne radinosti. Ni lako sasit papuc. Tuko imat dobri poplat od gome, gurnji dil od tele, more i od kože, pozatin sila, i kaligerskega spoga, a pri svega tuko ih znat iskrojit, da odgovraju onemu komu su naminjene. Cu son kako su popri ženske koje su na Velu Guspu iz seli dohodile u Velu Selo hodile u papuce, a docin je pocela misa papuce su zaminivale lipima postolima na take. Papuce su u vrićicu sakrivale u rapu u zidiću isprid crikve. papȗc, veliki bili cvit; kala. Barenko ga je tako zvola moja mati, ca ga uzgojodu i po dvurima u Ženuglovu (to je cvit ca se zove kala, Zantedeschia aetiopica, tal calla). parangôl, vorst alota, orta, za lovit ribu; vrsta ribarskog alata. Slici na dugu tunju na koju su svaku malo, ol pocetka do kraja, vezone udice. Tuko oservat da se parangol ne zamoto jer će se tesko razmorsit, a more bit i nevoje ako se zamoto kolo nug ili ruk. Provi pranagol more imat i veće ol stu udic lipo vezonih na na krolkuj uzici, postivonih u siroki grotac ili levanduru. parapȅt, niski zaštitni zidić, služi kako ograda. Sazidon tako da na se na njega more sest bez stroha, ne more se s njega past, jer su von noge na tlehu. Svit na njemu sidi, na primjer, na parapet kolo dvura ol crikve. Nojveće muski, oni otle mogu slusot misu, ako ih ni voja za puć u crikvu (tal parapetto). parapjôva, istaka navar ponistre, vrot i drugih otvori na kuću; mala nadstrešnica nad prozorom vratima i sl. koja ih štiti od naleta kiše. Molu istaku (ol ploci, taveli, mramora ili cega drugega) koja broni da voda s kuverte ne pado po skurima i vrotima. Cuvo ih da puno ne nabumbaju i pri vrimena ne sagnjiju i propadu. pārȃt, nikoliko, ne puno komadi; nekoliko komada nečega. Kal zamolite, doj mi parat tega, to hoće reć dil nicega, bilo da je to nisto za ist, ili dil cega drugega. parȁt, butat pineze ili svuj ulog na izabroni banak; položiti novac na karte u nekim kartaškim igrama. U bankucu, jednostvanuj igri na korte, svak tuko parat nisto na svuj banak korti. Jedon banak tuko ostat, to je banak igrača ca darzi kroja. Ako nisi paro, a u igri si, reć će ti oni ca darži bankuc, hoćeš parat, ili nećeš? parcêla, particela, čestica zemlje. Tice se zemje: svaki kus zemlje, svako parcela imo u katastru svuj broj i druge stvori ca su vazne za tu parcelu – tukalo bi vridit pravilo da tujo parcela ne more bit tvoja, ni tvoja tujo, ma ne zno se uvik ca je cihovo ni u katastru. Makor svak zno ca je cihovo, osin mlajega svita i države (tal parcella). pardecȃt, pardêknut, zolnjima nogima poskakivat i udrivat - to cine tovari, muli, mazge, digol i konji; poskakivanje i udaranje nogama tovarnih domaćih životinja. Mime Lukin je zapiso da su Komizoni ca su dušli kod barba Miketa Borcićova istocit vino itili cin pri hodićat da muli ne pocnu pardecat, i da ne udridu koje dite ca se vartilo po dvuru. pardȉt, pustit pardãc veće puti izasebice; prditi, prdjeti. Zaboravi son ku mi je reka kako je u Ženuglovu (Ženu Glavu) nojboje pardi jedon covik, ma neću reć koji. Moga je pardit kal hoće i iza sebice dokle je poskakivo na desnu nogu veće ol desetak metri. Da mu je ku ploćo svaki pardac, dobro bi se naploti. parȉt, ne bit sigur u no ca si vidi, tako von se ucinilo, bar je tako, a more i ne bit; pričiniti se, pričin. Pari non se, ono si ti bi doli na Podić u smokve, rekli su mi, gledoli smo iz kanoćola. parlȁt, puno govorit, darzat parlatinu; previše govoriti. Digo muški recu koko te zenske mogu parlat, to je za poludit, a dikoji muski stane na dvur i darži parlatinu sa svakin ku paso, nikal ne fermo (tal parlare). pãrnut,pustit pãrdac; prdnuti. Ca ne znos da se prid sviton ne pardi? Ma isto za nikoga ca puno govori recu mu iza skini: un somo pardi i pardi, ne zno se kal će fermat! pârst, parsti, zno se da covik, ako ni maganjon, imo deset parsti na ruke, deset na noge; prst. Ne znon kako se svaki parst zove. Olma ću reć da na noge znon somo veli parst i moli parst, tako isto i na ruke, ma baz se jos rece srilnji parst, baz i parstenjok – parst pri molega parsta, na njemu, na livu ruku, nose veru oni ca su ozenjeni. Ako i ne znaju kako se svaki parst zove i u Ženuglovu (Ženu Glavu) dici da zaspidu utiho kantoju: „stori palac kruha prosi, kaziparst ga doma nosi, srilnjok šuti pok se juti što prstenjak sve pojede, moli tužan, jadan gledo, pok se tuži što mu ne do.“ partênca, putovanje. Ženoglovci nojcesće putuju u Split, ma odovna se ne putuje vaporima kaki su bili Makarska i Senj, nego većima trajektima kaki je Petar Hektorović, ili katamaranom, to se zove brzobrodska veza. Rece se: vrime je ol partence (tal partenza). partȉja, paka, partîda; dio u nekoj igri (na pr. balote, karte). Ala, moća zaigrat jelnu, misli se na partiju korti, briskule i tresete, baz i u pet (kvintilju), more to bit i partija na balote, ili na balun, ne znon ca bi drugu moglo bit. partêno, parteno roba i materijol za robu ca ni ol vune; tkanina što nije od vune. Pri ni bilo lako coviku ca je imo osjetljivu kožu nosit kalcete od domoće vune ca mu ih je mati uplela. Bole se kako smric. Zatu se ispod tukalo nosit jos jelne partene kalcete. partizȃni, judi, muški i ženske, ca su se u partizanskemu ratu (u drugemu svjetskomu ratu), borili proti fašisti; vojnici partizanske vojske. Bilo ih je puno u Ženuglovu (Ženu Glavu) i pri nego ca je pala Itolija, posli još veće. Puno je muških iz vega sela poginulo u partizonsku vojsku, cvit ženoglovske mladosti, iz svake druge kuće nikur je poginu. Obo svima ca su imali kortejonte, onda se oprostili, hodićali u rat i poginuli, barz nojlipje kanto talijonsko pisma o mladiću koji gre u partizane, pozdrovjo se sa svojun kortejontu sigur je da će u partizane poginut za slobodu: „ Una matina mi sono svegliato/ E ho trovato l'invasor/ O partigiano porta mi via/Che mi sento di morir/ E se io muoio da partigiano/Tu mi devi seppellir/ E seppellire lasú in montagna/sotto l'ombra di un bel fior/ Tute le genti che passerano/ mi diramo che bel fior/ E questo il fiore del partigiano/ Morte per la liberta.“ Refren je: O bella ciao, bella ciao, bella ciao ciao ciao. (Jelno jutro son se probudi/ Okupator je bi toti/ Tuko mi puć u partizane/ Ćutin da ću poginut/ Ako poginen kako partizan/ Iskopoj mi greb/ Ukopoj me u bardima/ Pol osojen lipega cvita/ Svi ca toti pasodu, reć će kako je lip ovi cvit/ To je cvit jelnega partizana/ Ca je poginu za slobodu. Refren je: o bella ciao…). Nison sigur hoće svima bit drogo da son ovu pismu posveti svima Ženoglovcima poginulima u partizanskuj vojsci koja ni bila u nojbojima s Talijonima. Poginuli partizani pali su za slobodu, o temu se nimo co reć, kako je reka Lincoln o poginulima u jelnemu drugemu ratu, tuko se mucat, odat in poštovanje i mucat, o njima zemja nojboje govori, corno zemja (tal partigiano). parûn, zapovidnik levuta, gospodor, vlasnik broda i mriže potegače, trate; gospodar broda, poslodavac. I un je hodi na more, lovit sardele, njemu je pripado nojveći dil, ostalima ca ostane prema ribarskima uzoncima. Parona spominje Ivan Slamnig (pjesnik rodom iz Metkovića), u svojoj pjesmi Barbara. Paron je barba ca doje smjer Barbari: „Parone dobar odabraste pravac,/ more je gusti stari plavac“ (vent paron ). parzûn, zatvor. Ni lako nikomu u parzunu, ma u njemu bi tukalo da budu svi ca krodu ili su svitu ucinili veliku zlo, ma u Ženuglovu (Ženu Glavu) imo svita ca viruje kako oni koji bi tukalo bit u parzunu dobro pasoju: ćapat će ih kal in stave soli na rep (tal prigione). parvȉ dôn, ponedjeljak. Parvi don u setemoni, pri njega je nedija, posli njega je turik. pãs, dužina ruk kal ih se ispruzi; sežanj, 183 centimetri. More je toti duboko, dobro je za lovit, bit će kolo pedeset pasi. Ako hoćete toti lovit tukot imat i tunju dugu veće ol pedeset pasi. pãsa/paša, nocin kako se mogu nahronit brovi i druge domoće bestije, izvedu se vonka da posu; paša, područje za ispašu, pašnjak. Koze i njanjice, kal je friške trove, tukalo je svaki don vodit na pasu. Govori se i za ribe, da in je na niku misto dobro pasa, na niku slabo. pasabrôda, teća s rapima za procidit i pripremit izbinu u kuzini; cjediljka. Kako jelna poluokruglo teća sa rucicun i rapicima – onda voda more kroz nju isteć, a fazul (ili cagol drugu) ca ste ga skuholi da ga napravite na salotu, e, un će ostat u pasabrodi. pasajȉca, dugo vida; dugački navoj koji se koristi u gradnji betonskih zidova. Koristi se kal se nalije zid od bituna meju dvo kasuna, dvi daske, jelna ol ove, drugo ol one bonde. Da to more stot stavi se toti pasijica, pasoje ol jelne do drugega kasuna, na drugemu se zavido. Kad se bitun osusi izvadi se pasajice. pasamôn, rukohvat na zidu uza skale da se za njega more ćapat; rukohvat. Vodi se ne more hodit, uza ove skale, nojpri su puno spese, a nimaju ni bokun pasomona (tal passamano). pasapôrt, putovnica. Glovno isprava za hodit vonka. Kal grete u Australiju ne morete bez pasaporta, pri je bi carnjeni jugoslavenski, a danas imomo nas modri, hrvaski (tal passaporto). pasarêla, daska za pasat iz broda na rivu; daska kojom se prelazi s broda na rivu. Ni stavi nonke paserelu, pok je tukalo skocit iz broda, i ona, paf, pala je u more. pasȁt, proći; prolaziti. Pasoj ti, jo ću iza tebe, tako se rece nikomu kad je put uzak da dvojica u istu vrime pasaju, jedon paso pri drugi iza njega. Imo i pasoj me se, moloj me na miru, tako se rece ako ti niku ne do mira. A imo i vrime ca je pasalo, i neće se vrotit, i rana na kolinu diteta koja će pasat cin se ucini krasta, i rana na sarcu koju vrime ca je pasalo, i to somo digol, more izlicit (tal passare). paskvȉca, Solanum dulcamara; pomoćnica. Vorst veće trove, korova, reste po lozju nakun ca se iskopo ili raskopo. Cvate i rodi molima plodovima, bobicama, zutima, carnjenima i cornima u vrime jematve. Govore da je to otrovna trova, a meni se pari kako se u Ženuglovu mlodu lisće moglo ist. Paskvica cvate molin modrin cviton. pāsôt, odgovorat, ca nikomu paše - kako roba ca dobro stoji; pristajati, odgovarati. Ne pasu mi ve mudonte, nikako mi ne odgovorodu, zabo. pasôz, prolaz; hodnik u kuću. Danas su u Ženiglovi (Ženi Glavi) svi pasazi po kućima moli i uski, jer su sve kuće podiljene i prosićene, tako i pasazi. Pasoz je bi posrid kuće, sirok, od dulnji do gurnji vrot. Od njega su vodile skale za gurnji pud di je bila kuzina i komin. Ispod skali na pasazu stola je kibla, sićic, da se po noći mores popisat ako ti je potriba (fr passge). pȃsta/pašta, koloc u pasticeriji; kremasti kolač. Na Luku je psaticerija doboti olma na ulazu u grod. Imo svake vorsti slalkega i pasti za parste lizat (tal pasta) pasticôda, dalmatinsko jelo. Vorst ićo ca se ne i svaki don nego somo ol sveca, u svaću, i ako je niko festa. Ucini se dobru pasticodu s njokima, ili suhun manistrun, svi će bit kuntenti i opet će duć, ako ih pozovete. Kako se kuho? Kako ću to reć kal je ne znon kuhot. Jedino da pripisen iz Dalmatinske kuhariceDike Radice, ona o psticodi zno boje od svih ca pisu kuharice. pasticerȉja, misto di se moru narucit i izist paste i koloci; slastičarnica. Spominjen se da son tu ric parvi put cu od nonota Sibeta kad je bi bolestan u Split. Moća, reka je, izist koju pastu u pasticeriju. Som ni obado ni za paste ni za pasticerije (tal pasticerria). pastrȉbul, covik ca voli pastribulat, spletkarit; spletkar. Provi je pastribul, Peretu govori kontra Sibeta, a Sibetu kontra Pereta. pa(r)sȕra, plilki sud u kojemu se frigoju pasurate (uštipci); tava. Neveliki plići sud u komu se u ulju frigoju pasurate. U pasuru isfrigot ćete pasurate. Za pasurate niku recu da su to ustipci, u pasuru stavis ulja i tisto za pasurate pusćote kroz krug uvinje od velikega pasrta i kaziparsta da ne budu puno velike. pa(r)surâte, ustipci, niki recu fritule (tal fritelle); uštipci. Popularne su u Dalmaciju i na drugima mistima mole pasurate, moli uštipci. Stave se gostima da se zabovjaju s njima pri nikega ozbiljnijega ićo. Ženoglovske su pasurate bile veće, doboti kako krafne, a frigole su se na Bolnji don i od sveca (zatu se i kolendolo: dusli smo von kolendati da non dote pasurati). pastroćȃt, pastroć, iskuhot ca bilo i kako bilo, ili govorit ca ti pade napamet; spremiti jelo kako ne treba, govoriti bilo što. Ovo je niki pastroć, reć će dikoji muski ca som ne kuho, nego mu uvik zena kuho. Kako si ovo napravila i vako ispastroćala? To je iće kako mu drogo, ne mores ni poznat ca bi to tukalo bit. Tako se i pastroćat more kal se provje o svacemu, a nojmanje o stvori o kojuj je tukalo govorit (venet passtrochio). patakênjac, težoske izbina; težačko jelo. Patakenjac je popri bilo nojpoznotije iće u Ženuglovu (Ženu Glavu). Niki govore kao je patakenjac isto ca i brujet bez ribe. Ni tako, patakenjac u Ženuglovu (Ženu Glavu) je bilo nojboju iće za težoka, svako vorst verdure more bit skuhona u njemu, nojboje na pomedore, i onda u to ca se kuho tuko uvolit jelno ili veće joj, i to s velikun pumnjun da se ne raspadu. patakûn, starinski pinezi; starinski novac. Stori su koristili patakune kako izraz za sve pineze. Ca je? Nestalo je patakuni, pok se ne more igrat na poker? (tal pataccone). patȉna, pasta za zastit i lustrat postole; pasta za obuću. Patine imo raznima bojima kako i postoli. Nakun ca se ociste i namazu patinun postole tuko lustrat, nojboje s iskidonun vunenun kalcetun. patinȁt, ocistit patinun i lustrat obuću; čistiti i laštiti obuću. Niki ne vole da mu postole budu preveć patinone, da se blisće koda su su dusle iz butige. Ma postole tuko patinovat ne somo da bi se blisćile, nego da bi se zastitile od vode, dazja i umida. Za cistit i patinovat postole postoje zasebne spacete, ostro za ih ocistit, molo za ih namazot patinun i velo, finijo za ih lustrat (tal patinare). patrôna, cilindar za metak ili baline; omotač cilindričnog oblika. S dulnjega kraja patrone je kapsula, u patroni su proh i baline. Pari mi se da se danas kupuju gotove, napunjene patrone za lovačke puske, ma ne znon obo temu. Znon da se pri kupovolo prozne patrone, onda se unutra stavjalo proha i baline (olovo) da bi moga pucot iz puske. Brez napunjene patrone ne more se iz puske ubit ni komora (fr patron). patûle, tragovi od cijepljena (na ramenu). Popri su se dica obavezno pelcovola protu sucije, dobivali su inekcije visoko na rame desne ruke, to bi se malo ognojilo, ostala bi krasta i okrugli, rascvali ožiljak ca se zove patula. Svi judi iz tega vrimena imodu dvo tako ožiljka – zovu ih patule. paûk, Trachinus, ribjo famija Trahinidae; vrsta pridnene ribe. U našemu moru cetiri su vorsti pauki. Svi imodu grubu glovu i jelnu oštru bodlju blizu glove na koju se opasno ubost. Ukopo se u sarbun blizu kraja, a imo i boju istu kako i sarbun. Ženoglovci nisu volili ujot pauka, ma kal bi ga ujoli, ca je, tu je. Tuko bit astut ako se cisti i vodit racuna o otrovnima dracima na broncima i repu. Dobar je i leso, ma imo tvordu bilu meso i nojboji je na brujet. paûra, stroh; strah. Dokle dura non paura, dokle duroš, ni stroha! (tal paura) pavêr, krolki komad kurdele koja se provuce kroz kmakinetu petrolejke i uvuce tako da se malo moci u perolje; stijenj. Mehanizam za povlačenje (makineta) pavera stoji ozbonde i imo molu kolo. S njin se varti, paver gre goli, doli: potuli se ili ga digne. Jedon dil pavera moci se u petrolje, drugi viri ozvonka. Ti izvonka se uzeze, stavi se tub, svića lipo, pomalo gori, i smardi po petrolju. pavicȉć, vorst loze i grozjo; sorta loze crnoga grožđa. Imo molo corno zarna za pomisat s drugin grozjen, kal se isturno da bude boje cornu vino. U Sibićova Sinovo Dulca, u cilu bondu od osoja bi je pavicić. Tako se i danas zove - Pavicić, makor je lozje poginulo, a namo niku ne gre. pazôr, otvoreno misto di se prodoje verdura i druge stvori; pijaca, sajam. Somo je jedon provi pazor, oni u Splitu, Splićani ga zovu Stari pazar, Ženoglovci Pazor, a na tabli u Splitu piše Stari pazar (tur pazar). pȅca, komad isicene ribe, feta; komad. More bit peca od palamide ili tune, peca od zubaca, to je puno boje za peć. Peca more bit i komad karpe za nisto istrat, a more i komad zemje. Popetovi imodu zemju na Pece (tal pezza). pecûrva, Lactarius sanguifluis, ~ deliciosus, vrsta gljive. Većina svita na nasemu otoku voli izist somo jelnu vorst pecurvi, tako je i zovu - pecurva, malo ku zno kako se zovu druge gljive. Pecurva, rujnica, lipjo je za ist ol vrganja. More se ispeć na gradukule, poulit maslinovin uljen i posolit s parston soli; more se frigot, i skuhot na zvacet s kumpirima, ma za to tuko malo veće znat. Pecurvu se ne more zaminit ni s jelnun drugun gljivun. Ako se slomi ili ubere nuzen ona pusti kor, onda ste siguri da je to pecurva i da se nećete otrovat. Nojde se ispol bori, zeromada, planike, smrici, i drugih stabol di su blizu bori i smrici, nojveće ih je uz kroj buska. Imo jelnu manu – puno je vole corvi. Imo i pecurvi (gljivi) ca restu na darvu i po stablima a imo i nih ca su ucinjene ol darva. Pri je svako domaćica imala jelnu taku pecurvu - ako se probija kalcete na peti, a toti se uvik probiju, onda ženske iznutra stave pecurvu i fino ih zakarpe. peć, krušno, poluokrugli nadsvođeni prostor sazidon ol tesanih stinjok s poluokruglin poden ol matuni i tavelih ca mogu podnit veliku toplinu za ispeć kruh (za jelnu ili dvi obitelji za setemonu don); nadscođeni poluokružni prostor ucinjenih ol matuni sa dnon ol vatrostalnih matuni i opeki; krušna peć. Peć se mogla sagrodit napuse kako samostojno manjo kućica, ili unutar veće kućice, ili kako njezin dodatak . Pol vrota ol krušne peći, s live i desne bonde, dvo su zuba ol matuni na koje se naslanjola daska sa uskislima binima kal je peć bila dovoljno zagrijona. Pri nego se donesu bine naloložila bi se peć i ložila dotle dokle matuni ne pobile (ne zažore se) sve do vrot. Nakun ca se peć pomela posebnun metlun, tako da njezinu dno bude posvema cisto, polun su se u nju slogale bine ol tista. Priostala žerava sklonjala se u kantun i pokrivala latun ako toplila priko mire. Kolo peći tukalo je da lovoro ne jelna nego dvi ženske. Tukalo je i puno šumice za ložit peć da se užori, pruno brimen suhega kićo, zeromada i vrisa. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je dobiti svako famija imala peć. Ženoglovske krušne peći su spomenici svojevrsne gastronomske kulture u pripremanju kruha i drugih formi ol uskislega tista kako ca su baskoti ili pogace ol slone ribe. Danas se vej ne grode krušne peći, pri bi se moglo reć kako se store koriste za novu vrime i namjene – za gradikule i roštilj. Ili se za to grodi novo manje i jednostavnije peći u koje se ne more peć kruh. pedôć(Arca noae), mušula; dagnja. Popri, u storu vrime, Ženoglovci su sila volili ist musule. Danas se se ol njih većinun cini somo jeska za ujot koju ribu. Pari mi se kako i u Ženuglovu (Ženu Glavu) danas musule zovu pedoći. Većinun služe za ješku. pȅgula, nezgoda, neprilika. Imala son pegulu. Bila son u zadrugu u butigu, kupila son dvo, tri kila frementuna i malo mekini za kokose. Nison ni dusla Napoje raspala mi se vrićica, rasu se frementun po putu, tukalo mi ga je skupjat zarno po zarno. pȅkja, metalni nastavak na tarkiji i na postolima obično s molun joglun da se more dobro opasot ili zatvorit; kopča. More se dogodit da se na spigetu ol postoli ucini pekja. Tako se zapetlja da se ne more razmorsit. pelȉca, finu krzno ca ga zenske (digol i muski) nose kolo vrota da in bude teplije; krzno. Ženoglovke ne nose pelice, ne mogu ih kupit. Nison nikal ni vidi da u Ženuglovu (Ženu Glavu) niku nosi pelicu, ni od muških ni od ženskih. pelîn, Artemisia absinthum,vorst busa s gorkin lisćen. Nista ni gorko kako pelin, tako je i liker pelinkovac gorki liker, ma ne znon od kojega je pelina napravjen. Na nasemu se otoku puno tega zove pelinon, prefin i metlovina, lipi, fini pelin od cega se napravi metla za pomest i nojmanju pinku luga u krusnu peć. Mislin da u Nazora imo vers ca govori o pelinu, ku ni pelin kuso ti ne zno ca je sladust, ku ni bi tuzan, ti ne zno ca je radust. pelûzo, peluzasto roba; vrsta tkanine. Peluzo roba lipo se nosi, neće te nindir bost. Bit će da su peluzasti lancuni tepliji od drugih. pêna, bokun okasnit;tek. Pena si dusa, ocekivali smo te pri dvi ure, okasni si na obid. Kako ću duć pri kal mi je pena dusa vapor, kasni je, takovo je For (tal appena). pendigûzac, vorst tvice; vrst ptice. Sleti na iskoponu lozje. Rep njun pendi gori, doli, koda će svaki cas past, a nikal ne pade. Ni je vej vidit, lipo cornobilo tvica, ne znon kako se zove u stručnim librima. pȅne, vorst ministre; vrsta tjestenine. Krolko, siroko i šupjo manistra, dugo tri cetiri centimetra široka jedon centimetar. Imo svita ca nojveće pene za ucinit manistru u suho. pendȉt, pendiguzot, ca ne stoji rovno, pari se da bi moglo past, jerbo se pendi i lose; biti nestabilan. Vidi nu skuru na storu kuću, rekla mi je Marica Popetova, pendi vamo, pendi namo, more past nikomu na glovu. Tuko je popravit, napravit novu ili butat bartvele da moru darzat storu (tal pendere). pengulȃt (se),njihat se na pengul; ljuljati se. Dica se nojveće vole pengulat, a bome vole digol i stariji. Ako se gingulo na pengulu, kako na primjer na dasku, jedon na jelnu drugo, ili drugi, na drugu bondu, ako pengul ni u ravnoteži more pripendit na jelnu bondu, pok se ne more pengulat. I kal je nikur puno težji, more bit problemi. pensȁt, imat pensîr; imat brigu. Pensat je veće nego mislit. Ako niku o nicemu penso njemu ni lako. Ne more se risit pensira, tesko mu je, bit će mu bolestan sin ili ćer. Baz nimo pinez i ne zno s cin će sutra kupit kruha (tal pensare). Pepelnȉca, cisto srida, pocetak korizme, cetardeset don ol Uskarsa bez nediji; Čista srijeda. Blagoslovljenin lugen i vodun pop posipje svoje vjernike i govori: Spomeni se covice, da si proh i da ćes se u proh vrotit (latinski: Memento homo quia pulvis es, et in pulvere reverentis). pepelnȉca, pepeljara. Za otrest lug sa spanjuleta. Spanjulet gori malo po malo, na kraju mu stoji pepel ca ga se istreses u pepelnicu, ili po podu ako nisi dobro odgojen. Nojlipji lug cini carnjeni Malboro. More izgorit cili spanjulet a lug neće s njega past. Isto je boje je ne fumat, ni Malboro ni bilo koju drugu vorst cigareti. pepelnȉca, Uncinula necator, bolest na lisću i grozju loze; lug. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je zovu lug, a baz i lug zovu pepelnica, bolest na lozi, na lićsću i grozju. Zatu lozje cin pocne padot lug tuko svaku malo sumporovat. pepelûznica, molo zmoja; zmijica. Na nasemu otoku znon somo tri vorsti zmoji: zmoje (bjelouške), pepeluznice, i kravosce. Svit u Ženuglovu (Ženu Glavu) ne zno da su sve zaštićene i da ih se ne smi ubit. perbȁko, vorst bestime, ne puno grube; vrsta psovke. Jos to nisi ucini, perbako, dur si kako dulnji zarvanj. pergûl, balkon. Samostojni balkon na kući, do njega ne vode skaline, ako vode onda ni pergul nego sulor. Pena u novije vrime u Ženuglovu (Ženu Glavu) su napravili dvo, tri pergula da imaju kuće s pogledom (tal pergola). pȅrke jerbo;jer. Nisu mogli izrnit oti persten perke nisu mene poslali jer son moga bit pul ure pol more kako sototajer. perikulô(û)zo, perikuluzo, perîkulo, perikul, nisto ca je opasno, ca će coviku stvorit nevoju je preikulozo; opasno. Covik ca stvoro take opasnosti, gre u nevoju a ni sigur kako će iz nje izoć je perikûl. A i somo nevoja je perikul (tal pericoloso). perlafȉnta, fingirat da se nikoga privari ili da se nisto sakrije, ne zapravo; fingirati, obmanjivati. To je somo bokun piturala, perlafinta, tako da se ne vidi sporki zid (tal finta). persôna,cijadin, covik na položaju, mira za sirinu posteje; osoba. Ma ke persona, ca un misli da sal kal je potestot more cinit ca ga je voja? Ova posteja je za personu i pul. perûka, perika. Ćelovi muski butaju peruku na glovu, da se pari kako nisu ćelovi, po in se Ženoglovci uzaju smijat, iza skini: a Jure, zaboravi si danas stavit peruku! perûn, vilica. Na nasemu se otoku uvik îlo sa zjicun i perunen, a ne kako niki – parstima. Perun je vilica, ribori zenoglovski znali su ga izdilot od vrisa i s takin perunen su iz teće brujeta uzali izvadit koji komad ugora. perunȉka, Iris germanica, iris. U Ženuglovu (Ženu Glavu) po gomilima, putima i kolnjicima sve je puno perunike, modre perunike. Popri su se skpjali kumpiri ol perunike i nosili u vriće prodat u zadrugu. perȕsće, uvehlu lisće skupjenu na jelnu misto; suho lišće. Ako je imo puno nicega rece se da ga imo kako perusćo. Imo pinez kako perusćo, rece se za nike bogatune, njih ni u Ženuglovu (Ženu Glavu). perusȉna, perje od kokus i tvic; perje. Rece se, lako kako perusina. I za cagol ca ni veće vridnosti, to je perusina. peskafôndo, tunja s varalicun na kraju i nikoliko udic ca doseze do dna;tunja s varalicom i udicama. Ne more se ujot lignju bez peškafonda (tal pesca fondo). peskarȉja, ribarnica. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ni peskarije. Popri su ženske donosili ribu na glovu iz Taleske, Smricovice, Stinive, Rude, Trovne. Danas se rilko nosi riba u Ženuglovu (Ženu Glavu) neka imodu aute: prododu svu ribu na Luku i u Komižu, oni imju peskarije, a kad dujdes tamo, ni ribe, sve prododu u ronu jutro (tal pescheria). peskȁt, vazest kortu iz taluna kal dujdete na red; koko je ku pametan i sposoban (koko peško); gaz (koko peško brud); uzeti kartu s talona; o čovjeku: koliko je sposoban, koliko utjecajan; o brodu: koliki mu je gaz. A kal se pito koko pesko oti brud hoće se znat koki imo gaz, koko pesko niki covik – zeli se znat koko je pametan, koko imo pinez, digol i koko vridi, na kojemu je mistu da ti more cagol pomoć (tal pescare). pȅsnja, gurnjo i duljnjo pešnja; usna. Toko je fumo, pušćo je neka mu spanjulet dogori do kraja, pok bi opeka ne somo parste nego i pesnje. pêst, šaka. Ako olma ne umukneš udrit ću te, udrit ću te peston. Ala, somo provoj! pêsta(la), vorst jeske; vrsta jamca. Služi za ješku na mole (molu ribu). Ako nimote co drugu – vazmete kus kruha, somo malo mokrega od njega ucinite mole grudice i pomocite ih u salamuru. U taku grudicu more se stavit i bokun sira da boje momi ribu. pestȁt, mecit; gnječiti. Pesto se grozje da postane mast, pesto se tisto za kruh, pestaju se samlijene smokve da se ucine hjibi (tal pestare). pȅta, uz, do. Stoj toti peta mene, uvik blizu mene, uz mene, ne mici se daleko, moga bi se izgubit. pētâk, peti don u setemoni. Parvi don, turik, srida, cetvortak, petak. petât, udrit kacoton ili rukun, pokozat roge; udariti šakom, prstima pokazivati rogove. Ako ti peton jelnu, to hoće reć da te niku hoće rukun udrit po obrazu. Na, na, evo ti, tako mu je petovo roge, sve jelne za drugin, desun rukun, svinutin svima parstima osin kažipsrstom i molin parston. petegulât, petegul, brbljati obo drugima kal oni nisu toti; ogovorati, brbljavac, lajavica. Pari mi se da se ne rece petegul, nego u ženskemu rodu – petegula, a muški digol veće petegulaju, ogovoraju, nego zenske (tal pettegolo). petenîn, pribor s molima zupcimaza se pocesjat i uredit vlose, ucinit lipu frizuru; češalj. Popri ni bilo za kupit petenini pok ga je tukalo ucinit od roga, kako u nojstarijo vrime. I u vojsci svaki je vojnik u marijulu vojniske jakete imo moli petenin i zarcalo da se u svakuj prilici more ureditPetenin se more dobit i u briskuli, ako ste izgubili cetiri igre za redon, dobili ste petenin (tal pettine). petȉca, molo naoštreno peta s druge bonde ostrice ol kosira; dio vanjske strane kosira. Kosir bez petice je kosiraca. I ocjena u skulu more bit petica, na briskulu more bit petina, provo petica je na kosirtu. Da bi se s njun nisto prisiklo tuko imat niku podlogu. petovât, izasebice pokazivat roge rukun, parstima prema nicemu ili nikomu; pokazivati prstima rogove. More se nikomu iza skini petovat roge, neka ga vrog olnese cin pri. Pari mi se da se i prema nebu petoju rozi, ako puno lampo ili garmi, ma prije bi moglo bit da se prema nebo krizo i izgovoro niko molitvica da nevera ne dujde nego neka je Bog olnese s neba. petorûzina, grubo tvica, more bit i grubo zensko; ružna ptica. Gardelin ca ni lip, ni muski, je petoruzina, recese i za zensku cani lipa, nego je gruba – provo je petoruzina. petrȉć, Erithacus rubecula, molo lipo tvica; crvendać. Lipo i kanto, pripoznaje se zutocarnjenun maćun na parsiima. Govore da se zatu i zove crvendać. U nos je petrić jerbo je un tvica svetega Petra. petrôla, mali kamenolom. Na istočnu bondu Ženeglove (Žene Glave), nakun ca su ucinili bazen za vodu, ostala je veliko petrola, toti di su vadili stine za samlit. Za veću petrolu rece se da je kamenolom, ma to je rilko i moderno. Moja mati je govorila kamenolum. petrôlje, petrolej. Feroli i sviće gorili su na petrolje. Ako nisi imo petrolja, bilo je slabo, Ženoglovci su tad duperali sterike. petrusȉmul, Petroselinum hortense, vrtno začinsko biljka. Tako se zove dobota usuda u Dalmaciju. Ženoglovci ga stovjaju u izbinu i puno ga vole. Ni jelna juha ne vridi bez dvo lista petrusimula. Koko znon ne stvojo se u brujet nego u leso ribu, u juhe ol ribe, more se i u pecenu ribu kal se rasice stavit dosta petrusimula napuse ako je to riba ol trove kako solpe. pȉc, Puntazzo puntazzo, kvalitetna bijela riba. Okrugle je forme, a glova mu zavrsije s ostrun cunkun: po njuj je dobi i ime, puntazzo. Tako ga i Ženoglovci dobro razlikuju od sorga jerbo pic imo isturene i ostre zube, kako puntu. Dobar je na svaki nocin. Nojboji je pecen na gradikule, a dobar je i na brujet pomison s drugun ribun. picêj, stapka ol luka s pupkon kraju di stoji sime; mlada stapka bijeloga ruka, češnjaka. Visoko na luku izresli bi mu pupki, piceji. Tukalo je piceje ubrat dokle su posve mlodi i skuhot ih na salotu Ne smi procvast jer onda picej ne vridi, tuko ga pri ubrat, somo pinkicu skuhot, toko da voda pusti glogoj, zacinit ga uljen i kvasinun, na salotu – to je puno lipo salota, delikatesna. picigȁmorto, grobar. U Podšpilje nimomo ni groblja ni grobara. picȉn, cipin, oštar vrh. Tuko non duć do vorha barda, gori do nega picina. picûla, vorst zimske salote; vrsta sakate. Izgubilo se i sime picule, teško se nojde u Ženuglovu (Ženu Glavu). Nojlipjo tvordo zimsko salota, mogla se i kuhot. pićȁk, komad najlona na pri kraju tunje s udicun na svom kraju. Marina prigrize svaki pićak, ona more prigrist i pićak od kaudofera. pijāvica,veliki vitar ca slici na pijavicu kal se u kulfu spusćo i sise more, a more se pojovit i na kopnu; strašan vjetar koji usisava more ili sve što se nalazi na tlu. Postoji i medicinsko pijavica (Hirundo medicinalis), i vodena pijavica, kolutičavac, parazit koji živi od krvi životinja i čovjeka. Zimi u vrime velikih neveri, u kulfu prema Palagruzi, a i blizje nasemu otoku, spuste se digol i veće ol jelne pijavice. pȉla, moli bazen od cimenta uz lozje za ucinit vidrijulu; mali bazen u kojem se miješala modra galica i vapno za polijevanje i zaštitu vinograda od peronospore. Na svaki kus zemje popri je svit, radi polivonjo lozjo, imo molu gustirnu da more imat vode i pilu, moli bazen za vidrijulu. Pilu se cinilo i u konobu – u nju je slivalo vino iz tiska. pȉn, sigureca; nevelika napravica kojim se mogu povezati dva dijela tkanine. Neveliko zavinuta jogla u formi spirale. Ispo ti je botun, past će ti gaće, sa cin ćes jih ćapat da ne ostanes brez goć? S pinon, niku recu sigurecun. pȉnel, glovni alot za piturovonje; kist. A opeta bez piture zaludu von je imat i veće pineli. Pinel more bit manji i veliki. Pari mi se kako nojmanje pinele duperaju Kinezi i Japonci za pisat svoja slova (tal pennelo). pȉnezi, novci. Bili su dinari, danas su kune, ma dinari su i opći naziv za pineze. Descartes (Cartesius) je reka da je malo koga cu da imo malo pameti, svak govori da mu fali pinez. pīnka, sime od vojke, ili bokuncić nicega; sasvim malo. Nisto malo, pinkicu, bokuncić, a istina je da se tako zove i sime, i molu i veliku. Istucete mendul, oto pinke, ili piniju isto ćete dobit pinku. Praskva imo pinku kako i armelina, i jabuka, ma ne vride za ist. Ol masline je jos i gore, niti je mores izist niti je mores posijot da nareste mlodo maslina. Doj mi pinku tega koloca, hoće reć: doj mi bokun, bokuncić, somo malo, tega koloca. pȉnjata, veliki pjat iz kojega ji ili vazimje veće svita; veliki tanjur. Tuko ima krejonce i molat druge da vazmu parvi. Digol se i za nikega covika i grubo rece - imo obroz kako pinjatu. pȉpa, lula. Popri su stori uzali fumat na pipu, stavili bi u nju tobak i dimili, a spanjuleti su bili rili, a bit će da ih ni ni bilo. pipȉta, pepita, roba na corne i bile maće, more bit i koje druge. Kokuš more bit pipita, more i kosuja, suknja i vesta (španj. pepita, jelna je španjolska plesačica tako zvola). pȉrak, Serranus scriba, vorst manje ribe, pirka. Ni veliko riba, ma isto more narest i veće od dvodest centimetri. Imo ostru cunku, nojveće je zućkaste boje a priko sebe imo narančaste i kafene pruge. Glova njun je izmaćano koda ju je niku iscrta pravilnima maćima. Po njuj se zno di je kobotnica - kal se u more navar stine vidi pirak, toti bi tukala bit i kobotnica. pĩrja, lijevak. Sud bez kojega se ne more u kuzinu ni u konobu dobro prilit vino (prosek, rakija, kvasina ili cagol drugu) iz jelne domijone u drugu, iz jelne butlije u drugu. pȉrula, pilula, tableta. Na kantinolu i u skafetini imon deset skatuli piruli. pisâk, oblutak, vorst zola. Svaku ćete vorst zola, nojlipjih, nojbilijih i nojvećih, noć u Srebarnu, morete noć i taki pisak da će za njega i kvoska mislit da je joje. Morete ga pod njun stavit misto joja. pȉsat/pišat, mokriti. Rece se, je si si vej popiso? Toko stojis na zahodu, a nikal ne znos dignut dasku, posli tebe ni lako, tuko otrat i osusit i dasku i pud okolo školjke. Za dite se rece kad ga uzmes na ruke: oto, sal te je popiso. pĩsat,uza ime svaki cijadin se i nikako piše, to je njegovu prezime (bezime). Kako se ti pišeš? Jo se pisen Svȉličić kako i većina svita u Ženuglovu (Ženu Glavu). pisôta/pišota, mokraća. Ku je bi na urologiju, ni moga a da ne vidi katetere s najlon vrićicima ca ih muski i zenske (zenske puno, manje), nose po pasazu, tako setaju, koda ih ni briga za svoju nevoju. pisikônt, Charcaria ferox; morski pas, pȁs. Nison cu da u moru okolo nasega otoka imo opasnih pisikonti da bi mogli napast covika. Opasniji je covik za njih, jer ih ulovi, nego oni za covika. Ženoglovci ne vole meso od pisikonta (tal pescecane). pistêj, Cholothuria tubulosa, kacamarin; trp. Imo ih veće od jelne vorsti. Ric se veće koristi za covika nego za pisteja. Ku će ga vidit? Pisteji u moru imo malo, a meju sviton cini se puno. Niki stoje i gledoju kako drugi lavoraju, ne micu se kako ni pisteji. Zatu se i rece, ca stojis kako pistej, evo ti motika!(tel pestelo) pistûla, rasporak na gaćima da se muski more popisat; rasporak na hlačama. Poznato je anegdota iz Jalte. Churchilu je njeguv tajnik napiso na buletinu: gospodine, parvi ministre, otvorena von je pistula. Churcil mu je s druge bonde odgovori, nista se ne sekirojte gospodine tajniče, gardelin neće poletit! Apari mi se da se i u Ženuglovu (Ženu Glavu) digol rece: oto ti je kojba (butiga) otvorena! E, pok co? Gardelin neće uteć! Pri bi dicu ca su jos pisala u gaće, a mogla su hodit, otvorili rasporak na gaćima, izvadili molega, da dite more pisat kad i kul hoće. pitêr, svaki sud u koji se darzi cviće je piter; lonac za cvijeće. Nison sigur ma more se reć - pegulast si, imos sriće kako oni ca mu je po piter na glovu. Za nista ca je lipo i uredno, za niki vartul, lozje, nicihovu imonje rece se, toti je kako u piteru (grč pitharion). pitũr, covik ca pituroje; ličilac. Koko mi je poznoto u Ženuglovu (Ženu Glavu) je svak som svuj pitur. Popri su uzali dohodit pituri i iz Splita da Ženoglovcima pomoću valjki na cvitice pituraju kamare. piturōvât, piturat, pitur, pitura; ličiti. Pitoroju se kamare, kuzine, skure, restele, sve ca tarpi pituru i sve ca se more piturun zastit ol ruzine i vremenskih utjecaja. Za covika koji ne uzo govorit istinu nego uvik nisto dodo, dozunto, izmisli kako je un bi vodi i nondi, svega je u zivotu vidi i puno lipega ucini, rece se, ma gledoj kako pituronje, kako Marko Polo u Milijunu. Pitura je boja kojun se pituroje (tal piturare). pîz, pizât; koko co pizo; uteg. Kad son dusa u srilnju skulu puno son voli skatulu u koju su u skuli darzali pozloćene pize, od nojmanjega, bit će nikoliko grami, pok do kila. Posli son vidi da su nojveći pizi od dvo do pet kili, da su judi koji imaju blizu stu kili i veće puno teski, oni puno pizaju, ma u kilima, ne uvik u cemu drugemu. Ne puno pizat, hoće reć, ne bit priveć pametan, ili moćan i utjecajan, ne bit na visokemu položaju (tal peso). pizdācȉna, meduza. U Duboku je u niku lito uzalo bit toko pizdacini da se nisi moga kupat, svega bi te ispekle. Tukalo je nojpri ocistit valu, pok onda puć u more. pizdȉt, puno gvoriti bez veze. Ovi puno pizdi, rece se za covika ca govori bez veze, o svacemu imo co reć i ako se ne razumi, provi je pizdun. Makor ti zenski organ ni ni kriv ni duzan zoc je niku taki, da je danas jelno, sutra drugu. A ni ni lipo tako govorit. pjacȅta, misto oskle voda priko konola tece u gustirnu; naplavna površina za skupljanje vode radi punjenja gustirne. Ako blizu ni kuća ni kuverta niti konoli da kroz pirju tece voda u gustirnu, kako će se punit gustirna ako ni pjacete? Ucinit ćete pjacetu, molu ili veliku. Nojveće su pjaceta od gustirni na Kut, na Luku i u Poje, u Podšpilje. U Podšpilju je veliko pjaceta, do veće ol polovice barda. Oztle se slijê voda u gustirnu koju vej niku ne koristi, niti Ženoglovci (tal piazetta). pjancȉna, covik ca puno pije, svaki don, napije se svaku malo, un je pjancina; pijanac, pijančina. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ne gledo se lipo na nikoga ku pije. Još manje na na numa koja pije, ona je pijandora. pjât, tanjur. Veli pjat, moli pjat, pjatin, duboki pjat, plilki pjat, sve skup za nojmanje sest personi, to je sreviz od pjati. U servizu bude u servizu jos stvori kako i posebni sud za juhu. U Ženuglovu juha se iz teće ulije kacjulun u duboke pjate (tal. piatto). pjatônca, veliki pjat ili sud u kuzini iz kojega svi uzimju kad je vrime za cagol izist: svi iz jelne pjatonce; velika posuda za uzimanje jela. Govori se da su u Ženuglovu (Ženu Glavu) svi uvik imali svuj pjat i zumul, da nisu iće uzimali iz jelne pjatonce, ni pili iz jelnega pota ili bukare. Moli pjat, recmo za ćikaru od kafe, zove se pjatin. pjazȁt/pjažat, konferit; sviđati, prijati. Ne pjazo me rizot. Rizi su prikuhone, a ni carnilo ni kako bi tukalo bit (tal piacere). pjȅt, ukrasni nabor. Suknja se more sasit na pjete da bude lipjo. Suknje se cine na pjete ili bez pjeti, prosto, rovno. I drugi dili robe mogu imat pjete, ma da von recen, ne razumin se u to, kasno je da buden sartur. pjônta, arbusel, veća grama ili manje grm na kojem se postavljaju baketine za lov ptica; veća grana ili malo stablo za stavljanje baketini u lovu na ptice pjevice. Ne mores bez pjonte ujot gardelina, verduna, lugarina: impjatos molu stablo, ili gronu od stabla, mores ucinit baketine, ili lovit pol mrižicu. Tvice slete na pjontu, onda na osćibod, kod rećama u kojbi. Tako se ulove, ako na vrime potegnes teront. pjȕfe,mole pinke u zarnu grozjo; sjemenke u zrnima grožđa. Postoji danas i vorst grozjo cihovo zarna nimodu pjufe. pjumȉn, tonko kultra od perjo; tanji pokrivač. Ucinilo je zima. Tuko stavit pjumin na posteju da non bude teplije (tal piumino). pjunbȉn, visak. Pjunbin spado u glovni alot jelnega zidara, bez pjunbina ne zno je zid rovan ili je kriv. Obično olovnica more posluzit kako dobri pjunbin (tal piombino) pjȕskalo, riborski alot, ort; ribarski alat. Služi za lovit glavonošce, kobotnice i lignje. S kordura se zahiti pjuskalo, pomalo se poteze pok ako se co ćapo, dobro je. Ucini se tako da na tunju s udicun zavese bokun bile karpe, more se nadit i jaglicu, a mores stavit i lisće bile kaduje ca reste uz more i cvate žutin cvićen. pjutȍsto,radije, umisto; umjesto. Nison sigur ca se s pjutosto itilo reć, a sigur son kako son u Ženuglovu (Ženu Glavu) cu da se ta ric govori. Moglo bit ovako: toti je puno armelini, piutosto jo volon praskve (tal piuttosto). plafûn, strop. U Ženuglovu (Ženu Glavu) sve starinske kuće imale su i pode i plafune ol darva. plandiskȃt, ogonj koji noglo i visoko gori, na mahove postaje sve veći; plamtjeti. Cini mi se da ogonj plandisko kal se dobro razgori, napuse veliki ogonj ca se uzeze na svetega Mikulu. planȉka, Arbutus unedo; vazdazelenu primorski grm ili stablo. U Ženuglovu (Ženu Glavu) nojveće planike imo na desnu bondu, prema istoku. Planika je lipi grm i stablo i more se koristit u zardinima kako ukras. Cvate grozdastin bilin sviton a rodi manjigima, lipima carnjenima plodvima, ne većima ol sčinke. Ol manjigi uzaju ucinit marmuladu. plânja, alot bez kojega ne more marangun, bilo je velikih i molih planji, planji za skure za seste i inkase, za sve vorsti posla; blanja. Danas je isto tako somo ca to malo cini covik, veće cini letrika i posebni industrijski napravjeni aloti (lat planula). plãza/plaža, sve ca je uz more; uzmorski prostor. Ne somo di se kupo, di je zolo ili sarbun. Kal zima grize rece se, homo u plazu ubrat dor! (grč plagios). plȅd, vorst ženske robe, veliki pleteni šal za stavit priko ramena i skini. Prid vecer se tuko ogarnit i ako je lito (engl plaid) plȅh, lata; lim. Kal je nisto od pleha, to je od late - rece se, svirit će von pleh muzika, koda je to muzika od late? (njem blech). pleskȍt, udrivat se rukun, dlanon o dlan. Igrat se na pleske hoće reć udrivat se rukami s kin drugin, a mores se pleskat po tilu i po guzici, mati more ispleskat dite, ma to ni dobro. More se komu zapritit, ala, muci dobit ćes koju plesku, hoćete reć, udrit ću te rukun po obrazu. U svoje vrime puno se pleskolo Vukasu kal bi do gol, i Beari kal bi obroni koji žestoki volej na svoja vrota. plesnȕt, udrit nikoga otvorenun rukun; udarit nekoga otvorenim dlanom. Popri se uzalo molu dite plesnut po guzici ako bi ucinilo nisto ca nevajo. plȉsko, plȅsko, rovno, plilko; ravno, plitko. Nisto ca je plisko je plilko, doboti rovno. Nison sigur je plilki mogu bit i pleski. A siguro je kako Plisku Poje ni na puno visokemu mistu. Plȉsku Pôje,zaselak na storuj cesti Komiza – Vis; Plisku Poje. Iza barda svetega Vida, kal se paso Dracevu poje jedon je revoltin, a iza njega selo pod imenon Plisku Poje. Svit iz dulnjih poji u Ženuglovu zovu Skolopojci. plivarȉca, ribarsko posada s mrizun plivaricun; plivarica, ribastka posada s mrežom plivaricom. Reka mi je Sijavac, Stipe Karuza, mislin da ga zovu Stipon, a un će, muj nono je bi Sijavac, otac mi je bi Sijavac, jo nison, a isto me zovu Sijavac. Plivarica je brojila nojmanje petnaste ribori i cetiri broda: parvi je levut, un darzi mrižu, drugo i trećo su loje koje nose sviće, na njima su svićori, zolnjo je borka, kaić, s riboren koji vozi vamo, namo, vozi na tikvu, kako bi avizo brode di je riba, di tuko hitit plivaricu. plôca, pleski i rovni komad stine, ne debji od dvo tri centimetra; ploča, komad ravnog tanjeg kamena. More se rece i darveno ploca i ploca u skulu. Provo ploca je kameno ploca ol stine, s njun se more polacat dvur, a popri pokrit kućicu za bestije ili je napet za ujot koju tvicu kako ca je kosić. plômik, otvoreniplamen. Buto je puno cmija i osusene levonde, trinkuni od zeromada, starici, jos i drugih dor, sve je to zapoli somo da ispece sardele, ma ucini mu se toki plomik da bi se i un natako, da se ni skivo. plōndovôt, nista ne cinit, nego lezat i odmorat se a da se nista lavoro; ljenčariti s uživanjem, plandovanje. Lako je njemu, za njega drugi lavoro, pok more setat i plondovot po Splitu kal ga je voja. Stori pjesnik dubrovački (17. stoljeće) Dzivo Bunić Vučić (Vučićević) napiso je zbirku pismi pod nazivom Plandovanje, ma to nimo veze sa Ženuglovun (Ženom Glavom), osin ca je i u Ženuglovu (Ženu Glavu) lipo plonovot i uzivat u plodovonju. plûjka, molo plesko plocica s kojun se dibca igordu na plujke; kamena pločica. Plujke se hitiju prema crti ili zidu, ili plujki ca sluzi kako bulin, i ku dohiti blize ti je dobi. A tako se plocica more hitivat i po moru, gledo se koko će puti poskocit. pobôra, zaboga, pobogu. Svaki don, pobora, fregos ti pasoz, ni potriba, dosti je svaki drugi. Bora ti, koku si lignju ujo, doboti kilo. U cili svuj zivot, bora mi, nison vidi veću. pȍbuk, bucalo. Ribarski pribor za strasinat ribu tako da ona kuri na misto di se more ujot, u mrižu, kako gavune u gavunoru. pocinût, odmorit, pocivat; počinuti. Ako lavorote nakun jednega dila vrimena tukote pocinut. Liti nakun obida ni dobro lavorat, tuko pocinut. podânak, ravniji dil zemje pri dnu barda; ravniji dio zemlje na obronku brda. Na podonku more bit dobro zemja jerbo je s barda toti donese voda. podȉć, dno tiska s konolen kojin mlodu vino iz tiska tece u pilu; dno tijeska (za tiještenje mošta). Na podiću ol tiska stoje lisa i loza (madrevida), a kal se u lisu stovjo mast ili drof podić tuko bit cist. Gvozdeni podić more stot na tri gvozdene noge, a more bit ukopon u bitun ako je konoba bitunona. Svoju zemju u poje pol Ženunglovun (Ženom Glavom) s ove bonde ceste i Petrićova Sibićovi zovu Podić. podmotȁt, podmotovat, uredno savit grone od luz, jelnu kolo druge tako da grozje ne pado na zemju; uredno podvijati grane vinove loze. Svaku lozu kal njuj narestu moti tuko podmotovonjen povezat s drugun lozun da ne reste kako bilo, nego kako tuko. Kal se podmotoje digol se koju lozu i potakje. Sve su to posli na storemu lozju, kaku je bilo porpi, a ne na mudernemu plantaznemu vinogradu. Mudernu se lozje lavoro drukcije i lasnje. pȍdose, pol sobon; ispod sebe. Dekapoto se razboli, zalega je i sve cini podose. Niki govore kako je nojvažnije u životu imat tri stvori: u se, na se i poda se, ma toti podose znači nisto drugu, i to puno drugu. Podšpîlje(Pospilje), zaselak u zapadnemu, gurnjemu komiškemu dilu Dracevega poja; zaselak u gornjem, zapadnom dijelu Dračevog polja. U širem smislu obuhvaća sela Ženugluvu (Žena Glava, Borovik, Pohumje (Pohumlje) i Duboku. U užem smislu samo mali broj kuća koji je nastao oko Zadružnega doma, crikve Mole Guspe i skule. podȕplat, ucinit nisto u duplo; učiniti uduplo. Ako mi darujes stu kuni, jo ću poduplat! podusȉt, kacat; potopiti enkoga ispod površine mora. Nemuj me podusit, pokvarit ćes mi frizuru. pȍfina, jelna malo sirjo traka, malo jacijo, stoji kolo guzice bestiji i darzi samor da ne gre naprid prema glovi prema glovi bestije; jača i šira traka koja, vezana uz samar, obuhvaća stražnjicu tovarne životinje. Stavi se pod rep (tovaru, kenji, mulu, mazgi, konju), na guzicu, more se dodat malo s gurnje bonde, okolo guzice, da se samor ne privolto, a tovor ne isprene. pȍfriga, zaprška. U dvi, tri zjice ulja stavit dvi zjice muke, misat i cekot dokle muka ne požuti. Maknit sa spahera i dodat konserve, onda bokun hlodne vode, vrotit opet na spaher. Mogu se stavit i druge stvori. To ni iće somu za sebe nego se ono uspe u niku drugi iće, na primjer u manistru i fazul. More se ucinit i na koji drugi racun, makor se danas misli da pofriga ni dobra za zdrovje (tal friggere). pogâca, komisko, visko,vorst pogace sa slonun ribun. Zamisi se tisto kako za kruh, pokrije se. Nakun ca iskisne rasice se na dvo plesko dila, ne priveć debelo. Na dulnji se poslože slone ribe, minčuni ili sardele, kapule i pomedori. Dulnjo se bonda poklopi s gurnjun i buto peć u peć ili u skrivodu u spaher. Viško pogaca je bez pomedori, somo s kapulun, slonun ribun i mirodijima. pogrubȉt, izgubit lipotu; poružnjeti. U starosti svakomu se obroz barenko navrašći i manje ili veće pogrubi koda ni oni ca je bi u mladosti. pogucât, progutati. More se odmećat tunju puno puti, brumat i imat nojboju jesku na udicu ma dokle von riba ne ne ćapo i ne poguco jesku zaludu von je strucot. Ako je riba pogucala, tuko dat skos. Grubo je kad dite poguco dracu ol ribe ili kosćicu. Zatu mu ribu tuko dovat s velikun pumnjun. Nojpoznatijo storija obo ribi i guconju je ona i Storega zavjeta, obo kitu ca je proguco Jonu. Pohumjôri, svit izPohumjo (Podhumlje). Pohumjori za razliku ol drugih sel zive u molima, odvojenima dilima sela u koja se ulazi kroz posebne loze, posebnima putima, na primjer, pri Marinkovo, pri Bucatovo, pri Ivcovo, pri Pribacićevo, pri Betino, Mlikanovo, Cimićovo, pri Mulićovo. Veće su se nego Ženoglovci bavili ribonjen, u Pritišćinu su i popri imali svoje ribarke kućice i brode. Veće su volili hodit na more nego u poje. pojãca, slamarica. Ni se pri spolo na debele stramace, nego na tonke pojace, s malo slame unutra. Ribori nisu imali drugu nego take pojace, ako neće spat na stinu ili na pajule u brodu. pojȅ,većo povšina zemje, more bit oblavurona a more i ne; polje. Svaki je težok i njegova famija popri su bili vezoni za poje. Veći dil života provodili su poje, nego doma. Hodit u poje hoće reć hodit na lavur u poje, lavorat na lozje, na zemju, a toti imo posla koko se gul more zamislit. Pol Ženunglovun (Ženom Glavom) je Dracevu poje, dil komiški, dil viški. Ženoglovci imodu zemju na Cojnu poje i Vinu poje Uz ta poja na našemu otoku postoje i drugo veliko poja kako Plisku poje, Velu poje, Vošćice, Zlu poje, Smokova, Tihe braće poje, Dul, doboti sve na višku bondu. pojôda, mirno vala, vala od utihe, bonace, di se brodi sklonjaju i u di bize prid neverun i vitron; mirnna uvala za sidrenje broda.Viško vala ili Vala svetegea Jurja i uz nju Stonca vale su ol pojode, toti su brodi siguri ol svakega vitra. Jedon ol nojpoznatijih restorani u Visu, na Kutu, zove se Pojoda. Pojôr, covik iz komiskih i viskih poji. Pojor, covik iz komiskega ili viskega poja, tako ga zovu Komižani i Višani, recu, oti je siguro pojor, govori pojorski. Pojôrka je žena iz tih poji. poklôd, poklade, karnevol; karneval, poklade. Popri su uvik bili poklade, danas se veće govori o karnevolima ol Rio de Janeira do Rike. Od Mlodega lita do korizme, traju poklade, a poznot je poklodni turik. Nosi se poklod (princ karnevala), njemu se na dušu stovjaju svi grisi (napuse influenca, guba, kuga i kolera), na kraju ga se užeze i hiti u more, kako na Luku. Na poklade se ne somo prokaziju pastroći, petegulonje i spletke, nego i some pokladne maskarode mogu bit i politički izmanipulirone – kako u Marinkovića, u njegovuj pripovjetki. Jelne su godine priko viške rive pasovale dvi povorke, dvo poklada: jelna od vlasti, drugo od opozicije. Ol opozicije Visko, ol vlasti Nane Bardela. I za dikojega covika se rece, ma gledoj, provi je poklod, nimo svoje voje, nego svak ol njega cini ca hoće, kako i ol poklada. pokrȉv, poklopac. Teću, bruzin, lopizu, pokrijete pokrivon da se ono ca je u teći ca pri iskuho, bez pokriva sve će von iskarcit. pokôra, sakrament kojin svećenik u ime Boga doje oprost ol grihi;ispaštanje, kazna, nevolja. Moli Boga i cini pokoru da ne pades u goru nevoju. I nevoja kako ca je prozebica i dugo litnjo susa morte bit Božjo pokora. pôl, stup. Ma stupi su veliki, stovjaju se za zice ol letrike, a poli na lozje, lozu se stovjo na pole, tako se dobije plantza. More se na pole stavit mrizu ol zice kolo kuće, tako se si dobije ograda (tal palo). pōlâ, plesko poluokruglo manjo daska na sćopu; tanka elipsasta daska na dužem štapu. Služi za slozit iskisle bine u krušnu peć. Imo bukun duzje darzalo, na kraju je zaokruzena većo daska da se na nju more stavit bina: binu na polu uvece se u peć, onda je se spretno povuce - bina ostane u peći, a pola u rukima. Zatu niki recu da je pola isto ca i krusno lopata (tal pala). polȉkovot, polȉk; paljetkovat, pabirčiti. Ostvojalo se polik na lozje, dikoja varhovnica i cokvica, i manji gruzd, da oni koji nimo more ubrat grozjo za se naist. U Pavla Mardešića-Centina, 1977., 297 str. se objašnjava: „Do pojave filoksere nije bio običaj u jematvi obrati do zadnjeg zrna. Varhovnȉce bi ostale na lozi za „malo vino“ (op. môlu vinȍ) za kućne potrebe. Poslije jematve bi se obralo sve i to se naziva polȉk“). Polikovonje, pabirčenje, spominje se u Starom zavjetu, u Knjizi o Ruti. Ruta je polikovola orzo na Boazovoj njivi, prema zakonu i običaju definironemu u Ponavoljenom zakonu, 24.19: „kad žanješ žito na svojoj njivi pa zaboraviš koji snop, ne vraćaj se po nj; neka ostane došljaku, siroti i udovici da te Jahve blagolsovi“. polȉvāt, pȍlit lozje, zaštitno polivonje lozjo proti pronospore; polijevati, prskati. Lozje se polije vidrijulun pomisonu s jopnon u dosta vode. Za tu nojvazniju zastitu lozjo služile su pȉle po pojima da se more u njih otopit vidrijula i jopno, i onda stavit u makinu od polivonjo. Makina je bila teška, ni je bilo lako dvignut na skina. Polivalo se pri dazja i nakun njega, pet do sest puti, sve do jematve. Danas se polije bordoskun juhun električnima makinima, svaku malo. Da se lozje ne razboli, da ga ne ćapo malatija, tuko ga polit i tako cuvat od pronospore. More se i dvur polit, ma vodun da se opere, ili da se rasfrisko ako je puno vrućo. polkȉć,odmorište, manju proširenje na skalinima; odmorište na stepenicama. Na duzjima i visjima skalinima tuko ucinit i polkiće, kako bi se uza skaline lasnje moglo uspet. pôlma, palma. Na Luku je pri bi veliki rasadnik polmi. Toti ste mogli kupit sadnicu polme i olnit je di hoćete. Polme na splisku rivu donesene su iz Dojmijevarasadnika na Luku: na pocetku 20. stoljeća sa splitske rive izvadili su murve i usodili viške polme. Na Luku imo Zardin ol somih polmi i storih i mlodih. Na Luku, a i indi na nasemu otoku, ženske uzaju na Uskars ucinit krize od zelenega polminega lisćo. Osušeni pozute i puno su lipi, baz su to nojlipji krizi. Kal je na Cvitnu nedijuIsus na tovaru ulazi u Jeruzalem, svit je viko hosana i moho gronima polme, to i je nedija ol polmi. Zatu bi i kriz od polme tuko bit lipji od drugih jer prikazije uspomenu na parvu Cvitnu nediju. U Ženuglovu (Ženu Glavu), koko son moga vidit, somo je sest polmi, prefin i poznoti restoran ca se zove Pol murvu, prid murvun imo polmu. Drugo je pri Borcićovo, dvi pri Jurakotovo, jelna je pri Bjozovo, imo jelna i pri Adricino, u Bandiricu. A jelna je u vartul pokujnega Jureta Babina. Spominjen se da je bila jelna u vartulu barba Sibeta Matićova, izvadili su je i toti ucinili fonju, stavili plocu i digli odrinu da se toti more butat auto. Pari mi se da je i pri Marijanovo jelna. poltrûna, naslonjač, sidija za sest oblozena tako da bude lagaodno za sidit i za ruke i za glovu; fotelja, naslonjač. I u Ženuglovu (Ženu Glavu) su poceli kupovat poltrune da je lasnje gledot televiziju. Na katride koje nisu tapecirone iskrivi von se kičma i zaboli guzica (tal poltrona) . Pȍlvis, Polvišâni - riborske poste, mista i svit na bondi nasega otoka ca je okrenute prema terafermi. Stori su Ženoglovci isli na noge u Polvis po noći lovit ribu. pomãlo, polako, bez prise. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se coviku koji lavoro, kopo lozje ili cagol drugu, misto pozdrava, rece - pomalo, barba Tone! A un će reć, sve pomalo, sve pomalo. pomedôra, Lycopersicon esculentum; rajčica. Nijelno lipu iće ne more se skuhot bez pomedori. Nimo ni dobre salote, ni solse, ni brujeta, ni suhe manistre, ni konserve. Prove su pomedore nestale, pari se da in se izgubilo sime i izvarjala zemja iz koje su rodile, kako na nasemu otoku budulke (talijonski pelati). Danas se koriste somo folse pomedore, iz stakleniki i limenki, od kojih se ne more zacinit provo salota s kukamarima i kapulun, ni ucinit provo pogaca (tal pomodoro). ponãra, pravilno ucinjena rapa u zidu; rupa u zidu zatvorena sa stražnje strane. S jelne bonde otvorena, s druge zidon zatvorena, tako da se u nju more cagol darzat. Ponare su obično u konobu ili pol sulor. pônca, vlikitarbuh; trbuh, stomak. Toko se nadebeli, steka je veliku poncu, ol tokega tarbuha ne more sebi ni postole vezat (tal pancia). ponȉstra, otvor na kući, zatvoro se skurima; prozor. Manje ponistre su na gurnji pud, to je luminorij za kuzinu. Većo je za za kamare. Svako ponistra imo prage, skure i telere iznutra, dvo telera od cakla. Provo ponistra ima i spanjulete pok se more butat u svȅzu tako da se kamara priskuri (tal finestra). pôpa, papa, pontifex maximus, glovni svećenik i poglavar kataločke crkve, biskup rimski. Na nasemu su otoku većinun katolici i oni postiju popu kako svetega oca. Parvi popa je naravski sveti Petar. Popa imo svoje misto u Vatikanu. Toti se more kupit lipu, blagoslovjenu krunicu i donit je za dor materi i noni. Komižanima je napuse drog popa Aleksandra III. kojega je nevera u morcu 1177. hitila na Palagružu di je nosa komiške ribore s gajetima i posoljenima barilima sardel. Ribori su papinske brode sa svojima gajetima pratili do Komiže di je posveti crikvu svetega Mikule. U tu su crikvu Ženoglovci sve do novijega vrimena, do pocetka 20. stoljeća, primali sakramente i hodili na misu. popȅcak,bokun duzjega gvozjo s kojin se razgrće zerava i potice ogonj. Kako popecak more posluzit i kus dobrega i duzjega darva, a digol ni dosta i popecak za prograbunat zeravu nego tuko i puhat da se zerava razgori. poplimȁt, poplaviti. Sve ca poplimo tuko isekat i spugat. Kuća more poplimat ako se zaboravi spina i ne zatvori. I brud more poplimat nakun dazja ako ni bi pokriven, pok ga tuko isekat. poprazȉt/popražit, isprziti. Stori se kruh more poprazit, ne puno da ne izgori, somo malo na gradikule, li na plocu ol spahera, pok će ga bit lasnje ist. pȍpri, u storu vrime; odavna. Kako su popri lavorali nasi stori, po bardima sodit i kopat zemju po danu, na vecer puć na puntu i cekot da ih ukarco brud iz Komiže, onda cilu nuć na sardele i potezat tratu, i tako isponova kal je mrok, danas ne bi to nikur moga polnit. poprûg, komad debjega spoga, veze obe bonde samora ispol tarbuha tovarne bestije; jaki špag kojim se vezuje samar ispod trbuha tovarne životinje. Ol jelne je bonde vezon za samor, s druge ga se veze da samor dobro stoji na tovaru ili druguj tovarnuj domoćuj bestiji. Ako pukne poprug, izvarnit će se samor. Bez popruga ni moguće popregnit tovara, ni bilo koju tovarnu bestiju ca nosi samor. poprȕtnice, ostaci prućo nakun ca ga u kućici izidu veće bestije; ostaci pruća nakon što su tanje dijelove pojele tovarne beštije. U kućicu se bestijima, tovaru, konju, mazgi, mulu, stavi friškega prućo. Oni to izgrizu, a nisto i ostane, i to ca ostane zove se poprutnice. Hite se vonka kućice da bestijima bude cisto i stivoje na svoju misto. Debje osusene poprutnice (pruće) dobro dujdu da se na njima ispecu sardele. populȁt, raspucit se, rasodit; kultivirati, naseliti. Sve ca je zapusteno tukalo bi nikako populat bareno sa salotun. A u Amerike ni bilo svita, somo Indijanci, onda su Indijance ubili, i populali Amerike sviton iz drugih zemji i kontinenti. pōpulnê, poslije podne. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se liti populne, nakun obida, odmoro, a lavoro se kal su sunce malo pade. populnȍći, posli pul noći; poslije pola noći. U Ženuglovu (Ženu Glavu) se populnoći ne cuje nikoga, somo noćne tvice bude svit svojin grubin gloson. popuznȕt, poskliznuti. Tuko gledot kul i kako gres, a ne kako bilo, mores se popuznut na koru ol banane. Danas usuda hitiju svasta, i ca ti se dogodilo? Razbi si se, a da ne znos kako! pôr, par. Ne mores kupit somo jedon postul ni kal se livi probi, a desni je jos dobar. Tuko kupit por postoli. Isto je s kalcetima - kal se jelna probije na veli parst, neće se, fola Bogu, puć u butigu i pitat, molin vos, kupit ću livu kalcetu (istina je, kalceta se mora zakarpit, a ni nikoga briga je kalceta livo ili desno)! pȍrat,vala di se more usidrit i armizat; uređena uvala gdje se može usidrit brod. Na Bisovo postoje i Porat i Mezoporat, a imo i drugih purti di se more siguro usidrit. porćȁc,zajudac u ribe; želudac u ribe. Sardele ni potriba cistit, tuko ih somo omahnit rukun, ostaluj ribi, napuse stornuj tuko ocistit i hitit porćac. porhȍt, okopovat maskincićen lozu kolo stini di se ne more intrat motikun; obavljati manje poslove u vinogradu poput čupanja korova, kupine i sl. koji se rade malim maškinom. Cistit kupinu, troskot, gominjacu ca se zabije meju stine. Porho se maskincićen, rilko porhoju muski, većinun to cine zenske. porkarȉja/šporkarija, nisto grubo, slicno nemu ca cine prosci i prasice; nešto ružno, svinjarija.. Ako se grubo govori, bestimo, cini potribu na misto di se to ne cini, sve to more bit porkarija (tal porcheria). porosȉt, porošnjok,malo i doboti nista dazjit; rositi, neznatna i slaba kiša. Dazjit molima kapjima ca ne prodiru u zemju i mogu somo vlose smocit. Ovo somo malo porosjo, nista od vega neće bit.! portafûj, takujin, novčanik. Kal je prozan ne more se bit dobre voje, ma vi ga otvorite, evo vidite da je pun, i svi vide, a unutra ni nista. Isus je reka, pinezi su vrog, na zlo vos natnataju. A isto je jos veći vrog bit bez njih, makor je Isus bi toko dobar da ni moga lagat (tal portafoglio). portȉt, hodićat, puć na partencu, umrit; otputovati. Govore kako je danas puno lašnje portit u Amerike, nego pri, partije se avijonon, recmo iz Zagreba. A govori se i to da se da se onima koji partiju pari da pri dujdu iz Zagreba do San Pedra nego iz Zagreba do u Komizu (tal partire). pôs, pojas. Opasi se cin goder priko posa, toti je covik nojveće delikon, ako ni priko posa dobro obucen lako će se nahlodit. posćêr, poštar. U Ženuglovu (Ženu Glavu) posćer iz poste u Podšpilju odovna ne raznosi poštu, nego dohodi na motorbickli jedon iz Visa. Slabo poznaje ku je ku, pok stane na Blakaus i ceko da kogol dujde da ga pito. Nojpoznatiji pošćer u Ženuglovu (Ženu Glavu) bi je Andrija Bombišta, kroničar iz Molega mista. Glumi ga je Mirko Vojković, rodon iz Visa. A jedini posćer iz Ženeglove (Žene Glave) bi je Tonko Fanice zvoni Momak. posćȉca, viroza. Ćapala me je posćica, ne mogu nonke fumat, to mi je nojvećo muka. posȅs, zemja i posjed koju nikur i mo u svojemu vlasništvu; posjed. Imo un veliki poses, imo co ostavit svojima. posirȉt,posijediti. Rano je posiri, pri cetardeset godisć, to mu je po raci, svi rano posire poskajȁt, bokun nisto popravit; improvizirano popraviti. Za stavit novu kuvertu tuko puno pinez, more se malo poskajat, baz neće nikoliko godisć protapanjat. poskorupȉt, dignuti, ukloniti skorup. Niko dica ne vole skorup. Zatu in ga tuko poskorupit, da bi popili mliko. Niki svit ne na vorh pjata pliju masnoće, zatu ih poskorupe kako bi mogli izist manje masnu juhu ili drugu jusnu iće. posônca, proliv, griza; proljev. Ćapala me je posonca. Svaku malo gren nastranu, zatu ne mogu duć s vami igrat na balote, molojte me na miru. posparangȁt, poskliznuti se. Nikur je proli motorno ulje po asfaltu, un je toti paso, posparango se, po je, i dobro se udri. pȍsta/pošta, misto di se more inpostat list, kartolina, paket; poštanski ured. Danas u Podšpilje ni prove pošte, nego je poštanski ured broj 21483. pȍsta/pošta, nojbojo mista za lovit ribu; misto di kacaduri cekodu zecaza ga ubit; najbolja mjesta u moru za ribolov; u lovu mjesto gdje lovac sačekuje divljač radi odstrijela. Poznotije ol lovačkih posti (za kacadure) su poste za lovit ribu, napuse sardele. Na falkuse se vozilo ku će pri duć iz Komiže do nojboje poste na Palagruzu. Za sardele se znalo da je na Bisovo nojboja ribarsko posta Trisjavac. Popri, kal se lovilo sardele, brusketalo se na Bisovu osan riborskih posti, a na Vis dvodeset i dvi. postargȁt,zjicun ostrugat dno teće ako je zagorila, da se lasnje opere;ostrugati. Niki svit nojeveće voli ono malo ićo ca je ostalo na dno teće da se postargat, pok makor je malo zagoreno nista ne smeto! postȅja, ležaj za sponje i odmor; postelja, krevet. Popri su sve posteje u Ženuglovu (Ženu Glavu) bile sastvjene ol darvenega dila, koćete, suste i stramaca ol vune, a pri tega misto stramaca i suste bila je somo slamarica. Za podnicu sluzile su daske. Danas većina imo muderne posteje s posebnima stramacima za udobno i ugodno sponje. postolȉ, postûl, cipele. U nos se zno da su postul i postoli vorst obuće, kako opanak i oponci, papuc i papuce, sandula i sandule. postrapȍt,hotimice ili nehotice nikoga ili nisto poskropit s vodun fongun ili s nikun drugun tekućinun; poškropiti. Sva son ol fonge, paso je svun brivun uzome kamijon i svu me postrapo, svu me je isfango. Zalivo je vartul, jo son pasala toti blizu a un, ni pet ni sest, volto gomu meni u glovu! posukalcȁt, poduprit; poduprijeti. Ovu lozu tuko boje posukalcat, past će po zemji. A pari mi i stora vrota tuko posukalcat da ne padu. posupôt, pokupit kruhon ono ca ostane na dbu teće ili pjata; kruhom pokupiti ostatak jela s dna tanjura ili neke druge posude za jelo. Gotuv je obid, dojte vamo pjate, rekla je mati. Cekoj, cekoj, reka je otac, neka posupon ca mi ostalo na pjatu. posustȉt (se),ne bit dobrega raspoloženjo, obisit nus; oneraspolozit se. Posusti se, jer nismo ucinili kako un hoće, ne more uvik sve bit na njegovu! pȍt, potić, sud u kuzinu; lončić. Moli i veći poti se puno koriste, ne more se bez pota i potića ili tećice. Ulije se u njega mlika, prokuho ga se, pusti se da se bokun ohlodi, nadrobi se u njega kruha, onda se to izi zjicun: eto nojbojega ićo za ujutro, pri marende. Moli pot je pȍtić. pôt, znoj. Niku se lasnje, niku tezje ispoti, niku se ispote nakun malo lavura, tuko in prisvuć guću i kosuju, a digo in i mudonte budu mokre koda si ih poli vodun. Potam covik tuko se cin pri prisvuć. U Donjem domu ingleskega parlamenta kal je izabron za premijera (parvega ministra) sir Winston Churchill reka je da ne more narodu nista obećat, jerbo je ocekivo rat, nego kor, rad, suze i pot (blood, toil, tears and sweat). potenȁt, ca imo moć; moćan, snažan. Un more ca drugi ne more (lat potens). potajȁt, istrić tako da se vorhe dovede na jednoku visinu; rezanjem vrhova (vinove loze) dovedu na jednaku visinu. Kal narestu varsi na lozima u jelnemu redu, ol njih ni koristi, tuko ih odrizot, potajat (tal tagliare) potakjȃt, poduprit loze takjima; poduprijeti loze takljama. Lozje kaku je pri bilo ni se moglo a da se ne potakjo, podupre s takjima, kolcima ili s cin drugin. Takje su na kraju imale dvo roga tako da se loza mogla posukalcat da ne padu grozdi na zemju. Nojboje su takje bile od planike, a kolci od gluhega smrica. potestôt, naćelnik u općinu ili gradu. Rece se za nikoga ku se pricinjo da je veći nego ca je: pravi se da je potestot. Naćelnik, ni lako bi potestot ni na Luku ni u Komižu – ku more sve namirit, sve ca judi zele, a tukalo bi da bude i veće sloge izmeju ta dvo mista na nasemu otoku, a sela da se na zanemore, makor bila i napusćena (tal potesta). potolȉca, dovat potolicu, priveć nikomu odobravat, bez kritike; nekritično odobravananje, podilaženje. Poticot koga da cini ca ga je voja, ca mu pade na pamet, da ne postije starije, i kal pogrisi olma mu se oprosti koda ni nista ucini. Vridi nojveće za dicu a vridi i za starije, koje se guverno a nimaju regule. potrȉba, nužda, mala ili velika. Lako je kal von je molo potriba, more se pisat uza bur kako kucin. Grubo je kal je velo potriba a ni nidir zahoda, ni vamo ni namo, ca ćete sal? Ni druge nego tarkat u bardo, noć digol koji zeromod, vonjat zeromod i cinit ca se rece da i car ne more a da ne ucini. Za ženske ne znon. Kal je njima potriba a ni zahoda tuko daržat strožu sve uokolo da kogol ne intro. potrusȉt, pripremit ocisćenu ribu za ispeć ili iskuhot leso, bokun je posolit, a more se posut i s bokun petrusimula; priprema ribe ili mesa za spremanje jela. Riba se poslozi u pjat, posoli koko je potriba, stavi bokun papra, petrusimula i luka, sve prema temu ca ćes ucinit ol ribe. Tako posljenu ribu pokrijes cistun karpun, pusti se neka niku vrime stoji. potulȉt,prignit se glovun ili u struku; prignuti se. Visjemu se coviku tuko dobro potulit da paso kroz ta vrota. Kal se lovi riba, ili co drugu, tuko se potulit ili bokun sakrit ol sunca da von riba ne opazi sjenu i ne utece. povazdôn, po cili don; po cijeli dan. Ona povazdon lavoro, od jutra do sutra, nikal ne fermo. poverûn, paprika. Niki Ženoglovci vole punjene poverune, ma ne recu tako nego punjene paprike. Vorst izbine ol samlivenega mesa nisu nastala u Ženuglovu (Ženu Glavu) ni na nasemu otoku, to je novo izbina. pȍvar, navar, ca stoji ozgori; povrh, poviše. Povar tega pjata tuko stavit karpu da ne dujdu muhe na ribu. povûj, duzji komad robe za povit dite; povoj. Pri ne puno vrimena ni bilo za kupit Pampersovih ni bilo kaki drugi peleni ca se danas olma stovjaju ditetu. Pori su se ditetu nojpri stovjale pelene od gaze i drugega materijola a onda se, da mu budu cvarsći kukovi i da ga bude lasnje darzat, dite povijalo u povuj, duzji komad robe ( tukalo je naucit kako će se povit dite u povuj, priko povoja stovjala se pasica). požanjȍt,kosun, kosiren ili cin drugin nisto požanjot (trovu, zeromod, levondu, mazuronu); požeti, obaviti žetvu. Kosiren ili s cin drugin požanjot žeromod, kosun ili kosilicun trovu, srpom ili kosiren levondu. pozerȁt/požerat, pozdrȉt, požderat, izist; požderati. Za bestije se rece, sve su pozerole, nonke pinke ni ostalo. Digo se tako rece i za svit: Pasti Boga, sve ste sardele pozeroli, nami niste ni jelne ostavili! prãća,praćka. Na mole i joke rašlje vezona lastika ili elastično goma s dvi bonde, na kraji s bokun kože u koju se okruglo stina za ubit tvicu. Nojpoznatijo praća je ona kojun je moli pastir David ubi velikega i nesavladivega Golijata. prâće,konopi na samoru; konopi na samaru. Praće tukaju bit ol dobrega konopa da se na tovara more napartit i veće vriće, ili veće dor. prajcȍvina, prasetina, slanina. U Ženuglovu (Ženu Glavu) ne vole puno prajcovinu, kako će je i volit kal ni nelnega projca. Da bi ga vidi Ženoglavac tuko puj u Split. Ženoglovci zatu vole pancetu, i ni ih brigi da je ol projca. Popri su uzali, kal su lavorali u poje, stavit komad pancete, uvit je kolo roznja kako zmoju, onda ispeć na ugnju. Dodolo bi i malo isicenega lugana da bude ukusnije (lugon je kranjska kobasica). prasćȉt, bolit i peckot; bolno peckati. Prolit ću ti tu ranu rakijun da se dezinficiro. Neću, puno će me prasćit! prãskva, Prunus persica, vorst vojke i voćo; breskva. U Ženuglovu (Ženu Glavu) i po zenoglovskin pojima reste somo parskva na lozju. Vinogradarsko praskva, puno ukusna, ma koju godisće urodi, a onda nista. U te se praskve pinka lipo odvojo od ploda. Kal smo bili dica igrali smo se s pinkima od praskve. One su nagrispone, malo se probode, kroz rapu se provuce komad tonkega spoga da se more mohat kolo glove i pogodit praskvu ca je na tlehu – dobije oni ku boje pogodjo, a praskva na tlehu mu daje poleti. Ženoglovcima su poznote i praskve golice ili nektarine. pratȉk, covik koji imo smisla za svaki posol; vješt u nekom poslu. Nista ne umi, ne zno, ca gul rastavi ne zno sastavit, ni pratik, ne zno to napravit. Zno se dogodit i to da niku na ricima zno nisto napravit, a kad tuko napravit, onda ne zno. Zatu je i danas na mistu kad se rece: veće vajo pratika nego gramatika. prêfȉn, ne somo to nego i nisto drugu; dapače. Ne somo da mi ni nista pomoga nego mi se prefin i rugo: teta Marijeta, to ca ste mi plotili somo je za tobak, a di mi je za obid? A ni mi obrizo nonke jelnu smokvu! prȉ, uz, natemu mistu, do nicega ili isprid. Ric, prefiks, za misto di stoji niko famija ili veće njih, di se skupjo svit radi mise, zabave ili da se nisto kupi: pri Dom, pri Crikvu, pri Zadrugu. More bit i prefiks za zaselak s malo kuć a spado u Podšpilje – Pri Rodino, Pri Galiju, Pri Kulu, ma na Talež. Isti prefiks lociro i dvure i kuće u Ženuglovu (Ženu Glavu): pri Jurakotovo, ~ Mihurićovo, ~ Babino, ~ Kuzmetovo, ~ Samarinino, ~ Andricino, ~ Balino, ~ ~Tornetovo, ~ Marijanovo, ~ Pidinovo, ~ Sibićovo, ~ Popetovo, ~ Matićovo, ~ Povletovo, ~ Bjožovo, ~ Golubovo, ~ Jozetovo, ~ Lukino, ~ Borcićovo, ~ Lastovke, ~ Cifutovo, ~ Sulićovo, ~ Bonetovo, ~ Galiju, ~ Solvetovo. pribarkât, prikarcat se iz jelnega broda na drugi; prekrcati. Iz ovega manjega broda ove karatile tuko pribarkat na veći brud. Preneseno: pribarko se, lesto se stavi pol drugu bandiru. pribrȃt, odvojit slabije ol bojega, ono ca je slabije kvalitete na jelnu bondu, ca je boje na drugu; prebirati, odvojiti jedne plodove od drugih. Na primjer suhe smokve more se pribrat. One ca su slabije stavi se na jelnu bondu za ucinit hjibe, boje se ostavit za ist. Pribiru se i sardele - one ca su slabije i manje, ispestone, posolit će se za jesku, a one boje ostavit će se za ispeć i ucinit brujet. Popri kal su u Komizu lovili mrižima, tratun ili plivaricun, cinili su isto, slabije se nosilo u tvornicu za cinit sardine, veće za prodat svitu i posolit. pricinȉt, priveć nisto darzat konzervirono, veće nego ca je potriba; pretjerano konzervirati (na pr. slanu ribu). Ne virujen da će von vajat sardele koje stoje dvo godisćo, ni kapulica koja puno vrimena stoji u kvasinu. One su pricinile, neće vridit za izist. pri(e)dikȃt, darzat pridike; propovjedati. Pop pridiko u crikvu, njegova pridika, propovid je dil mise. Ma imo svita ca pridiko, a nisu popi, rece in se, ala ne pridikoj. Moća ća, ovi prediko kako i po u crikvu! prifrigôn, lukav, covik ca voli privarit drugega covikai gledo somo svuj interes;biti pretjerano lukav previše. More bit i hrona ca se priveć frigola, pok se prifrigola. Za hronu je lako, ako ni izgorila, za covika ne znon, jer se ne more otkrit ku je prifrigon. prigodȉsćit, trajot ol jednega godišćo do drugega; potrajati iz jedne godine u sljedeću. Minćuni su non prigodišćili, ol loni su, nisu se raspali u sul. prihitȉt, prihićât, pucot priko nicega, ne pogodit nego prihitit; prebaciti. Ni moga ubit ni jelnega zeca, svakega bi prihiti, parilo se da ne vidi, a defate dobro vidi, ma puska mu je prihićala prijûzje, pri nego ca će jugo ucinit; vrijeme prije juga . Jutrus je prijuzje, sila je grubo, pari mi se da ne more dihat. primȃliće, proljeće. Godišnjo doba gredu ovako – primaliće, lito, zima, ne znon je postoji jesen. To nison cu, iz lita se gre u zimu. prilnjȉca, prilnji dil robe, recmo veste ili suknje; prednji dio odjeće. Ako sarturica sije vestu, na primjer Draga Pidinova u Ženuglovu (Ženu Glavu), tuko vodit racuna kako će izgledat sprida, kako će bit prilnjica, i kako će bit oznose (ne znon je se to rece zolnjica, jer se more parit to niku skercoje). primȅtak, jelek, prsluk. Ispol vestida, ispol jakete ol vestida, nosi se primetak, a digol se nosi somo primetak, baz je to isto ca i jelek. primodêrnat, primudernat, ucinit modernin; nanovo uredit, osuvremeniti. U ovu kamaru sve je storo, stori ormarun, kantineli, posteja, siha, sve vonje po starosti, tuko sve primodernat, uredit kako se danas uredije kamaru, a ne kako je bilo popri. prȉnuć,pri nego pade nuć; pred noć, u sumrak. Prinuć je zalampalo i zagarmila iz pulenta, oto nevere. pripȍst, mala mreža stajačica. Popri son cu da ribori love ribu pripostima, odovna nison cu da se tako lovi riba. pripovezȃt, vezat na drugu misto; ponovno vezati. Pripovezi kenju, nimo vej co toti zerat, vezi je na drugu misto. Pripovezat će i tovara ma kal mu dujde i kal vidi kenju more oljedonput poludit. Zatarkat će se, raskinut i veruge, i tarkat za kenjun koda je posvema poludi. Ni koristi da ga pripovezes kal i nako cini ca ga je voja. prîsan, sirov, slabo ispecen, dobota sirov, prijesan. Nisi dobro ispekla kruh, osto ti je prisan. Drugi put ćes ga som ispeć! Govore da danas ne vole da in se meso lipo ispece, nego vole da bude u meso karvi, dobota prisno. prisepûko, kako bilo; kako mu drago. Bez pumnje je slozi darva, prisepuko, priko voje – ako se pomakne somo jelnu biju sve će se sorit, tukat će ih opet slogat. prisit/prišit prȉsa, azvelto cinit niki posol, makor i hodit. Ku prisi, vrot lomi, tako se rece, i ako se cagol lavoro isto se ne smi prisit, jer se more lako falit pok i toti vridi poslovica, prisi pomalo (festina lente). Tako se i pozdrovjo, kal tezok kopo, rece se, pomalo to, barba (venet presso). prĩske, prećke, poveziju prilnji i zolnji dil samora. Na samoru je nikoliko priški, s jelne i druge bonde. priskurȉt, pritvoriti škure. Nakun obida u litnju doba gre se malo leć u kamaru, neće se zatvorit skure i tako zaskurti kamaru, nego se malo priskure, da se bokun svitlosti vidi kroza skure. prismudȉt, bez veze, neopravdano prigovorat. Na svaku un nisto prismudi, doboti i na svaku ric. Ne mores nista reć a ne un ne dodo svoju mišljenje. prīstãva, polgrojen kus zemje uza strone ol bardi. Uza bardo zemja starmi, poravno se zemja, polgrodi zidon, da doz i voda ne olnesu svu zemju nizbardo. pritocȉt, pritokat vino da se razbistri i ocisti, pritokat iz jelnega suda u drugi. Napuse to vridi za vino - tuko ga na vrime pritocit iz jelnega suda u drugi. Zno se kal tuko pritocit vino da se boje razbistri, da bude boje i da se ne pokvari i ne ucini u kvasinu. pritûr, sud za tragot grozje; sud u koji se ubacuje otrgano grožđe. Popri je se cini od darva s dugima, danas je ol plastike. Tukalo ga je nosit na glovu ili na tovara priko bardi di je bilo lozjo. Grozje se donosilo u pritur, toti se mecilo mecnjokom ili gazilo, stovjalo u vriće, napartilo i gonilo doma, u konobu. privala, dio suhozida ili podgrade, pristave koja se urušila, urušeni suhozid. Tuko joko gledot kal se gre Uzabardo, i indi, di je visoko luvina i trova i kal se gre po kolnjicima da se ne ucini privala, da se pol nogima ne uruši cili zid ili pristava. privoltȁt, privarćot; presložiti, prevrnuti. Covik se more privoltat s jelne bonde na drugu, s boka na skina; stine se mogu privarćot da se nojde kojega spuza. Rece se: privarni su cilu kuću i konobu ma nison nosa vrićicu ca son je nosi u poje. Svaku malo tuko privranit i privoltat smokve da se dobro osuse. I tovor se uzo privoltovat u prasini da opere dlake i oslobodi se nametniki (tal volatare). prizênca, znat se prikozat; lijepa pojava, umjeren čovjek što lijepo izgleda, ali riječ se može koristiti i u podrugljivom smislu. Zno kako tuko sa storin sviton, lipo pozdravit, zdravi bili teta Iva, danas lipo izgledote, obrazi su von koda u divnje, zno se prizentat (tal prudenza). prizentȁt, pristavit; predstaviti. Kako se je somo prizento, ni ga niku zvo, a prvi je se za stul i poce ist. Nison sigur ma baz se more reć, da ti prizenton vega covika, siguro ga ne poznajes? probuzȃt, probost, izdust buzu Tukalo je da probuzo siroki zid ol kuće s jelne bode na drugu da dovede vodu na gurnji pud. profundȁt, raspast se u temelju kako daska pol noge, ili dno ol banjenice. Govore da se u jelno vrime u Komizu kal je na podu bilo puno svita, profundo cili pud i svit je s poden po u konobu. prohmutȍt,trest s nikin sudon s tekućinu u njemu. Za dobro oprat domijonu ili butliju tuko u nju prohmutot vodu, a kal je sporkijo tuko butat i gominjaca, u novije vrime niki detredžent. prȍjc, divjo trova, nicemu ne sluzi. Nareste usuda u Ženuglovu (Ženu Glavu), lako se guli, niku je ne voli, jer ona voli rest na mista di je covik namiri usodit ili posijot nisto korisno. proklamȁt, objovit. Za one ca će se rukovot u crikvu pop proklamo tri puta svake nedije iza reda nakun zaruki da svit da su se oni obećoli i da će se uzest da se zno kako nikur nimo nista protiv. promȉna, drugo roba za se obuć, prominit se. Po nojvećemu dazju muj je otac hodi u kacu, smoci bi se do koze, tukalo mu se olma prominit cin bi dusa doma. A kal bi lavoro ispoti bi se veće puti, tako mu je tukalo svaku malo minjat i guće i mudonte. Covik tuko prominit robu i kal gre kol svita u nediju, ni lipo da gre svakako obucen, tuko imat prominu za svaku priliku, makor bi i siromah. prȍnto, priprovno, uređeno. Sve smo ispacali iz mole kamare, sal mu je pronto, more duć i spat koko ga je voja (tal pronto). pronõspôra, Plasmopara viticola, bolest vinove loze, gljivica, puno opasno za lisće i grozje i cilu lozu. Lisće se susi, pobili, a grozje se nagrispo, na kraju pocorni. Tuko lozu polivat svaku malo kal zene, pri i nakun svakega dazja. Cinila se smjesa za polivat, za to su sluzile pile i gustirne po pojima, misala se vidrijula s jopnon, danas se to zaminilo s bordoskon juhon, a makine za polivonje su lasnje, ol plastike su, mogu bit i na motor. Popri su makine za polivonje bile od bakra, ni je moga covik som stavit na skina, nego nojpri na jedon zidić, onda podmetni skina, u ruke sićic s vidrijulun, i poliji, a makina te tuce obo skina i ucini rane gore nego tovaru. propêla, elisa, propeler. Ni brud, ako je na motor, ni avijon ne mogu bez propele, pari se da brodi brode i eroplani lete pomoću propele. Imo i pisma kontra propele, po svuj prilici je jelna mlodo otočanka proklinje brud jerbo njuj je mlodega odve u vojsku: „O, Makarska, pukla ti propela, ti si moga dragoga odvela“ (lat propellere). prȍpju, baš. Eto tako, propju si moja Marijetina puno lipa (tal proprio). prorȍjtot, beskorisno istratit. Sve je istrati ca je dobi – somo da se zabavi: imo je puno, sal nimo nista, sve je prorojto! prosȃc, prasȉca, svinja, prasac. Na nasen otoku ni prosci. Koko znon ni ni jelnega, ma isto se rece za nikoga ku je debel priko svake mire, debel je kako prosac (u zenskemu rodu nećemo nista reć, ni priveć debelih zenskih u Ženuglovu, a muskih pogotovo). prositȉt, zidon podilit kuću, kućicu, na dile, na dvo ili veće dili. Doboti su sve kuće u Ženuglovu (Ženu Glavu) prosićene prema temu koko je bilo nasljedniki. Zno se da su popri Ženoglovci hodili na tanac u kuću koja se izgrodila a nisu je prositili, nego je na podu bila sve jelna pjanura pok je bilo mista za toncot. prõsto, ca je jednostavno, ca ni slozeno tako da to svak more ucinit. To ti je prosti punat, mores ga ucinit zatvorenima ocima i isplest mirlić. Kjucicun okrenes bokun udesno onda je malo zavijes, pok okrenes ulivo, pomalo da ne zagropo, voltos malo gori, malo doli, i punat je gotuv.To ti je prosto kako pjunut i prilipit. Istina je kako je prosti punat kal se sve jednoko plete, sve rovno ili sve krivo. protapanjȁt, propusćat vodu ili cagol drugu ca more teć; propuštati vodu. Proptapanjat more kuverta od kuće (more bit slomljena kupa ili pomaknuta s mista), protapanjat more gustirna jer ju je probila smokva, more i bacva ili baril ako in nisu stisnute duge. protȅć, u destiliranju drofa, ili koje aromatične trove, spirit protece nakun nikoliko vrimena iz kotola. Levonda je azvelto proteklo iz kotla pri nego smo ocekivali. prôvā, pramac broda. Danas veliki turistički brodi, kruzeri, imaju toke prove da se za njih tuko ucinit nove mule, nove pristane, prefin stoje daleko ol vale, prove su in visoke kako nojveći neboderi. provȁt, probat, kusot, iskusit; probati, iskusiti. Kal muški šiju vestid, ženske veste ili suknju, tukodu i muski i zenske hodit na provu. Provo se i rakija docin protece, pok i posli, vino tuko provat kal se razbistri, provo se i uloga ako je imote u koju priredbu, da dobro ispade, a covik provo, ne bi mogla izdarzat nijelna bestija. provinât, provin, mjerit temperaturu ili gradaciju, slador i alkohol, toplomjer ili uredjaj za mirenje gradacije ili fibre, ma to nisu iste stvori. Za provinat mast i vino imo somo zadruga u Podšpilju, toti saznos koko je gradacija tvojega masta ili vina. Provin imo i svako famija, barenko jedon da more izmirit fibru ako je niku bolestan. provȉslo, rucica sićica. Ne vridi sićic bez provisla, kako će se darzat, di će se vezat konop ili veruge da se more zacorpit vode iz gustirne. Uzalo se stavit i olovnicu i pul potkove da provislo bude u livelu i da sićic more potonit. provȉsta, spiza, opskrba. Ne more se obavit provistu u Ženuglovu (Ženu Glavu), tuko puć u Pajiz ili u Komizu da se kupi ca je potriba jer se ni u Ženuglovu (Ženu Glavu), ni u Podšpilje ne more se kupit nista, osin kruha, i to rano u jutro, u sedan uri. Dohodi kombi iz Komize. provjȁt, pričat, pripovjedati. Un more provjat a da nikal ne fermo! prozêbica,, vrime niske temperature na nasemu otoku kad more bit mraza i leda: ako zebo loza i verdura pok more prozest. Kal pocne rest mladica, a ucini bura u avrilu, vedru jutro, temperatura pade ispol nistice, eto prozebice. Ni nista lipje vidit od izresle mladice na lozi, a nista ni zalosnije nego gledot kako je ta mladica prozebla i pocarnila. Popri su lozili ugnje okolo lozjo pri zore, lozili su gome, sumu, drugi materijol, ca pusćo puno dima da se istendi po lozju, digne temperatutu povar ništice i tako zastiti mladicu i lozje. prûće, zelene ili osusene grone loze. Nakun ca se obrize loza, pruće se stavi na bondu. Jos zelenu pruće more sluzit za hronu bestijima, a kad se posvema osusi onda je pruće dobro za ispeć sardele. prudȉt, nisto ca je juto prudi, a nisto ca je grubo ili iritiro, sarbi po koži, i prudi; peckati. Nojveće te oprudi kopriva, ma i paprovica ca prude, grubo je kal meju obićnima paprovicima nojdes jelnu ca prudi, oprudi ti usta i jazik da ti se cini kako si izi ogonj a ne paprovicu. prûg, Callifera, skakavac. Ako ih je veće moru za cas izist vartul. Zolnje su mu noge puno duzje od prilnjih, zato se i zove skakavac – zelis ga ćapat a un poskoci na zolnjima nogima kako minijaturni klokan. Mojsije i Aron poslali su na Egipat pruge, da sve izidu ca je bilo zeleno u Egiptu, ma se faraon ni opameti, niti pustit Žudije iz Egipta. pûc,posto je co, koko co dohodi; zapadati, koštati. Nojpoznatije je pûc kôr dôr, puc su von jutrus sardele, a puc von je kilo volijega mesa? U pȕc se gre u igri na trentauno, ako si dobi tristidvo. Ili si istrati pinez priko mire pok se to neće moć nadoknadit, isto se isli u puc. pucavȉca, Colutea arborescens, pucanica, pucalina,vorst manjega stabla. Reste po starnima digol i po busku, ni je lako noć, kad jun ispadu cviti onda urodi plodovima ca zgodno pucodu – stisnes ih, a ni puknu, to je lipo za dicu da se igraju. Nami je otac zno donit koju gronu da se malo proveselimo. puckêta, vorst ne sasvin bezopasne igračke; igračka s kojom se može proizvesti sitna eksplozija. Ni bilo lako napravit dobru pucketu za se veselit kolo Bolnjega dona, Božića i Mlodega lita. Tukalo je noć patronu od vojniskega metka, ca je većo to je bojo, nalit olovo, probuzat ga brokvun, vezat spogen brokvu, rapu napunit glovima ol fulmini, i onda udrit s tin obo zid da pukne. pũć po rôspu, zapast u nevoju; ne moći podmiriti troškove, bankrotirati. A ol cega ćemo molega poslat na skul? Poslat ćemo ga po makor isli po rospu. pûd, kat, pod. Store kuće u Ženuglovu (Ženu Glavu) imaju dvo darveno poda, nojpri je konoba za vino, onda je dulnji pud, a na gurnji je pud kuzina. pudôr,pojor, covik ca cuvo poja, urod u poju i napuse lozje. Popri je pudo cuvo poja i lozje ol bestiji i lupezi, dnas mi se pari da na viškima i komiškima pojima ni pudora. Pûiz, covik i Pulje, Apulije, u širem smislu Talijonac. Popri su Puizi svaku malo dohodili u Komizu prodovat verduru. A puiški pjati bili su nojlipji. pujât, cistit iz vlosi ušenke i gnjide. U vrime i posli partizonskega rata raspuscili su se usenki i prinosili zaraznu tifo. Posli rata tukalo je iz vlos pujat i gnjide i usenke. puklȉne, bolne raspukline na rukima i na petima ol nug; raspukline na tvrdinama ruku i nogu. Težoku i riboru, i domaćici, ol zime, trudnima ol lavura more po izboranima rukima i tvordima petima puknut koza do karvi, napuse u vrime kal ni bilo kremi, nego somo lavur na vitru i studeni. pȕlac, puls. Zno se di je pulac – ćapos covika za livu ruku, stavis mu parst na ruku i slusos kako mu sarce tuce (lat pulsus). pulastar, pile, mlodi kokot, kal se skuho imo lipu meku meso. Ol pulastra, mlodega kokota juha i meso soju se somo belesnima, a za zdrave ca ostane! (tal pollastro). pulȅnat, pulent, bonda di sunce zahodi; zapad. U Ženuglovu (Ženu Glavu) je to priko Huma, ćapoje i Pohumje. Iz pulenta dujdu nevere i dazji, ako je grubo u pulentu tuko stavit u kuću sve ca se more smocit (tal ponente). pulênta, iće od frementunovega brašna; pura. More se ucinit rilje, gusće, more se i peć na gradikule. Pulentu se morete ist sa svakin drugin ićen, a morete je i prilit sa svakun juhun, uvik će bit dobra. pȕlić, mlodi tovor; pule. Poskakije okolo kenje, matere, i veseli se koda zno da zivot ni dug i da se olma tuko dobro provest. Danas ga u Ženuglovu (Ženu Glavu), kol Darkota, pokaziju turistima da ga poglade po glovi i recu, ala, ca je lip. pȗlipȗl, pul vina, pul vode; pola vina, pola vode. U Ženuglovu (Ženu Glavu) vino se ne pije cilo nego pul vina, pul vode, makor je A. Matijašević Karamaneo, viški pjesnik, iz XVII/XVIII st. svumu prijateju Splićaninu Grguru Sori iz Venecije u pismu (1704) napiso: Napij meni, ne inako,/ nego s vinom ti brez vode! Pulipul je ol starine – Herodot je zapiso da se po temu razlikuju Grci od barbraskih naroda, Grci piju vino s vodun, barbari piju cilu. pûmnja, pomnja, pozornost. S prostin je segacen dobota olsika veli parst, ni lavoro s pumnjun. Tuko s pumnjun lavorat svaki lavur! punȁt,bod. Kako ćete isplest jemper ako ne znote kojin ćete punton plest, kako ćete okrićot jogle? A punti se broje i u svakuj igri, na primjer, na korte, u briskuli i treseti, na balote. punȁt, vrime kal je minȁ ol miseca, kal jelna mjesečeva mijena prilazi u rugu. Rece se - kaku je vrime na punat, taku će i ostat dužje vrimena, ako dazji ne znos kal će fermat. pûnta, komad kopna, stine, ca prodire u more. Tako je Punta ol Duboke, Punta ol Stupišćo, a baz je nojpoznatijo Punta ol Stoncice. Kal ostane iza vos napustili ste Vis. Molo punta je puntȉn. Punta se zvola i upala pluća. puntalûr, spica. Komad okruglega gvozjo s oštrin vorhen (šiljkon) za cagol probit kako bitun, zivu stiua, ili niki drugi tvordi materijol. Popri su se, kad ni bilo bormasine, puntaluren kopoli rape za ucinit mine. puntêla, komad pogodne daske za iznutra zapuntat; pogodna deblja daska za podupiranje vrata. Vrota nisu sigura, ako puhne jaciji vitar otvorit će jih. Ca ćes ucinit? Zapuntat ćes jih komadon darva, rovin komadon, jedon vorh u vrota, drugi u zid, to ne more pomaknit vitar. puntȉn, stina ca se protegla u more; stijena koja se protegla u more. Molo punta je puntin, ma punta ne mora bit u more, more bit i cagol drugu. puntȉna, molo brokvica s velikun okruglun glovun; čavao sa širokom glacom koji se prstom može zabosti u drvenu podlogu. Ako hoćes stavit plakat ma oglasnu plocu mores ga pribit puninima (tal puntina). puntizêl/puntižel, nikoliko metri dugo, debelo daska; duga i deblja daska. Tuko i dvo puntizela stavit na vrota ol konoba da se va bacva buto unutra. pûpa, dio kruha ispod tvrde kore. Ispeceni kruh imo koru i pupu, kora je tvroda, tako i kruh pomorci imo sedan kori, a pupa je meka – more se ist i ako se nimo zube (tal polpa). pȕpak,pupoljak na lozi iz kojega će zenut mladice; pupoljak. Lozje je bilo ispol igralisćo ol baluna, balun po u lozje i svaku malo oboli veće pupki na lozima. Iz njih neće zenut mladica! purgadûr, odliv za vodu i sporkicu; odlijev za vodu i prljavštinu. Puno puti, ako put ni dobro naprvjen, ako noglo dazji, pade veće vode, put zno poplavit, po i cesta ostane pod vodun. Zatu ispod tuko iskopat purgadur, da voda ne ostaje nego pasoje ispod puta, priko purgadura, na drugu bondu. purgatorîj, čistilište, limb. Duše ol purgatorija setaju po temu mistu, tukaju se ocistit, jerbo su bili pravednici za zivota, ma pri Isusa, zatu nisu mogli bit karsćeni. Ku ni karsćen ne moze u roj, ako je pravedan more u puragotorij, pok onda u roj. U to viruju karsćani, ma sve manje o temu govore (lat purgatorium). purȉć, Posidonija, trova iz mora; morska trava. Donesu je bote i vitar u sarbunaste vale, ili na zolo, kako kafene trake siroke do jelnega centimetra. Puno se purića more vidit na sarbunu u Milnu. purtȅla, vrota ol bacve; otvor na bačvi i komad obrađenog drva kojim se otvor zatvara. Cini mi se da se tako zove i otvor i stvor ol darva sa kojun se zatvoro otvor kroz koji manji covik ili dite more puć u bacvu da otuce striz, ili je ocisti. U purtele na ribarskemu brodu stoji svićor. purtelnjȃca, stvor koja sluzi u konobu za cistit bacve; sitna naprava za čišćenje bačve. Pomuću purteljnjace, kroz purtelu, ocisti se bacvu ol fece i drugega ca se natalozilo na dno – na komad darvenaga sćopa inbroko se jelna molo lopatica i s njun se vuce vamo, namo, gori, doli, dokle se ne ocisti. pustȉca, dentijera; zubna proteza. Ne more nista izist, ni meso, nista ca je tvordo, svi su mu zubi ispali a ni stavi pusticu. pustȉt (se), prohodati. Moli se kasno pusti, imo je veće ol petnaste miseci, pri ni iti hodit som, tukalo ga je somo malo darzat za parst, onda je hodi da ti je tukalo potarkat za njin. pustopâsa,koji cini ca ga je voja; divlji i neobuzdan čovjek. Pustit živu neka poše kako hoće i di hoće, molat kucina neka se izvoji pri kace i rastarci. Molo je kucina pri kace i vej je drugi don a da mu se ni vroti. Sal moli Boga da mu ga vroti, jerbo je tega kucina puno voli. putȃna, kurba, kurba-putana; prostitutka. Cuje se kako bestima, ma malo kal. Kako se coviku rasodi sikira (pri nego je iscipo darva) un zabestimo na sikiru: enti kurbu putanu sal se sitila da se rasodis!(tal puttana). putȍ, pluto. Ol njega se prave ždribi za domijone i bacve, nimo provega ždriba ako ni ol puta. Imo i poslovica, nison sigur je ženoglovsko: niko puto tone, a nikomu i olovo plivo! Ol puta se cine putôre tako da na njima vise udice, kako nike samolovke.